Zakon o političkim organizacijama

Zakon o političkim organizacijama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o političkim organizacijama NN 19/1990 (3.5.1990.), Zakon o političkim organizacijama SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o političkim organizacijama Proglašava se Zakon o političkim organizacijama, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici vijeća općina 25. travnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 25. travnja 1990. godine. Klasa: 011-01/90-01/33 Urbroj: 71-90-1 Zagreb, 27. travnja 1990. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin, v. r. ZAKON o političkim organizacijama I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se način, uvjeti i postupak za osnivanje, registriranje i prestanak političkih organizacija. Član 2. Političkim organizacijama, u smislu ovoga zakona, smatraju se organizacije koje u svom programu i statutu izražavaju političke ciljeve djelovanja (političke stranke, pokreti itd.) i koje su kao takve registrirane kod nadležnog republičkog organa uprave. Član 3. Političkim ciljevima djelovanja, u smislu ovoga zakona smatraju se naročito: - sudjelovanje u stvaranju i oblikovanju političke volje te kulture političkog djelovanja građana; - zauzimanje političkih stavova o pitanjima javnog života te iniciranje njihovog rješavanja; - sudjelovanje u izbornom postupku; - davanje smjernica svojim predstavnicima izabranim u skupštine društveno-političkih zajednica; - praćenje rada državnih organa te nosioca javnih i društvenih funkcija. Član 4. Neće se registrirati političke organizacije čiji su program ili statut usmjereni na: - nasilno rušenje ustavom utvrđenog uređenja, - ugrožavanje nezavisnosti zemlje, - kršenje ustavom zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građanina, - ugrožavanje mira i ravnopravne međunarodne suradnje, - raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti te propagiranje nasilja ili rata, - poticanje na vršenje drugih djela koja su u suprotnosti s ustavom ili zakonom. Član 5. Rad političkih organizacija u pravilu je javan. Političke organizacije su dužne osigurati uvid javnosti u ostvarivanje njihovih ciljeva i zadataka i u sticanje i korištenje sredstava kojima raspolažu. Političke organizacije mogu iznimno isključiti javnost u slučajevima predviđenim u statutu organizacije. Član 6. Političke organizacije organiziraju se i djeluju na te torijalnom principu i ne mogu osnivati svoje organizacione oblike u poduzećima, državnim organima i drugim organizacijama. Član 7. Javna obilježja političke organizacije su ime, skraćeno ime (kratica) i zastava. Ime - naziv političke organizacije koja se osniva mora se jasno razlikovati od postojećih političkih organizacija. U predizbornoj kampanji i izborima smije se koristiti samo prijavljeno ime ili njegova kratica, odnosno ime kratica koalicije koja prije početka predizborne kampanje mora biti registrirana. Zastava stranke ne smije nositi obilježja zastave ili grba Socijalističke Republike Hrvatske ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. II. OSNIVANJE I REGISTRACIJA POLITIČKIH ORGANIZACIJA Član 8. Političke organizacije može osnovati najmanje 100 punoljetnih državljana Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Osnivači političkih organizacija odnosno članovi njihovih organa upravljanja ne mogu biti osobe prema kojima je sudskom presudom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja, dok ta mjera traje. Članom političke organizacije može, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni državljan Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Političke organizacije ne mogu osnivati svoje podmlatke. Osobe kojima je sudskom presudom izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti, ne mogu ih vršiti ni u političkoj organizaciji dok ta mjera traje. Član 9. Politička organizacija može početi s djelovanjem danom upisa u registar. Danom upisa u registar politička organizacija stječe svojstvo građanske pravne osobe. Registar političkih organizacija sa sjedištem na području Republike vodi republički organ uprave nadležan za poslove opće uprave (u daljem tekstu organ nadležan za registraciju). Rukovodilac organa nadležnog za registraciju propisat će obrasce i način vođenja registra političkih organizacija. Član 10. Politička organizacija dužna je prijaviti osnivanje svojih organizacionih oblika organu nadležnom za registraciju i organu nadležnom za poslove opće uprave općine; prema sjedištu organizacionog oblika. Rukovodilac organa nadležnog za registraciju propisat će obrasce i postupak prijave djelovanja organizacionih oblika političkih organizacija. Član 11. Zahtjevu za upis u registar politićkih organizacija prilažu se: - zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine; - program i statut; - popis osnivača i članova organa upravljanja; - imena osoba ovlaštenih za zastupanje. Član 12. Statut političke organizacije mora sadržavati odredbe: - nazivu i sjedištu; - amblemu odnosno znaku organizacije; - zastupanju organizacije; - ciljevima, ostvarivanju javnosti i načinu djelovanja; - članstvu; - oblicima organiziranja; - organima upravljanja, načinu njihovog izbora i opoziva, trajanju mandata te načinu odlučivanja; - sredstvima za rad; - prestanku organizacije te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka; - općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. Član 13. Zahtjev za upis u registar političkih organizacija mora se podnijeti u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. O zahtjevu za upis u registar političkih organizacija organ nadležan za registraciju donosi rješenje. Rješenje o upisu u registar sadrži datum upisa i broj registra pod kojim je upis izvršen, naziv i sjedište političke organizacije. Član 14. Organ nadležan za registraciju dužan je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar političkih organizacija u roku 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Ako organ nadležan za registraciju utvrdi da uz zahtjev za upis u registar nije priloženo sve što je potrebno u smislu člana 11. ovoga zakona, odnosno ako statut ne sadrži sve odredbe prema članu 12. ovoga zakona, pozvat će podnosioca zahtjeva za registraciju da u roku 30 dana otkloni utvrđene nedostatke. Ukoliko podnosilac zahtjeva za registraciju ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, organ nadležan za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar političkih organizacija. Član 15. Ukoliko organ nadležan za registraciju utvrdi da program odnosno statut političke organizacije nisu u skladu s odredbama ovoga zakona, postupit će na način propisan stavom 2. i 3. člana 14. ovoga zakona. Član 16. Ukoliko organ nadležan za registraciju ne donese rješenje o upisu u registar političkih organizacija u roku iz stava 1. člana 14. ovoga zakona, politička organizacija upisat će se u registar idućeg dana nakon proteka tog roka. Odredba stava 1. ovoga člana ne primjenjuje se u slučaju da su u postupku registracije utvrđeni nedostaci iz člana 14. i 15. ovoga zakona. Član 17. Političke organizacije dužne su organu nadležnom za registraciju podnijeti prijavu promjena programa, statuta, naziva, sjedišta, imena osoba ovlaštenih za zastupanje te članova organa upravljanja u roku 15 dana od dana izvršenih promjena. Član 18. Političke organizacije mogu ostvarivati suradnju s odgovarajućim međunarodnim organizacijama, u okviru utvrđene vanjske politike Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u skladu sa svojim statutom. Član 19. Političke organizacije prestaju: 1. odlukom nadležnog organa upravljanja; 2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, odnosno ako je proteklo dvostruko više vremena utvrđenog statutom za održavanje skupštine, a skupština nije održana; 3. ako se broj članova smanji ispod zakonom predviđenog broja osnivača; 4. ako je njihovo djelovanje zabranjeno. Rješenje o prestanku političke organizacije donosi organ nadležan za registraciju i objavljuje se u "Narodnim novinama". Član 20. Protiv rješenja organa nadležnog za registraciju iz stava 3. člana 14. člana 15. i stava 2. člana 19. ovoga zakona nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Član 21. Registar političkih organizacija je javan, a dispozitiv rješenja o registraciji političkih organizacija objavljuje se u "Narodnim novinama". III. ZABRANA DJELOVANJA POLITIČKIH ORGANIZACIJA Član 22. Djelovanje političkih organizacija zabranit će se rješenjem okružnog suda nadležnog prema sjedištu političke organizacije ukoliko je usmjereno na koju od aktivnosti utvrđenih odredbom člana 4. ovoga zakona. Postupak za zabranu djelovanja političkih organizacija pokreće se na prijedlog nadležnog javnog tužioca odnosno organa nadležnog za registraciju. Član 23. Na prijedlog nadležnog javnog tužioca odnosno organa nadležnog za registraciju, sud će održati raspravu u roku osam dana od primitka prijedloga. Na raspravu će se kao stranke pozvati nadležni javni tužilac odnosno predstavnik organa nadležnog za registraciju i osobe ovlaštene za zastupanje političke organizacije. Član 24. U postupku zabrane djelovanja političkih organizacija, sud može održati raspravu i ako se uredno pozvane stranke nisu odazvale pozivu, na što će se stranke u pozivu na raspravu izričito upozoriti. Član 25. Na prijedlog za zabranu djelovanja političke organizacije, sud rješenjem izriče zabranu djelovanja ili odbija prijedlog nadležnog javnog tužioca odnosno organa nadležnog za registraciju. Ako sud izrekne zabranu djelovanja političke organizacije, u obrazloženju rješenja mora navesti vršenje kojih je aktivnosti iz odredbe člana 4. ovoga zakona predstavljalo razlog za zabranu djelovanja. Član 26. Rješenjem kojim se izriče zabrana djelovanja političke organizacije sud će narediti raspuštanje političke organizacije i odrediti druge mjere nužne za provedbu te odluke, kao što su mjere u pogledu imovine političke organizacije, pečaćenje službenih prostorija, gašenje računa kod ovlaštenih organizacija i oduzimanje sredstava kojima je vršena zabranjena aktivnost. Sud će odrediti hoće li se oduzeta srestva predati određenom organu društveno-političke zajednice prodati ili uništiti. Član 27. Rješenje o prijedlogu za zabranu djelovanja političke organizacije sud će donijeti odmah nakon održane rasprave, a predsjednik vijeća objavit će je bez odlaganja. Rješenje se mora izraditi pismeno, a ovjeren prijepis mora biti doštavljen strankama u roku tri dana od dana objave. Pravomoćno rješenje o zabrani djelovanja političkih organizacija objavljuje se u "Narodnim novinama". Član 28. Protiv rješenja nadležnog okružnog suda iz člana 22. ovoga Zakona, organ nadležan za registraciju odnosno nadležni javni tužilac te politička organizacija mogu podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Hrvatske u roku osam dana od primitka rješenja. Žalba se ne dostavlja na odgovor. Pravovremenu i dopuštenu žalbu nadležni će sud dostaviti Vrhovnom sudu Hrvatske zajedno sa svim spisima predmeta u roku tri dana po primitku žalbe. Vrhovni sud Hrvatske može pozvati i saslušati stranke. Vrhovni sud Hrvatske odlučuje o žalbi u roku osam na po primitku žalbe sa svim spisima predmeta. IV. SREDSTVA ZA RAD POLITIČKIH ORGANIZACIJA Član 29. Prihodi političkih organizacija sastoje se iz člana drugih prihoda od strane fizičkih osoba, državljana Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i pravnih osoba sa sjedištem na području Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, budžeta društveno-političkih zajednica drugim propisima dozvoljenih izvora. Član 30. Financijsko poslovanje političkih organizacija je javno. Nadzor nad financijskim poslovanjem političkih organizacija vrši organ nadležan za kontrolu prihoda. V. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Član 31. Nadzor nad provođenjem ovoga zakona obavlja organ nadležan za registraciju. VI. KAZNENE ODREDBE Član 32. Novčanom kaznom za prekršaj od 5.000 do 100.000 dinara kaznit će se politička organizacija koja: - djeluje protivno odredbi člana 4. ovoga zakona; - osnuje svoje organizacione oblike u državnim organima, poduzećima, ustanovama i drugim organizacijama (član 6.); - započne radom prije upisa u registar (član 9.); - u predviđenom roku ne podnese zahtjev za registraciju (član 13.); - u predviđenom roku ne podnese organu nadležnom za registraciju, prijavu promjene programa, statuta, naziv sjedišta, imena osoba ovlaštenih za zastupanje odnosno članova organa upravljanja (član 17.); Za prekršaje iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara i odgovorna osoba političke organizacije. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 33. Političke organizacije moraju svoje djelovanje u poduzećima, državnim organima i drugim organizacijama uskladiti s odredbom člana 6. ovoga zakona u roku 30 dana nakon stupanja na snagu ovoga zakona. Član 34. Registar političkih organizacija mora biti uspostavljen u roku osam dana po stupanju na snagu ovoga zakona. Član 35. Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti odredbe stava 3. člana 2. i stava 2. člana 3. Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana ("Narodne novine", br. 7/82, 5/85, 31/86, 47/89 i 2/90). Društvene organizacije i udruženja građana s političkim ciljevima koji su registrirani po odredbama zakon stava 1. ovoga člana upisat će se u registar političkih organizacija bez posebnog zahtjeva. Član 36. Političke organizacije iz stava 2. člana 35. ovoga zakona, imaju pravo i nadalje koristiti sredstva u društvenom vlasništvu kao i do sada, s tim da nepokretnu imovinu ne mogu otuđiti iz društvenog vlasništva. Član 37. Političke organizacije dužne su u roku 30 dana uskladiti svoje statute s odredbama ovoga zakona. Član 38. Radnim zajednicama društveno-političkih organizacija koje su se financirale iz budžeta Republike i budžeta zajednica općina (SSRNH, SSOH) osiguravaju se budžetska sredstva za isplatu osobnih dohodaka njihovih radnika do kraja 1990. godine. Sredstva iz stava 1. ovoga člana koriste se isključivo namjenski za rješavanje pitanja viška zaposlenih u postojećim radnim zajednicama, s tim da se sredstva po toj osnovi smanjuju koliko se smanjuje broj zaposlenih radnika u tim radnim zajednicama u vremenu do kraja 1990. Član 39. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama". Broj :006-01/90-01/01 Zagreb, 25. travnja 1990. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća općina Mirko Šetina, v. r. Predsjednik Sabora dr Anđelko Runjić, v.r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća mr Zvonimir Novak, v.r. Zakon, NN 19/1990-381 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 19/1990    Broj dokumenta u izdanju: 381 Donositelj:SABOR SR HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.5.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/19/381 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.