Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika

Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika NN 18/1994 (9.3.1994.), Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika MINISTARSTVO ZDRAVSTVA Temeljem članka 112. Zakona o zdravstvenoj zaštili ("Narodne novine., br 75/93) ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O PRIPRAVNIČKOM STAŽU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuje se sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici kod kojih se može obavljati pripravnički staž, način polaganja državnog i stručnog ispita, izgled i sadržaj odobrenja za samostalan rad te sadržaj i izgled uvjerenja o položenom državnom i stručnom ispitu. Članak 2. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni djelatnik osposobljava za samostalan rad u okviru svoje struke. Pripravnički staž obavlja se prema propisanom planu i programu. Planom se utvrđuju raspored i trajanje rada u pojedi nim stručnim jedinicama. Programom se utvrđuju stručni poslovi kojima se pripravnici osposobljavaju za samostalan rad. Članak 3. Pripravnički staž za zdravstvene djelatnike traje godinu dana. Iznimno pripravnički staž doktora medicine traje dvije godine. Prva godina pripravničkog staža za doktore medicine zove se temeljni staž, a druga godina sekerndarijat. Plan i program pripravničkog staža, temeljnog stuža i sekundarijata sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br. 1. ) Članak 4. Pripravnički staž provodi se u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju slijedeće uvjete u odnosu na djelatnike, prostor i medicinsku opremu: a) postojanje stručne jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela programa zdravstvenog usmjerenja, b) da u toj stručnoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni djelatnik sa položenim stručnim, odnosnok državnim ispitom koji ima viši, a najmanje isti stupanj stručne spreme zdravstvenog usmjerenja. c) da stručna jedinica ima potrebnu medicinsko-tehničku opremu i prostor za uspješno provođenje progrankom predviđenog osposobljavanja prema zahtjevima suvremene medicine. Ako zdravstvena ustanova koja je primila pripravnika na pripravnički staž nema sve stručne jedinice prema propisanom planu i programu za zdravstveno usmjerenje upućuje ga u drugu zdravstvenu ustanovu koja ima te jedinice. Članak 5. Dio pripravničkog staža zdravstveni djelatnici mogu obaviti kod zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, a koji ispunjava uvjete iz prethodnog članka. Članak 6. Plan i program pripravničkog staža koji je obavio pri pravnik upisuje se u pripravničku knjižicu. Pripravničku knjižicu ovjerava ravnatelj zdravstvene ustanove koja je pripravnika primila na pripravnički staž odnosno privatni djelatnik. Za provođenje dijela programa u odgovarajućoj stručnoj jedinici odgovoran je rukovoditelj te jedinice odnosno osoba koju on odredi i koja ovjerava staž svojim potpisom. Pripravnici su obvezni za vrijeme staža izvršavaLi zadatke i obavljati poslove u skladu s programom koje im povjeri rukovoditelj stručne jedinice. Izgled pripravničke knjižice sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br. 2). Članak 7. Pripravnieki staž obavlja se u radnom vremenu od 42 sata tjedno. Pripravnički staž u pravilu obavlja se bez prekida. Opravdani prekid staža je bolest, porodiljski dopust i vojrka obveza - u tim slučajevima staž se produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao. Članak 8. Nakon qbavljenog pripravničkog staža zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme obvezni su položiti državni ispit, a zdravstveni djelatnici više i srednje stručne spreme stručni ispit. Članak 9. Prijava za polaganje državnog i stručnog ispita podnosi se Ministarstvu zdravstva putem zdravstvene ustanove koja je pripravnika primila na pripravnički staž ili osobno uz predočenje slijedećih dokumenata: ovjerene fotokopije diplome ili svjedodžbe o završnom ispitu, ovjerene fotokopije domovnice, uredno ispunjene i ovjerene pripravničke knjižice, te molbe pripravnika. Prijava se može podnijeti Ministarstvu zdravstva najranije mjesec dana prije isteka pripravničkog staža, a najkasnije 6 mjeseci nakon završenog pripravničkog staža. Članak 10. Ukoliko je pripravnik ispunio sve uvjete predviđene ovim pravilnikom ministar zdravstva odobrava rješenjem polaganje državnog odnosno stručnog ispita. Pripravnik se izvješćuje o datumu i mjestu polaganja najmanje 8 dana prije dana polaganja ispita. Članak 11. Ako je pripravnik spriječen iz opravdanog razloga pristupiti zakazanom roku ispita, dužan je pismeno obavijestiti Ministarstvo zdravstva najmanje 3 dana prije dana određenog za polaganje ispita. Ukoliko pripravnik pravovremeno ne obavijesti Ministarstvo ili je razlog odustanka neopravdan smatra se da je ispitu pristupio te se troškovi ispita nakon ponovnog izlaska udvostručuju i idu na teret pripravnika. Članak 12. Državni ispit za zdravstvene djelatnike visoke stručne spreme sastavljen je od općeg i stručnog dijela. Opći dio državnog ispita polaže se usmeno. Stručni dio državnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Ukoliko pripravnik ne zadovolji na pismenom testu, ne može pristupiti usmenom dijelu polaganja državnog ispita. Ponovno može izaći na državni ispit najranije po isteku mjesec dana od dana otkada nije zadovoljio na pismenom dijelu ispita. Troškove ponovnog polaganja snosi pripravnik. Opći dio državnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete: 1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske, 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, 3. Radni odnosi i mirovinsko i invalidsko osiguranje. Ispitni predmeti stručnog dijela državnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima kako slijedi: 1. doktori medicine a) javno zdravstvo (zakonodavstvo, epidemiologija i preventivna medicina), b) klinićki predmeti: interna sa zarazrkim bolestinka, neurologija, kirurgija, ginekologija s porodiljstvom i pedijatrija. 2. doktori stomatologije a) dječja stomatologija (pedodoncija), b) dentalna patologija s bolestima usta i paradonta, c) stomatološka protetika. 3. magistri farmacije a) izdavanje lijekova, izrada magistralrlih i galenskih pripravaka, b) kontrola lijekova, 4. dipl. inž. med. biokemije a) medicinska biokemija, b) hematologija. Članak 13. Stručni ispit za zdravstvene djelatnike više i srednje stručne spreme sastavljen je od općeg i stručnog dijela. Opći i stručni dio polažu se usmeno. Opći dio stručnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete 1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske, 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenorn osiguranju, 3. Radni odnosi i mirovinsko invalidsko osiguranje, Ispitni predmeti stručnog dijela stručnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima jesu: 1. inženjeri medicinske radiologije a) radioterapija i radiološka dijagnostika b) zaštita od ionizirajućeg zračenja 2. medicinske sestre općeg smjera a) zdravstvena njega bolesnika b) zdravstvena njega u primarnoj zdrav. zaštiti 3. medicinske sestre-primalje a) njega trudnica, rodilja i babinjača b) njega ginekoloških bolesnica c) njega i ishrana novorođenčadi 4. fizioterapeutski tehničari a) kineziterapija b) fizikalna terapija 5. laboratorijski tehničari a) med. biokemija i hematologija b) mikrobiologija 6. sanitarni tehničari a) epidemiologija i higijena b) mikrobiologija 7. zubni tehničari a) fiksna i mobilna protetika b) poznavanje zubotehničkog materijala 8. farmaceutski tehničari a) farmaceutska tehnologija b) poznavanje i čuvanje lijekova 9. maseri-kupeljari a) masaža b) fizikalna terapija i balneologija Članak 14. Pripravnici polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom. Ispitnu komisiju imenuje minislar rješenjem o osnivanju i imenovanju komisije za sva zdravstvena usmjerenja. Članak 15. Ispitna komisija sastoji se od predsjednika i članova komisije koji su ujedno i ispitivači, te ispitivača za pojedine predmete. U ispitnu komisiju imenuju se stručnjaci odgovarajuće stručne spreme koji se bave odgovarajućim područjem rada. Članak 16 Administrativne poslove ispitne komisije obavlja tajnik komisije koji se imenuje rješenjem o osnivanju ispitne komisije. Tajnik je obvezan tokom polaganja ispita voditi zapisnik. Sadržaj i izgled zapisnika sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br 3.) Članak 17. Opći uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se komisijski. Ispitivač je samostalan u ocjenjivanju uspjeha kandidata za predmet koji je ispitivao. Ocjena uspjeha je položio ili nije položio. Članak 18. Pripravnik koji na ispitu nije zadovoljio iz jednog ili iz dva ispitna predmeta može uz podnošenje zamolbe polagati popravni ispit iz nepoloženih predmeta najranije u roku mjesec dana, a najkasnije u roku 6 mjeseci od dana polaganja ispita. Ako zdravstveni djelatnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne izađe na popravni ispit, polaže ponovno cijeli ispit. Pripravnik koji nije zadovoljio iz najmanje tri predmeta, kao i pripravnik koji nije zadovoljio na popravnom ispitu može ponoviti cijeli ispit po isteku roka od 6 mjeseci. Članak 19. Predsjednik ispitne komisije izvješćuje po završenom ispitu zdravstvenog djelatnika o općem uspjehu. Nezadovoljan zdravstveni djelatnik može u roku 24 sata podnijeti žalbu ispitnoj komisiji i tražiti da, se njegovo znanje još jednom provjeri. Troškove saziva komisije snosi kandidat. Članak 20. Zdravstvenom đjelatniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o položenom državnom ili stručnom ispitu. Uvjerenje potpisuju ministar i predsjednik komisije. Sadržaj i izgled uvjerenja o položenom državnom i stručnom ispitu sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br. 4.). Članak 21. Zdravstvenom djelatniku visoke stručne spreme nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o položenom državnom ispitu izdaje odobrenje za samostalan rad. Odobrenje za samostalan rad je javna isprava kojom zdravstveni djelatnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci. Sadržaj i izgled odobrenja za samostalan rad sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br. 5.). Članak 22. Troškove državnog odnosno stručnog ispita snosi zdravstvena ustanova odnosno privatni zdravstveni djelatnik koji je pripravnika primio na pripravnički staž. Pripravnici volonteri sami snose troškove državnog odnosno stručnog ispita. Članak 23. Ispitna komisija i tajnik na državnim i stručnim ispitima imaju pravo na naknadu. Visinu naknade određuje ministar posebnim rješenjem. Članak 24. Zdravstvenim djelatnicima, hrvatskim državljanima prema članku 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan i program obavljenog staža bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim pravilnikom. Zdravstveni djelatnici koji su obavljali pripravnički staž u inozemstvu prije 1. siječnja 1990. godine oslobođeni su polaganja državnog odnosno stručnog ispita. Zdravstveni djelatnici koji su započeli obavljati pripravnički staž u inozemstvu iza 1. siječnja 1990. godine polažu, nakon postupka priznavanja pripravničkog staža prema članku 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, državni odnosno stručni ispit prema odredbama ovog pravilnika. Članak 25. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pripravničkom stažu i stručnim ispitima zdravstvenih radnika ("Narodne novine", br. 6/91 ). Članak 26. Zdravstveni djelatnici koji su započeli pripravnički staža prije stupanja na snagu ovog pravilnika završit će taj staž prema planu i programu itvrđenim dosadašnjim propisima, a državni odnosno stručni ispit polagat će prema odredbama ovoga pravilnika. Članak 27. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od darka objave u "Narodnim novinama". Klasa 011-01/93-01/51. Broj : 534-02-94-0002. Zagreb, 28. veljače 1994. Ministar zdravstva prof. dr. sci. Andrija Hebrang, v. r. Pravilnik, NN 18/1994-325 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 18/1994    Broj dokumenta u izdanju: 325 Donositelj:Ministarstvo zdravstva Datum tiskanog izdanja: 9.3.1994. ELI: /eli/sluzbeni/1994/18/325 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.