Zakon o hrvatskom državljanstvu

Zakon o hrvatskom državljanstvu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o hrvatskom državljanstvu NN 53/1991 (8.10.1991.), Zakon o hrvatskom državljanstvu SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o hrvatskom državljanstvu Proglašavam Zakon o hrvatskom državljanstvu, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine. Klasa: 011-01/91-01/63 Urbroj: 71-91-1 Zagreb, 28. lipnja 1991. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o hrvatskom državljanstvu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak. Članak 2. Državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom. II. STJECANJE DRŽAVLJANSTVA Članak 3. Hrvatsko državljanstvo stječe se: 1. podrijetlom; 2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske; 3. prirođenjem; 4. po međunarodnim ugovorima. Članak 4. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:, 1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani; 2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj ; 3. čiji je jedan od rodltelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva a dijete je rođeno u inozemstvu. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski državljani sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja. Članak 5. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čiji je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u inozemstvu, ima prijavljeno prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja. Članak 6. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje je rođeno u inozemstvu a nema prijavljeno prebivalište i ne živi u Republici Hrvatskoj, ako jedan od roditelja koji je hrvatski drižavljanin da pisanu izjavu da se dijete smatra hrvatskirn državljaninom a drugi roditelj je stranog državljanstva ali ne one države u kojoj je dijete rođeno, i ne protivi se takvoj izjavi. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja. Članak 7. Hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani. Članak 8. Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama: 1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost; 2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo; 3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske; 4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo; 5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu. Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem. Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva. Članak 9. Osoba koja je rođena na teritoriju Republike Hrvatske a do podnošenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno prijavljeno prebivalište najmanje pet godina može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1, 2. i 4. ovoga zakona. Članak 10. Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobreno trajno nastanjenje na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članks 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona. Članak 11. Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona. Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko državljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona. U smislu stavka 1. ovoga članka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Članak 12. Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona. Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona. Članak 13. Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete: 1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili 2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj, ili 3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu. U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, prirođenjem stječe državljanstvo i maloljetno dijete osobe iz članka 9. ovoga zakona. Članak 14. Maloljetno dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva, koje je hrvatski državljanin usvojio s roditeljskim učinkom stječe hrvatsko državljanstvo na zahtjev usvojitelja, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona. Članak 15. Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona. Članak 16. Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkams iz članka 8. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga zakona i dade pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. Izjava iz stavka 1. ovoga članka se predaje nadležnom tijelu ili diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu. III. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA Članak 17. Hrvatsko državljanstvo prestaje: 1. otpustom; 2. odricanjem; 3. po međunarodnim ugovorima. Članak 18. Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama: 1. da je navršila 18 godina života; 2. da nema smetnji glede vojne obveze; 3. da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov; 4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj ; 5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo. Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži. Članak 19. Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva stavit će se izvan snage posebnim rješenjem, na zahtjev osobe koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano državljanstvo u roku od jedne godine od dana objave rješenja u otpustu u "Narodnim novinama" i nastavi živjeti u Republici Hrvatskoj. Rješenje o otpustu stavit će se izvan snage posebnim rješenjem na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila se iz Republike Hrvatske ako ona u roku od tri godine od dana iseljenja nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno za donošenje rješenja o otpustu. Članak 20. Djetetu do navršene 18. godine žiaota prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo: 1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom; ili 2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin. Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja. Članak 21. Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva. Članak 22. Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo: 1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili 2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin. Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od stranih državljana sa srodničkim učinkom prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja. Članak 23. Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo prema članku 20. ili 22. ovoga zakona, stječe ponovno hrvatsko državljanstvo ako ima prebivalište u Republici Hrvatskoj i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. IV. POSTUPOVNE ODREDBE Članak 24. Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici. Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva može se podnijeti i putem diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu. Za maloljetno dijete roditelj podnosi zahtjev za stjecanje državljanstva, odnosno daje pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. Za stjecanje ili za prestanak državljanstva potreban je pristanak djeteta starijeg od 14 godina. Članak 25. Poslove državljanstva obavljaju policijske uprave odnosno policijske stanice, a rješenja o stjcanju i prestanku državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova. Pravomoćna rješenja o stjecanju odnosno o prestanku državljanstva objavljuju se poimenično u "Narodnim novinama". Članak 26. Ministarstvo unutarnjih poslova odbit će zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva ako nisu ispunjene pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugačije uređeno. Ministarstvo unutarnjih poslova može odbiti zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva iako su ispunjene pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva treba odbiti. U obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje državljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva. Članak 27. O hrvatskom državljanstvu se vodi evidencija. Evidenciju o državljanstvu vodi matični ured općine, a o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u inozemstvu i nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu. Osobe rođene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj se nalazi mjesto rođenja te osobe. Osobe rođene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj se nalazi prebivalište osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje ili za prestanak hrvatskog državljanstva. U središnju evidenciju upisuju se osobe koje prime hrvatsko državljanstvo temeljem odredaba ovog zakona a nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Članak 28. Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a izdaje je matični ured općine. Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za vođenje postupka za utvrđivanje državljanstva. Članak 29. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom kartom, vojnom legitimacijom ili putovnicom. Hrvatski državljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. ovoga članka dokazuje hrvatsko državljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu, izdaje matični ured općine. V. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 30. Hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Hrvatskim državljaninom smatra se pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema hrvatsko državljanstvo, a na dotični dan ima prijavljeno prebivalište u trajanju od najmanje 10 godina u Republici Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka predaje se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici općine na čijem području osoba ima prebivalište. Utvrđivanje pretpostavki iz stavka 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska stanica. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke naložit će upis u evidenciju o državljanstvu bez donošenja pisanog rješenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbit će zahtjev rješenjem. Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti u roku 6 mjeseei ako osoba živi u Republici Hrvatskoj, odnosno godinu dana ako živi u inozemstvu, a rokovi počinju teći od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 31. Obrasce o vođenju evidencije o državljanstvu, sadržaju domovnice i načinu vođenja evidencije propisuje ministar unutarnjih poslova. Obrasce o vođenju evidencija o hrvatskim državljanima koji žive u inozemstvu, kao i obrazac domovnice koja je namijenjena uporabi u inozemstvu propisuje ministar unutarnjih poslova uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra inozemnih poslova. Članak 32. Smetnje za otpust iz državljanstva glede vojne obveze (članak 18. stavak 1. točka 2.) propisuje ministar obrane uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra unutarnjih poslova. Članak 33. Propisi u smislu odredbi članaka 31. i 32. ovoga zakona donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 34. Podaci u evidencijama o državljanstvu prema članku 4. stavku 2. i članku 20. stavku 2. ovoga zakona službena su tajna. Članak 35. Postupci pokrenuti temeljem Zakona o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/77) dovršit će se prema odredbama ovoga zakona. Članak 36. Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju toga zakona provodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Članak 37. Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine",br. 32/77). Do donošenja propisa iz članka 31. ovoga zakona primjenjivat će se Pravilnik o načinu vođenja evidencije, obrascu za vođenje evidencije i obrascu uvjerenja o državljanstvu ("Narodne novine", br. 7/78. 42/81). Članak 38. Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 224-01/91-01/03 Zagreb, 26. lipnja 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan. v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Zakon, NN 53/1991-1272 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 53/1991    Broj dokumenta u izdanju: 1272 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 8.10.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/53/1272 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.