Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN 3/1994 (14.1.1994.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKA o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. prosinca 1993. godine. Broj: PA4-8/1-93. Zagreb, 6. siječnja 1994. PredsjednikRepublike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v.r. ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima Članak 1. U Zakonu o obveznim odnosima ("Narodne novine",br. 53/91. i 73/91.) u članku 277. stavku 1. i članku 540, stavku 4. riječ: "savezni" briše se. Članak 2. Članak 395. mijenja se i glasi: (1) Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti. (2) U slučaju iz stavka 1, ovoga članka obveza se ispunjava plaćanjem u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze, koji vrijedi tog dana, ako stranke nisu ugovorile drugi tečaj. (3) Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njeno se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze, koji vrijedi tog dana. Članak 3. Članak 396. mijenja se i glasi Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu vezuje za promjene cijena dobara, roba i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe (indeksna klauzula). Članak 4. Iza Glave XIII. Ugovor o građenju, a iza članka 647. dodaje se Glava XIII A. Ortakluk i novi članci koji glase: Glava XIII A. ORTAKLUK Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 647a. (1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. (2) Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Odjeljak 2. IMOVINA ORTAKLUKA Sastav imovine Članak 647b. (1) Imovinu ortakluka čine ulozi ortaka (glavnica) te imovina stećena poslovanjem ortakluka. (2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za uništene, oštećene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. (3) Imovina ortakluka zajednička je imovina ortaka. (4) Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedničku imovinu, njegova je posebna, od zajedničke odvojena, imovina. Ulog Članak 647c. (1) Ortački se ulog može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. (2) Ako se ulaže cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadašnja imovina. Ali ako ugovor obuhvaća i buduću imovinu, pod njom se razumijeva samo stečena, a ne i naslijeđena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene. (3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadašnje ili samo buduće imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze. (4) Ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, uključena u glavnicu. Veličina uloga Članak 647d. (1) Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. (2) Ortak nije obavezan na naknadno povečanje ugovorenog uloga. Ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao postiči bez povečanja uloga, ortak koji ne pristane na povečanje može istupiti iz ortakluka, a može ga se iz njega i isključiti. (3) Svi ortaci su, u pravilu, dužni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga. Unošenje uloga u imovinu ortakluka Članak 647e. (1) Stvari i prava iz ortačkog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na način propisan za.stjecanje pojedinih imovinskih prava. (2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. (3) Kad se ulaiu novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasništvo. (4) Ortak ne može raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtijevati njezinu diobu. Odjeljak 3. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE Zajedničko poslovodstvo Članak 647f. (1) Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima. (2) Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarju u suvlasništvu. (3) Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije ukljućen u glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa. Prijenos poslovodstva i zastupanje Zabrana konkurencije Članak 647g. (1) Kad je ugovorom o ortakluku ovlaštenje na vođenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomočnicima. (2) Ako je ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na više ortaka odgovarajuće se primjenjuje odredba iz članka 647f, stavka 2. ovog Zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku određeno da svaki od njih može sam poduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaštenih na vodenje poslova može usprotiviti poduzimanju posla u kojem se slučaju namjeravani posao ne može poduzeti. (3) Prava i obveze ortaka kojima je povjereno vođenje poslova ortakluka određuju se prema odredbama iz članka 752. - 753. ovog Zakona, ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno. (4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti vođenje poslova ortakluka trečoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanijela šteta ortakluku. Polaganje računa Članak 647h. (1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo dužni su uredno voditi poslovne knjige i polagati račun o stanju zajedničke imovine te svim prihodima i rashodima. (2) Prije nego se dovrši posao ne može se zahtijevati za ključni obračun i podjela dobiti i gubitka. Ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje računa i podjelu dobiti koncem svake poslovne godine. (3) Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje računa, može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtijevati polaganje računa za dovršene i buduće poslove. Pravo nadzora Članak 647i. Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili više ortaka, zadržavaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje uključuje pravo zahtijevati izvješće o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. Oduzimanje ovlaštenja i otkaz poslovodstva Članak 647j. (1) Ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugačije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dužnosti, nesposobnosti za uspješno vođenje poslova ili drugih važnih razloga. (2) Ortak može otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. (3) lJ slučaju otkaza odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 766. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Odjeljak 4. ODNOS PREMA TREĆIMA Sklapanje pravnih poslova Članak 647k. (1) Ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obvezati ortakluk bez izričitog ili prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomoćnika. (2) Položaj trećega može imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu. Potraživanja i dugovanja ortakluka Članak 6471. (1) Na potraživanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugačije ugovoreno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama s više dužnika ili vjerovnika. (2) Treći kao dužnik ortakluka ne može staviti u prijeboj potraživanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potraživanja koja pripadaju ortakluku. (3) Prigovor da potraživanje pripada imovini ortakluka ne može se istaknuti prema dužniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. Odjeljak 5. ODGOVORNOST ZA ŠTETU Odgovornost za štetu i nedopuštenost prijeboja Članak 647m (1) Ortak odgovara za štetu koju nanese ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Nije dopušten prijeboj štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. Odjeljak 6. DOBIT I GUBITAK Pojam Članak 647n. (1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti ortačkih uloga (glavnice, zajedničkih dugova i troškova). (2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortačkih uloga (glavnice). Udjeli u dobiti i gubitku Članak 647o. (1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veličini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. (2) Ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanačenje vrijedi za dobit i za gubitak Odjeljak 7. ISTUP I ISKLjUČENJE ORTAKA Istup iz ortakluka Članak 647p. (1) Ugovor o ortakluku sklopljen na neodređeno vrijeme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka. Isto vrijedi za ortakluk koji je nakon isteka određenog vremena prešutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka. (2) Ugovor o ortakluku sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz važnih razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogućnosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je poglavito zavisilo obavljanje poslova ortakluka. (3) Ortak koji otkaže suprotno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovara ostalim ortacima na štetu koja zbog toga nastane. (4) Vjerovnik koji je postigao pljenidbu ortakova udjela u imovini ortakluka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka. Za vrijeme trajanja ortakluka vjerovnik ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udio u dobiti. (5) Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. Iskljućenje ortaka Članak 647r. (1) Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod stečaj, potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djela. (2) Odluku o iskljućenju, ako nije drugačije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Učinak istupa i isključenja Članak 647s. (1) Učinak otkaza i isključenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopćenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaIjani. (2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno isključenja. (3) Ostala prava i obveze ortaka iz prethodnog stavka utvrđuju se prema odredbama o diobi zajedničke imovine ortakluka u slučaju njegova prestanka. Odjeljak 8. PRESTANAK ORTAKLUKA Razlozi prestanka Članak 647š. (1) Ortakluk prestaje: 1. ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim, 2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, 3. propašću zajedničke imovine, 4. sporazumom ortaka, 5. smrću odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka Ako ih je u ortakluku više od dva, predmnijeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk. Nasljeđivanje prava i obveza ortaka Članak 647t. (1) Ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. (2) Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlašteni su zahtijevati polaganje računa i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono što je ostavitelj dugovao ortakluku. (3) Ako su ugovorom o ortakluku izrijekom obuhvaćeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortakluk. Ta se obveza ne može odnositi na nasljednike nasljednika. (4) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit će mu se od nasljeđenog udjela razmjeran dio. Odjeljak 9. DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE Povrat stvari Članak 647u. (1) Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajedničke imovine. (2) Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraćaju mu se. On nema pravo na naknadu za slučajnu propast stvari, niti za njezino pogoršanje zbog redovite upotrebe. Redoslijed u diobi zajedničke imovine Članak 647v. (1) Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. (2) Nakon podmirenja zajedničkih dugova, vraćaju se ulozi. Za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. (3) U svrhu namirenja dugova i vraćanja uloga, unovčit će se zajednička imovina, ako je to potrebno. (4) Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraćanja ortačkih uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. Doplata manjka Članak 647z. Ako zajednička imovina nije dostatna za podmirenje zajedničkih dugova i vraćanje uloga, ortaci doplaćuju manjak prerna razmjeru snašanja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. Primjena odredaba o razvrgnuću suvlasničke zajednice Članak 647ž. Na pitanja u vezi s diobom zajedničke imovine koja nisu uređena u prethodnim odredbama, odgovarajuće se primjenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Članak 5. U naslovu Glave VIII - Razmjena, te u cjelokupnom tekstu Zakona riječ: "razmjena" zamjenjuje se riječju: "zamjena" u odgovarajućem padežu. Članak 6. U članku 27. Zakona o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91. i 73/91.) riječi: "i ortakluka" brišu se. Članak 7. Odredba članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se i na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeta odluka povodom revizije ili zahtijeva za zaštitu zakonitosti. Članak 8. Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o obveznim odnosima. Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 330-01/93-01/03 Zagreb, 30. prosinca 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v.r. Zakon, NN 3/1994-33 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 3/1994    Broj dokumenta u izdanju: 33 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.1.1994. ELI: /eli/sluzbeni/1994/3/33 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.