Zakon o inozemnim poslovima

Zakon o inozemnim poslovima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o inozemnim poslovima NN 53/1991 (8.10.1991.), Zakon o inozemnim poslovima SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o inozemnim poslovima Proglašavam Zakon o inozemnim poslovima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991., Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine. Klasa: 011-01/91-01/67 Urbroj: 71-91-1 Zagreb, 28. lipnja 1991. Predsjednik Republike Hrvatske dr.Franjo Tuđman ZAKON o inozemnim poslovima I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovaj zakon uređuje način obavljanja poslova u području međunarodnih odnosa Republike Hrvatske, te osnove organizacije i djelovanja Ministarstva inozemnih poslova Republike Hrvatske. Članak 2. Organi Republike Hrvatske djeluju u području međunarodnih odnosa na temelju utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske i osnovnih načela međunarodnih prava i međunarodnih odnosa te u skladu sa smjernicama koje određuje Sabor. Članak 3. U obavljanju djelatnosti u području međunarodnih odnosa organi uprave Republike Hrvatske surađuju međusobno, kao i s drugim organima, institucijama i ustanovama, u zemlji i inozemstvu, te fizičkim i pravnim osobama. Suradnja se ostvaruje međusobnim obavještavanjem, usklađivanjem djelatnosti i dogovaranjem o provođenju pojedinih zsdataka i njihovim nositeljima. Članak 4. Organ uprave nadležan za inozemne poslove je Ministarstvo inozemnih poslova. Ministarstvo inozemnih poslova provodi utvrđenu vanjsku politiku Republike Hrvatske i obavlja poslove i zadatke koji su mu stavljeni u nadležnost ovim zakonom i drugim propisima. Ministarstvo inozemnih poslova sudjeluje u utvrđivanju vanjske politike Republike Hrvatske. Članak 5. Ministarstvo inozemnih poslova, na zahtjev predsjednika Republike, Sabora, Vlade i organa uprave Republike Hrvatske ili na vlastitu inicijativu, daje mišljenja o interesu Republike Hrvatske u području vanjske politike, kao i prijedloge za pokretanje i razvijanje djelatnosti u području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Članak 6. Ministarstvo inozemnih poslova prema potrebi sudjeluje pri uspostavljanju kontakata s inozemstvom putem predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu i predstavništava drugih država i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj. II. MINISTARSTVO INOZEMNIH POSLOVA 1. Zadaci i organizacija Članak 7. Ministarstvo inozemnih poslova obavlja svoje poslove i zadatke neposredno i putem predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu. Poslovi i zadaci unutar djelokruga rada Ministarstva inozemnih poslova su osobito: 1. zastupanje Republike Hrvatske u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama, 2. razvijanje i unapređivanje odnosa Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim organizacijama, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima, 3. praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima, 4. zaštita interesa Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu, 5. obavljanje stručnih radnji za razgovore i pregovore s predstavnicima drugih država i međunarodnih organizacija 6. obavljanje stručnih radnji predviđenih,zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora; 7. poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima; 8. praćenje razvitka i raspravljanje o pitanjima iz oblasti međunarodnog prava, 9. održavanje i razvijanje svekolikih veza s predstavništvima stranih država i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, 10. trajna briga u suradnji s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, o statusu Hrvata koji po bilo kojem osnovu žive izvan domovine, Ustrojstvo Ministarstva inozemnih poslova uređeno je Pravilnikom o unultarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva inozemnih poslova. Članak 8. Ministar inozemnih poslova može imenovati Savjet Ministarstva kao savjetodavni organ. Članovi savjeta trebaju biti poznati znanstveni i javni radnici koji se bave međunarodnim odnosima, a imenuje ih ministar inozemnih poslova na vrijeme do opoziva ili zamjene. Članak 9. Ministarstvo inozemnih poslova vodi trajnu brigu o izobrazbi kadrova za rad u Ministarstvu i predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu, te o njihovom stručnom usavršavanju. Oblici izobrazbe mogu biti: diplomatska akademija, diplomatska škola, tečajevi, seminari, stručna predavanj, ispiti i dr. 2. Predstavništva u inozemstvu Članak 10. Radi obavljanja poslova i izvršavanja zadataka iz članka 7. ovoga zakona Republika Hrvatska usposlavlja u inozemstvu diplomatska predstavništva, odnosno misije, konzularne urede i kulturno-informativne centre. U istu se svrhu Republika Hrvatska koristi specijalnim misijama i svim drugim međunarodnim pravom priznatim oblicima vanjskog zastupanja. Predstavništva Republike Hrvatske iz ovoga članka osniva predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članak 11. Osobe zaposlene u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu nalaze se u radnom odnosu na određeno ili na neodređeno vrijeme s Ministarstvom inozemnih poslova. Članak 12. Diplomatski predstavnici i konzularni funkcionari Republike Hrvatske u inozemstvu uživaju privilegije i imunitete u skladu s međunarodnim pravom. Članak 13. Sredstva za rad i djelovanje predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske. Članak 14. Ministarstvo inozemnih poslova vodi brigu o unajmljivanju, kupnji, izgradnji i održavanju nekretnina u inozemstvu potrebnih za obavljanje djelatnosti predstavništava. Članak 15. Šefove predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu postavlja i opoziva predsjednik Republike ukazom, a izvanrednim i opunomoćenim ambasadorima (veleposlanicima) i šefovima mislja (poslanicima) izdaje i akreditivna pisma (vjerodajnice). Članak 16. Ambasada (veleposlanstvo) obavlja poslove navedene u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, a naročito: - predstavlja Republiku Hrvatsku u državi prijema, - štiti u državi prijema interese Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba, - razvija prijateljske odnose i suradnju između Republike Hrvatske i države prijema, - obavještava nadležna tijela Republike Hrvatske o prilikama i situaciji u državi prijema, - obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u Republici Hrvatskoj. Ambasada (veleposlanstvo) razvija svoju djelatnost poglavito na političko-diplomatskom, konzularnom, gospodarskom, kulturno-prosvjetnom, znanstveno-tehničkom i informacijskom području. Članak 17. Diplomatski predstavnici akreditirani u više država obavljaju jednake poslove u državi gdje imaju sjedište kao i u ostalim državama za koje su akreditirani. Članak 18. Predsjednik Republike Hrvatske prema potrebi zaključuje sporazum s odgovarajućim tijelom druge države o preuzimanju zaštite interesa u trećoj državi. Članak 19. Rang konzulata i konzularno područje određuje Vlada Republike Hrvatske u suglasnosti s državom prijema. Na čelu konzularnog predstavništva mogu biti karijerni ili počasni konzuli. Šefove konzularnih predstavništava imenuje predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članak 20. Predsjednik Republike Hrvatske izdaje patentna pisma šefovima konzularnih predstavništava. Patentna pisma ostalim konzularnim funkcionarima izdaje ministar inozemnih poslova. Članak 21. Konzulati obavljaju poslove navedene u Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, a naročito: - štite interese Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba, - obevještavaju nadležna tijela u Republici Hrvatskoj o prilikama i situaciji u državi prijema, - obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u Republici Hrvatskoj, - razvija suradnju s hrvatskim iseljenicima i brinu o očuvanju njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta, - pružaju pomoć državljanima Republike Hrvatske u ostvarivanju radnih, socijalnih i ostalih prava u državi prijema, - obavljaju upravne poslove i radnje iz oblasti unutarnjih poslova, opće uprave, matičarstva, socijalne skrbi, i dr, - pomažu u djelatnostima hrvatskih poduzeća i drugih privrednih subjekata, - potiču razvitak kulturnih odnosa. Članak 22. Počasni konzularni funkcionari su državljani države prijema ili državljani Republike Hrvatske koji uživaju ugled u dotičnoj zemlji, a svojim radom i odnosom prema Republici Hrvatskoj garantiraju dobro obavljanje povjerenih im funkcija. Na počasne konzule primjenjuju se odredbe Bečke konvencije o konzularnim odnosima. Članak 23. Počasni konzularni funkcionari djeluju po uputama ministra inozemnih poslova, a troškove za rad konzulata snosi Republika Hrvatska. Članak 24. Kulturno-informativni centri obavljaju određene poslove u inozemstvu u oblasti informacija i kulture. Kulturno-informativni centri Republike Hrvatske u inozemstvu osnivaju se odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja imenuje direktore centara. III. SLUŽBENICI MINISTARSTVA INOZEMNIH POSLOVA NA RADU U INOZEMSTVU 1. Opće odredbe Članak 25. Službenici ministarstva inozemnih poslova na radu u inozemstvu su: karijerni diplomati, ugovorni diplomati, administrativno-tehničko osoblje i pomoćno osoblje. 2. Karijerni diplomati Članak 26. Karijerni diplomati su službenici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u diplomatskoj, konzularnoj ili tuzemnoj službi. Karijerni diplomati u radnom su odnosu s Ministarstvom inozemnih poslova na neodređeno vrijeme. Članak 27. Uvjete za obavljanje poslova iz članka 26. stavka 1. ovoga zakona utvrđuje ministar inozemnih poslova pravilnikom donijetim uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se osobito sljedeća pitanja: - način i uvjeti stupanja u službu, - napredovanje i kretanje u službi, - nazivi i kategorije u službi inozemnih poslova, - upućivanje u predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu, - prava i raspored po povratku iz predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu, - radno-pravna pitanja, te pitanja zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Članak 28. Prije stupanja u službu karijerni diplomati su dužni položiti ispit sadržaj kojega određuje ministar inozemnih poslova posebnim aktom. Karijerni diplomati započinju rad u službi inozemnih poslova u pravilu u najnižoj kategoriji u tuzemnoj službi. 3. Ugovorni diplomati Članak 29. Ugovorni diplomati su službenici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u službi inozemnih poslova iz članka 27. ovoga zakona, a zasnivaju radni odnos s Ministarstvom inozemnih poslova na određeno vrijeme za obavljanje stručnih poslova u diplomatskoj ili u konzularnoj službi koje u pravilu ne može biti dulje od 4 godine. Iznimno, to se vrijeme može produžiti za najviše još 1 godinu ukoliko za to postoje osobito opravdani razlozi, o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske. Članak 30. Uvjeti o zasnivanje radnog odnosa ugovornih diplomata utvrđuju se pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona. Prilikom zasnivanja radnog odnosa s ugovornim diplomatima vodi se računa o mogućnostima da se predmetno radno mjesto popuni iz redova karijernih diplomata. 4. Administrativno-tehničko i pomoćno osoblje Članak 31. Administrativno-tehničko i pomoćno osoblje obavlja administrativne, tehničke i pomoćne poslove i zadatke u Ministarstvu inozemnih poslova i u predstavnlštvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Šef predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu može, uz prethodno odobrenje ministra inozemnih poslova, sklopiti uovor o obavljanju administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova i s državljanima države prijema koji ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova. Pri sklapanju ugovora iz stavka 2. ovoga članka poštuju se propisi države prijema. 5. Prava i obveze službenika Članak 32. Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra inozemnih poslova, a uz suglasnost rukovodioca organa uprave nadležnog za rad, odlučiti da se službenicima, koji rade u predstavništvima Republike Hrvatske u državama s posebno teškim klimatskim ili drugim uvjetima odobri korištenje godišnjeg odmora do 45 radnih dana. Bliže odredbe o načinu korištenja gođišnjih odmora i putnim troškovima s tim u svezi propisuje ministar inozemnih poslova pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona. Članak 33. Karijerni diplomati imaju pravo da po povratku iz diplomatske ili konzularne službe u inozemstvu zadrže naziv i kategoriju koju su imali u predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu. Članak 34. Službenici u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu dužni su osobito: - štititi interese i ugled Republike Hrvatske, - štititi prava i interese državljana Republike Hrvatske i njenih pravnih osoba u državi prijema, - unapređivati političke, gospodarske, kulturne i druge veze između Republike Hrvatske i države prijema, - postupati po uputama i nalozima Ministarstva inozemnih poslova, - redovito izvještavati Ministarstvo inozemnih poslova o radu predstavništva, - čuvati arhivu, dokumente, ključeve, pečate i štambilje predstavništva kao i svekoliku imovinu predstavništva na način određen posebnim propisom, - aktivno učestvovati u društvenom životu priređivanjem društvenih priredbi i prisustvovanjem na njima, - poštovati pravila ponašanja i običaje u državi prijema. Članak 35. Službenicima u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu i članovima njihove uže obitelji koji žive s njima osobito je zabranjeno: - miješati se u unutarnje stvari države prijema, - preuzimati diplomatsko ili konzularno zastupanje trećih država u državi prijema bez izričitog odobrenja Ministarstva inozemnih poslova, - primati darove ili druge oblike materijalne ili nematerijalne naknade, osim prigodnih i uobičajenih osobnih darova manje vrijednosti, - primati strana odlikovanja i druga javna priznanja bez suglasnosti Ministarstva inozemnih poslova, - koristiti privilegije i imunitete koji im pripadaju, kao i diplomatsku poštu, suprotno njihovoj namjeni, - baviti se bilo kakvom lukrativnom djelatnošću ili drugom djelatnošću nespojivom s diplomatskim statusom ili propisima i običajima držtve prijema. Članak 36. Ako je bračni drug službenika bio u času odlaska na rad u predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu u radnom odnosu, ili prijavljen kao nezaposlen kod nadležnog tijela, vrijeme boravka po navedenom osnovu priznaje mu se u radni staž. Troškovi koji iz toga proisteknu podmiruju se iz proračuna Republike Hrvatske. Članak 37. Ukoliko međunarodnim ugovorima nije drugačije određeno Republika Hrvatska snosi troškove zdravstvenih usluga koje službenik ili članovl njegove uže obitelji koji s njim žive koriste u inozemstvu, pod uvjetom da se takve usluge nisu mogle koristiti u Republici Hrvatskoj uslijed hitnosti slučaja ili neekonomičnosti transporta. Članak 38. Plaće i ostali prihodi, službenika u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu određuju se pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. Do otvaranja diplomatskih i konzularnih predstavništava u drugim državama, funkcije navedene u ovom zakonu mogu, uz suglasnost države prijema, obavljati inozemni uredi Republike Hrvatske. Članak 40. Pravilnik iz članka 27. ovoga zakona donijet će ministar inozemnih poslova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 41. Na osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga zakona nalaze u radnom odnosu u Ministarstvu inozemnih poslova ne primjenjuju se odredbe članka 8. stavka 1., i 2. ovoga zakona. Članak 42. Stupanjem na snagu ovoga zakona u Republici Hrvatskoj stavlja se izvan snage Zakon o obavljanju vanjskih poslova iz nadležnosti saveznih organa uprave i saveznih organizacija ("Službeni list SFRJ", br. 56/91). Članak 43. Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 018-01/91-01/01 Zagreb, 26. lipnja 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Zakon, NN 53/1991-1276 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 53/1991    Broj dokumenta u izdanju: 1276 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 8.10.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/53/1276 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.