Pravilnik o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci

Pravilnik o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci NN 1/1992 (14.1.1992.), Pravilnik o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci SAVJET ZA BIBLIOTEKE HRVATSKE Na osnovi članka 44. i 46. stavak 3. Zakona o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama ("Narodne novine", br. 25/73. i 47/86) Savjet za biblioteke Hrvatske, donio je PRAVILNIK o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Odredbe ovog pravilnika odnose se na bibliotečne djelatnike navedene u članku 41. stavak 2, 3. i 4. Zakona o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama, i to: knjižničara, višeg knjižničara i bibliotekara. Članak 2. Od odredaba ovog pravilnika izuzimaju se: bibliotečni djelatnici-pripravnici za zvanje bibliotekara, koji su za trajanja pripravničkog staža obavljali stručne bibliotekarske poslove, a prethodno ili tijekom zaposlenja završili studij bibliotekarstva na fakultetskom stupnju i postigli zvanje bibliotekara. Od odredaba ovog pravilnika izuzimaju se također bibliotečni djelatnici-pripravnici za zvanje knjižničara odnosno višeg knjižničara, koji su za trajanja pripravničkog staža obavljali stručne bibliotekarske poslove, a prethodno završili srednju školu s knjižničarskim usmjerenjem, odnosno studij bibliotekarstva na višoj školi kao zaseban predmet. II. STRUČNI ISPIT Članak 3. Djelatnicima iz članka 1. ovog pravilnika ustanova, organ ili druga organizacija dužna je za vrijeme njihova pripremanja za polaganje stručnog ispita, u kojem stječu praktično znanje, omogućiti da se upoznaju s bibliotečnim poslovima na kojima će prema svojoj školskoj i stručnoj spremi raditi, a prema planu pripremanja djelatnika za polaganje stručnog ispita. Plan pripremanja djelatnika za polaganje stručnog ispita obuhvaća osobito: poslove koje djelatnik treba obavljati na određenim radnim mjestima, vrijeme što ga treb provesti na tim poslovima i njegov raspored, te način obavljanja poslova. Ako je planom predviđena praksa i u drugim ustanovama, organima i drugim organizacijama, plan se sastavlja u sporazumu s njima O provođenju plana pripremanja djelatnika za polaganje stručnog ispita brine se odgovorni rukovoditelj ustanove, organa ili druge organizacije, u kojoj je djelatnik zaposlen, a koji može odrediti drugog djelatnika da brine o provođenju plana i pruža djelatniku potrebnu stručnu pomoć. Članak 4. Stručni ispit za knjižničara, višeg knjižničara i bibliotekara polaže se po Programu stručnog ispita, koji obuhvaća predmete: 1. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, 2. Osnovno poznavanje jednog svjetskog jezika (engleski, francuski, njemački, ruski,španjolski ili talijanski) prema izboru, 3. Povijest pisma, knjige i knjižnica; 4. Bibliotečno poslovanje i ustrojstvo knjižnica, 5. Bibliografija, 6. Katalogizacija i formalni katalozi, 7. Stvarni bibliotečni katalozi, stručni i predmetni, 8. Informacijska služba u knjižnicama, 9. Informatizacija bibliotečne djelatnosti, 10. Zaštita bibliotečne građe i mikrografske i reprografske tehnike. Članak 5. Sadržaj i opseg gradiva za pojedini predmet u sklopu Programa iz članka 4. ovog Pravilnika propisuje Savjet za knjižnice Hrvatske. Program stručnog ispita objavljuje se u "Glasniku" Ministarstva prosvjete, kulture i športa. III. POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Članak 6. Usmeni ispit za sve kandidate organizira se u dva dijela. U prvom dijelu ispituju se predmeti iz članka 4. pod brojevima 1 do 5, a u drugom predmeti pod brojevima 6 do 10. Kandidat koji položi prvi dio ispita u jednom ispitnom roku, za polaganje drugog dijela obavezno se treba javiti u slijedećem ispitnom roku. Članak 7. Kandidati koji polažu stručni ispit za zvanje knjižničara i višeg knjižničara polažu samo usmeni dio ispita. Članak 8. Kandidati koji polažu stručni ispit za zvanje bibliotekara pored usmenog dijela ispita izrađuju i domaći pismeni rad. Temu za domaći pismeni rad predlaže kandidat. Tema za domaći pismeni rad u pravilu je iz područja stručnih bibliotečnih poslova na kojima kandidat radi, odnosno iz gradiva predmeta navedenih u članku 4. ovog pravilnika pod brojevima 3 do 10 Domaći pismeni rad obuhvaća obradu jednog ili više pitanja u okviru stručnih bibliotekarskih predmeta. Kandidati za zvanje bibliotekara predaju domaći pismeni rad nakon što su položili sve predmete iz usmenog dijela ispita, a najkasnije u roku od dva mjeseca od tada. Članak 9. Kandidat predlaže temu za domaći pismeni rad nakon što je uspješno položio prvi dio usmenog ispita. Kandidat daje prijedlog teme u obliku sinopsisa ili kratkih teza, i uz to navodi literaturu kojom će se služiti pri obradi teme. Komisija odobrava temu imajući u vidu užu specijalizaciju kandidata Komisija iz članka 11. ovog Pravilnika dužna je odobriti temu i odrediti mentora u roku od mjesec dana od primitka prijedloga. Ako Komisija ne prihvati predloženu temu dogovorit će s kandidatom, tijekom narednih mjesec dana, drugu temu. Članak 10. Kandidat je dužan podnijeti prijavu za polaganje stručnog ispita devet mjeseci prije isteka roka u kojem je obvezan položiti stručni ispit. Kandidat ne može polagati stručni ispit prije nego što je po Zakonu o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama (članak 42. stavak 1.) ispunio traženi uvjet o stažu u bibliotekarskoj struci, uz pozitivnu ocjenu nakon obavljenog staža. Članak 11. Kandidat podnosi prijavu za polaganje stručnog ispita Komisiji za polaganje stručnih ispita u bibliotekarskoj struci pri Nacionalnoj i sveueilišnoj biblioteci u Zagrebu (u daljnjem tekstu Komisija) U prijavi kandidat navodi potrebne podatke i uz nju prilaže isprave i dokumente kojima dokazuje pravo na polaganje ispita. Pod ispravama i dokumentima podrazumijevaju se: svjedodžba o završenoj školskoj spremi, rješenje o raspoređivanju kandidata na poslove bibliotekarske struke, te opis poslova što ih kandidat obavlja, što ga izdaje ustanova, organ ili druga organizacija u kojoj je kandidat zaposlen Članak 12. Za polaganje ispita kandidatima stoje na raspolaganju dva ispitna roka godišnje, u pravilu u lipnju i prosincu, a po potrebi mogu se odrediti i izvanredni rokovi. U svakom ispitnom roku ispituju se svi predmeti iz članka 4. ovog pravilnika, pa kandidati u svakom ispitnom roku mogu pristupiti polaganju ispita. Ako je kandidat na vrijeme predao prijavu Komisija mu je dužna omogućiti polaganje ispita do roka u kojemu ga je, prema Zakonu o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama, obvezan položiti. Članak 13. Prijavu za usmeni ispit kandidat je dužan poslati tri mjeseca prije ispitnog roka. Kandidat ima pravo tražiti da mu se odobri polaganje usmenog ispita u dva ispitna roka. Članak 14. Komisija utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje stručnog ispita i o tome obavještava kandidata u roku od mjesec dana od dana podnošenja prijave. Kandidate koji ispunjavaju uvjete Komisija obavještava o mjestu, vremenu i rasporedu polaganja stručnog ispita najkasnije dva mjeseca prije ispitnog roka. Kandidati se također obavještavaju o planiranim seminarima. Članak 15. Kandidat može odustati od polaganja ispita, ali je dužan o tome obavijestiti Komisiju, i to najkasnije tri dana prije polaganja stručnog ispita. Ako je kandidat uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu, niti pravodobno otkaže polaganje ispita, Komisija može odlučiti da se namire eventualni troškovi koji su time prouzročeni. Polaganje stručnog ispita može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu ili nastaviti polaganje započetog ispita, o čemu je dužan obavijestiti Komisiju, koja će mu odobriti polaganje ispita u prvom idućem ispitnom roku. Ne postupi li kandidat prema stavku 3. ovog članka, smatra se da nije položio stručni ispit, te će ga morati ponoviti u cijelosti. Članak 16. Usmenom ispitivanju prisustvuju svi članovi Komisije i tajnik odnosno zapisničar komisije. Komisija može imati i dodatnog ispitivača, koji je nazočan samo dok ispituje. Svaki član Komisije ima pravo postavljati pitanja kandidatu. U toku ispita vodi se zapisnik, koji potpisuju predsjednik i ostali članovi Komisije, te tajnik Komisije, odnosno zapisničar. Članak 17. Ocjenjivanje se obavlja komisijski. Uspjeh kandidata na usmenom dijelu ispita ocjenjuje se zapisnički za svaki predmet posebno. Komisija završno ocjenjuje i cjelokupni uspjeh kandidata na temelju prosjeka ocjena na usmenom ispitu. Domaći pismeni rad Komisija ocjenjuje na prijedlog predmetnog ispitivača ili drugog stručnjaka ako je taj izabran izvan redova stalnih ispitivača. Ocjena se posebno unosi u potvrdu o položenom stručnom ispitu. Konačna ocjena općeg uspjeha kandidata je: "položio s odličnim uspjehom", "položio s vrlo dobrim uspjehom", "položio s dobrim uspjehom" ili "nije položio". Ocjene se utvrđuju većinom glasova. Ispitivač sudjeluje u ocjenjivanju uspjeha kandidata samo za predmet koji je ispitivao. U slučaju ravnomjerne podjele glasova odlučuje strana kojoj glas prikloni predsjednik Komisije. Članak 18. Nakon završenog usmenog ispita predsjednik Komisije u nazočnosti članova komisije obavješćuje kandidata o uspjehu pokazanom na ispitu prvog ili drugog dijela. O pozitivno ocijenjenom pismenom radu i konačnoj ocjeni, kandidat za zvanje bibliotekara obavješćuje se pojedinačno pismenim putem. Članak 19. Komisija izdaje kandidatu uvjerenje o položenom ispitu. Uvjerenje potpisuju predsjednik i tajnik Komisije. Jedan primjerak uvjerenja dostavlja se ustanovi, organu ili drugoj organizaciji u kojoj je kandidat zaposlen. Ako je kandidat ocijenjen ocjenom "nije položio" ili se u smislu članka 15. stavak 4. smatra da nije položio stručni ispit, o tome se obavješćuje ustanova, organ ili druga organizacija u kojoj je kandidat zaposlen. Ako je kandidat upućen na polaganje popravnog ili popravnih ispita, kao i na doradu pismenog rada, smatra se da nije položio ispit i o tome se također obavješćuje organizacija u kojoj je zaposlen. Članak 20. Kandidatima se može priznati poznavanje svjetskih jezika, ako su ih položili u srednjoj školi, na višoj školi ili na fakultetu i ako uz prijevu za ispit dostave svjedodžbu ili potvrdu škole ili fakulteta. Članak 21. Kandidati koji imaju objavljene samostalne stručne radove iz bibliotekarske struke mogu biti oslobođeni domaćeg pismenog rada. Tiskane ili objavljene bibliografije ne mogu se priznati kao domaći pismeni rad, ali mogu poslužiti kao prilog radu. Članak 22. Kandidat koji u prvom dijelu usmenog ispita ne zadovolji iz jednog ili najviše dva predmeta može ponovo polagati te predmete u slijedećem ispitnom roku (popravni ispit). Drugom dijelu ispita u istom ispitnom roku kandidat će moći pristupiti nakon što je položio popravni ili popravne ispite iz prvog dijela. Kandidat koji u drugom dijelu ispita ne zadovolji iz najviše dva predmeta može te predmete polagati u cijelosti u slijedećem ispitnom roku. Ne položi li kandidat te predmete ni tada nije položio stručni ispit. Kandidat koji u prvom ili drugom dijelu ispita ne zadovolji iz tri ili više predmeta nije položio stručni ispit, pa se upućuje na ponovno polaganje ispita u cijelosti. Bibliotekar koji u drugom dijelu usmenog ispita ne zadovolji iz jednog ili dva predmeta, predat će domaći pismeni rad nakon što u slijedećem ispitnom roku položi popravni ili popravne ispite. Ako po mišljenju Komisije dostavljeni pismeni rad ne zadovoljava, vraća se kandidatu na doradu. Kandidat ga u dorađenom obliku treba predati u roku od najviše dva mjeseca nakon što mu je vraćen na doradu. Članak 23. Kandidat koji nije prvi puta položio stručni ispit, može ga polagati još dva puta. Prijavu za ponavljanje stručnog ispita kandidat može podnijeti i nakon prestanka radnog odnosa u bibliotekarskoj struci. Članak 24. Kandideti se pripremaju za stručni ispit ns temelju stručne literature navedene uz sadržaj svakog predmeta. Radi pomoći kandidatima u svladavanju ispitnog gradiva, Nacionalna i sveučilišna biblioteka organizira dva puta godišnje, tri do četiri tjedna prije održavanja ispita, dvotjedni seminar za kandidate koji su prijavili polaganje ispita u tom roku. Broj i raspored sati seminara po predmetima, te udio predavanja i vježbi, utvrđuju članovi ispitne komisfje s ostalim ispitivačima. Kandidat pohađa seminar prije polaganja prvog dijela ispita. Ustanova, organ ili druga organizacija je dužna zaposlenom koji je prijavio polaganje stručnog ispita omogućiti prisustvovanje seminaru. Nacionalna i sveučilišna biblioteka imenovat će predavače na seminaru u dogovoru s Komisijom, u pravilu iz redova predmetnih ispitivača. Članak 25. Ispitna komisija sastoji se od predsjednika i dva člana koji su u pravilu i ispitivači za određene predmete. Predsjedniku i članovima Komisije određuju se zamjenici. Za ispitivanje pojedinih predmeta u Komisiju se imenuju i posebni ispitivači. Predsjednik, članovi Komisije i njihovi zamjenici, te posebni ispitivači imenuju se iz redova stručnjaka za pojedina predmetna područja a to mogu biti stručnjaci najmanje u zvanju višeg bibliotekara, magistra bibliotekarstva ili stručnjaci u zvanju znanstvenog asistenta. Za predmet "Zaštita bibliotečne građe i mikrografske i reprografske tehnike" ispitivači se imenuju iz redova stručnjaka u zvanju konzervatora iz muzejsko-konzervatorske struke. Članak 26. Predsjednika i članove Komisije, njihove zamjenike i ispitivače imenuje Savjet za knjižnice Hrvatske. Rješenjem o imenovanju Komisije određuje se i koje će predmete ispitivati predsjednik, članovi Komisije i ispitivači. Administrativne poslove Komisije obavlja tajnik Komisije kojega imenuje Savjet za knjižnice Hrvstske. Za pojedini ispit može se odrediti i posebni zapisničar, kojega imenuje Savjet za knjižnice Hrvatske. Rad Komisije je javan. Članak 27. Predsjednik, članovi i tajnik Komisije, kao i ispitivači imaju pravo na naknadu za rad u Komisiji. Naknada se određuje po kandidatu za predsjednika, članove Komisije, ispitivače i za tajnika. Posebna naknada određuje se članu Komisije ili ispitivaču na pregled i ocjenu domaćeg pismenog rada. Članak 28. Naknada za rad u Komisiji određuje se u jednakom iznosu prema broju kandidata. Visinu naknade odlukom utvrđuje Savjet za knjižnice Hrvatske, a pojedinačna rješenja donosi predsjednik Savjeta. Sredstva potrebna za isplatu naknada za rad u Komisiji osiguravaju ustanove, organi i druge organizacije u kojima je kandidat zaposlen. Članak 29. Komisija je dužna voditi posebnu dokumentaciju i evidenciju u svezi sa stručnim ispitima i trajno je čuvati. Za vođenje evideticije, zapisnika o toku ispita i za uvjerenja o položenom stručnom ispitu upotrebljavaju se prikladni obrasci što ih odobrava Savjet za knjižnice Hrvatske. IV. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA Članak 30. Dopunski stručni ispit može polagati djelatnik koji je već položio stručni ispit u bibliotekarskoj struci za srednju, odnosno višu školsku spremu, pa radi naknadnog stjecanja višeg stupnja školske spreme i obavljanja tome odgovarajućih stručnih poslova želi polagati stručni ispit za višeg knjižničara, odnosno bibliotekara. Članak 31. Uz ostale isprave i dokumente, kandidat za polaganje dopunskog stručnog ispita treba, uz zahtjev za polaganje ispita, Komisiji priložiti dokaz o već položenim ispitima. Na kandidatovo traženje Komisija određuje koje će ispitno gradivo kandidat polagati u dopunskom stručnom ispitu, imajući u vidu program i sadižaj već položenog stručnog ispita. Članak 32. Kandidat je dužan prijaviti polaganje dopunskog stručnog ispita najkasnije tri mjeseca prije isteka roka u kojem je dužan položiti ispit. Članak 33. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na stručni ispit, shodno se primjenjuju i na dopunski stručni ispit. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 34. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju stručnih ispita u bibliotekarskoj struci ("Narodne novine". br. 19/81). Članak 35. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama" Klasa: 133-02/91-01-10 Broj: 532-03-3/1-91-01 Zagreb, 4 studenoga 1991. Predsjednik Savjeta za biblioteke Hrvatske prof. dr. Đuro Deželić, v. r. Pravilnik, NN 1/1992-16 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 1/1992    Broj dokumenta u izdanju: 16 Donositelj:SAVJET ZA BIBLIOTEKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.1.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/1/16 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.