Zakon o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske

Zakon o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske NN 33/1992 (12.6.1992.), Zakon o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske Proglašavam Zakon o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na zajedničkoj sjednici Društveno-političkog vijeća 6. lipnja 1992. i Vijeća općina 5. lipnja 1992. Broj: PA4-54/1-92 Zagreb, 9. lipnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o Deviznom inspektoratu Republike Hrvatske OPĆE ODREDBE Članak 1. Devizni inspektorat Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Devizni inspektorat) je organ uprave u sastavu Ministarstva financija koji obavlja inspekcijski nadzor u oblasti deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, te kreditnog poslovanja s inozemstvom, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima. Uz poslove inspekcijskog nadzora, Devizni inspektorat vodi prekršajni postupak u prvom stupnju kada je to ovim Zakonom određeno. Članak 2. Inspekciji Deviznog inspektorata podliježu: državni organi i tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, ovlaštene banke i druge financijske organizacije, poduzeća i druge pravne osobe koje se bave deviznim i vanjskotrgovinskim poslovanjem, diplomatska i druga predstavništva Republike Hrvatske, radne jedinice i sl. koje su pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovale u inozemstvu, inozemne pravne osobe koje svoju gospodarsku ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i fizičke osobe u pogledu propisa o deviznom poslovanju. Članak 3. Deviznim inspektoratom rukovodi Glavni devizni inspektor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Glavni inspektor). Glavnog inspektora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija na razdoblje od 4 godine. Na prijedlog ministra financija Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da poslove Glavnog inspektora obavlja pomočnik ministra financija za devizno poslovanje i deviznu inspekciju. Članak 4. Glavni inspektor odgovoran je za zakonitost i ispravnost rada Deviznog inspektorata. Glavni inspektor daje naloge i upute koji su obvezatni za sve zaposlene u Deviznom inspektoratu. Glavni inspektor je ovlaštena osoba u smislu ovoga Zakona. Članak 5. Poslove inspekcijskog nadzora iz članka 1., stavka 1. ovoga Zakona obavljaju ovlaštene osobe Deviznog inspektorata: Glavni inspektor, viši inspektori, inspektori i inspektori suradnici (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe). Ovlaštene osobe iz slavka 1. ovoga članka imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija. Ovlaštene osobe imaju službenu iskaznicu, čiji izgled i sadržaj propisuje ministar financija posebnim pravilnikom koji se objavljuje u "Narodnim novinama" Članak 6. Pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa u organima uprave utvrđenim propisima o državnoj upravi, ovlaštene osobe Deviznog inspektorata moraju udovoljavati i sljedećim uvjetima: a) Na mjesto Glavnog deviznog inspektora može biti imenovana osoba s visokom stručnom spremom (VII/I) ekonomskog ili pravnog smjera, položenim stručnim ispitom, s pet godina radnog iskustva na poslovima deviznog poslovanja i poznavanjem jednog svjetskog jezika, koja se naročito ističe svojim stručnim radom, te pokazuje potrebne sposobnosti u rukovođenju. b) Na mjesto višeg inspektora može biti imenovana osoba visoke stručne spreme (VII/I) ekonomskog ili pravnog smjera, s pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom, te poznavanjem jednog svjetskog jezika, koja se posebno ističe stručnošću. c) Na mjesto inspektora može biti imenovana osoba visoke stručne spreme (VII/I) ekonomskog ili pravnog smjera, s tri godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom, te poznavanjem jednog svjetskog jezika. d) Na mjesto inspektora suradnika može biti imenovana osoba visoke stručne spreme (VII/I) ekonomskog ili pravnog smjera, s jednom godinom radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom, te poznavanjem jednog svjetskog jezika. OVLAŠTENJA DEVIZNOG INSPEKTORATA Članak 7. U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlaštene osobe Deviznog inspektorata ovlaštene su: pregledati financijsku dokumentaciju, ugovore, poslovne knjige i druge isprave koje im daju uvid u poslovanje subjekata koji podliježu inspekcijskom nadzoru; pregledati poslovne prostoraje, robu, uređaje i opremu; utvrditi identitet osoba koje rade na poslovima deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i poslovima kreditnih odnosa s inozemstvom, identitet odgovornih osoba u pravnoj osobi koja podliježe inspekcijskom nadzoru, kao i uzimati izjave od osoba koje imaju saznanja od interesa za inspekcijski nadzor. Članak 8. Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske, organi unutarnjih poslova, carinski organi, te drugi državni organi dužni su na zahtjev ovlaštenih osoba Deviznog inspektorata pružiti im pomoć u obavljanju inspekcijskog nadzora, u granicama svojih ovlaštenja. Sve pravne i fizičke osobe dužne su ovlaštenim osobama Deviznog inspektorata pružiti podatke i dati na uvid isprave i predmete, potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora, te im osigurati uvjete za obavljanje inspekcijskog nadzora. Članak 9. Ovlaštene osobe Deviznog inspektorata mogu privremeno oduzeti predmete i dokumentaciju koji su poslužili, ili mogtr poslužiti za izvršenje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, koji su nastali izvršenjem krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, ili koje mogu u prekršajnom ili sudskom postupku poslužiti kao dokaz. O privremenom oduzimanju predmeta ovlaštena osoba Deviznog inspektorata izdaje potvrdu. Ovlaštene osobe Deviznog inspektorata mogu, u smislu stavka 1. ovoga članka privremeno oduzeti predmet i dokumentaciju do pokretanja prekršajnog ili sudskog postupka, kada je predaju organu nadležnom za vođenje postupka. Osobe kojima je u smislu stavka 1. ovoga članka, oduzet predmet imaju pravo prigovora Glavnom inspektoru. Članak 10. O obavljenoj inspekciji ovlaštena osoba Deviznog inspektorata sačinjava zapisnik čiji se potreban broj primjeraka dostavlja pravnoj ili fizičkoj osobi koja je bila podvrgnuta inspekciji. Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo prigovora na zapisnik o obavljenoj inspekciji u roku od 15 dana od dana kada joj je dostavljen zapisnik. Na zahtjev pravne ili fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka Glavni inspektor može u posebno složenim slučajevima produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka. Po primitku prigovora ovlaštene osobe Deviznog inspektorata će po potrebi provjeriti navode iz prigovora, te nakon ponovne ocjene činjenica eventualno izvršiti izmjene i dopune zapisnika. Ako razlozi hitnosti to ne nalažu, Devizni inspektorat neće po nalazu sadržanom u zapisniku o obavljenoj inspekciji dalje postupati dok ne ispita navode iz prigovora. Članak 11. U slučajevima kada kontrolom ili na drugi način ovlaštena osoba Deviznog inspektorata ustanovi da postoje osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo, privredni prijestup ili prekršaj, dužna je nadležnom organu podnijeti odgovarajuću prijavu. Članak 12. Ovlaštena osoba Deviznog inspektorata može pravnoj osobi koja podliježe inspekciji rješenjem naložiti uklanjanje nedostataka ili nezakonitosti u radu, te poduzimanje radnji koje doprinose uspostavljanju zakonitosti i usklađivanju rada pravne osobe sa zakonima i drugim propisima, odnosno ovlaštenoj banci ili drugoj ovlaštenoj pravnoj osobi naložiti da poduzme radnje kojima se uklanjaju nedostaci ili nezakonitosti u radu pravne osobe koja podliježe introspekciji. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba može izjaviti žalbu Ministarstvu financija u roku od tri dana od dana dostave ili uručenja rješenja. Žalba se dostavlja Deviznom inspektoratu koji je dužan žalbu dostaviti Ministarstvu financija u roku od 24 sata. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. U žalbi pravna osoba može izuzetno zatražiti da Ministarstvo financija do pravomočnosti zadrži od izvršenja rješenje iz stavka 1. ovoga članka, ako, bi njegovim izvršenjem za pravnu osobu mogla nastupiti znatnija materijalna šteta. Članak 13. O zahtjevu iz članka 12., stavka 5. ovoga Zakona Ministarstvo financija odlučuje rješenjem u roku od 24 sata od primitka žalbe protiv kojeg nije dozvoljena posebna žalba. Članak 14. Rješenje iz članka 12., stavka 1. ovoga Zakona protiv kojeg u roku nije izjavljena žalba, te rješenje kojim Ministarstvo financija odluči povodom žalbe iz članka 12, stavka 2. ovoga Zakona konačno je, te se dostavlja putem Deviznog inspektorata na izvršenje. Devizni inspektorat ovlašten je tražiti informacije o izvršenju Pravna osoba ili državni organ koji je bio dužan provesti izvršenje, dužan je o izvršenju izvijestiti Devizni inspektorat. ODLUČIVANJE O PREKRŠAJIMA Članak 15. Devizni inspektorat odlučuje u prvom stupnju o prekršajima koji se odnose na područje deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih odnosa s inozemstvom u Republici Hrvatskoj. Članak 16. Devizni inspektorat vodi prekršajni postupak prema Zakonu o prekršajima, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Članak 17. Prekršajni postupak pokreće se temeljem prijave ovlaštene osobe Deviznog inspektorata, drugog zakonom ovlaštenog organa za obavljanje deviznog i vanjskotrgovinskog inspekcijskog nadzora ili organa unutarnjih poslova. Prvostepeni postupak provodi Komisija za prekršaje Deviznog inspektorata (u daljnjem tekstu: Komisija). U drugom stupnju o prekršajima iz članka 15. ovoga Zakona odlučuje Republičko vijeće za prekršaje. Članak 18. Komisiju iz članka 17. ovoga zakona čine tri člana. Komisiji predsjeda i njenim radom rukovodi predsjednik Komisije. Predsjednik Komisije mora biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Članak 19. Komisija obavlja funkcije koje su Zakonom o prekršajima predviđene za suca za prekršaje, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Komisija donosi odluke večinom glasova. Na način donošenja odluke Komisije analogno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku, koje se odnose na donošenje odluka od strane vijeća. Predsjednik Komisije ima prava i obveze analogne onima koje ima predsjednik vijeća prema Zakonu o krivičnom postupku. Članak 20. O izuzeću članova Komisije odlučuje Glavni inspektor, a o njegovu izuzeču ministar financija. Članak 21. Član Komisije ne može biti ovlaštena osoba Deviznog inspektorata koja je sudjelovala u kontroli poslovanja pravne ili fizičke osobe koja je okrivljenik u prekršajnom postupku. Članak 22. Članove Komisije iz redova ovlaštenih osoba Deviznog inspektorata imenuje Glavni inspektor na vrijeme od dvije godine. Ministar financija može posebnom odlukom propisati uvjete pod kojima stručne osobe izvan redova radnika Deviznog inspektorata mogu biti imenovani za članove Komisije. U Deviznom inspektoratu po potrebi može biti imenovano više komisija. Glavni inspektor može imenovati zamjenike članova Komisije. Za vrijeme u kome rade kao članovi Komisije, ovlaštene osobe Deviznog inspektorata ne mogu raditi na poslovima deviznog i vanjskotrgovinskog inspekcijskog nadzora Članak 23. O žalbi povodom rješenja o prekršaju, koje donose Komisija, odlučuje Republičko vijeće za prekršaje. Žalba iz stavka 1. ovoga članka se podnosi Deviznom inspektoratu koji je, ako ne postoje razlozi za njeno odbacivanje, bez odlaganja prosljeđuje Republičkom vijeću za prekršaje. Kada je dozvoljena žalba na rješenje Komisije tijekom vodenja prekršajnog postupka, o njoj odlučuje Glavni inspektor. KAZNENE ODREDBE Članak 24. Pravna osoba koja u smislu članka 18., stavka 2 ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Deviznog inspektorata ne pruži tražene podatke, odnosno ne dade na uvid potrebnu dokumentaciju i predmete, odnosno ne osigura uvjete za provođenje inspekcijskog nadzora, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od najmanje 100.000 hrvatskih dinara. Odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od najmanje 50.000 hrvatskih dinara. Članak 25. Pravna osoba koja ne izvrši nalog ovlaštene osobe Deviznog inspektorata u smislu članka 12. stavka 1. ovoga Za kona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od najmanje 100.000 hrvatskih dinara. Odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od najmanje 50.000 hrvatskih dinara. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Radnici zatečeni u radnom odnosu u Ministarstvu financija na poslovima devizne inspekcije na dan stupanja na snagu ovoga Zakona a koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 6., odnosno članka 18., stavka 3. ovoga Zakona, mogu nastaviti obavljati te poslove najdulje dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Radnicima iz stavka 1. ovoga članka koji u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovogs Zakona ne steknu potrebnu kvalifikaciju prestaje radni odnos ili se, ako je to moguće, raspoređuju na druge poslove i radne zadatke u Ministarstvu financija Članak 27. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vrijediti odredbe Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o kreditnim odnosima s inozemstvom, Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju ("Narodne novine", 53/91.), koje se odnose na nadležnost, organizaciju i način postupanja Deviznog inspektorata, a koje su u suprotnosti s ovim Zakonom. Članak 28. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 440-07/92-01/09 Zagreb, 5. lipnja 1992. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Matija, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Zakon, NN 33/1992-819 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 33/1992    Broj dokumenta u izdanju: 819 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 12.6.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/33/819 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.