← Hrvatska

Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva

Ukratko

Ova odluka utvrđuje pravila za korištenje sredstava solidarnosti namijenjenih zaštiti životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva. Cilj je osigurati financijsku pomoć domaćinstvima koja ne ostvaruju prihode do određene razine socijalnog minimuma.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva NN 9/1991 (28.2.1991.), Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na osnovi članka 6. Zakona o formiranju i korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva ("Narodne novine", br.18/89) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. veljače 1991. godine donijela je ODLUKU o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom odlukom utvrđuje se: - razina socijalnog minimuma, - uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu za zaštitu životnog standarda, - prihodi na osnovi kojih se utvrđuju materijalne mogućnosti domaćinstva, - domaćinstvo u odnosu na koje se utvrđuje razina socijalnog minimuma, - visina naknade za zaštitu životnog standarda, - kriteriji i uvjeti za korištenje sredstava, - način korištenja sredstava, - vodenje evidencije i izvješća. II. RAZINA SOCIJALNOG MINIMUMA Članak 2. Razina socijalnog minimuma, u smislu ove odluke, utvrđuje se u odnosu prema zajamčenom osobnom dohotku radnika u Republici i iznosi: - za jednočlano domaćinstvo 65% - za dvočlano domaćinstvo 110% - za tročlano domaćinstvo 145% - za četveročlano domaćinstvo 170% a za domaćinstvo s više od četiri člana visina socijalnog minimuma utvrđena za četveročlano domaćinstvo uvećava se za svakog daljnjeg člana domaćinstva za 15% zajamčenog osobnog dohotka. Članak 3. Sredstva za isplatu naknada za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva do razine socijalnog minimuma utvrđene člankom 2. ove odluke osigurava Republika. Općina može, na teret vlastitih sredstava i ovisno o mogućnostima, posebnom odlukom utvrditi veću razinu socijalnog minimuma od razine utvrđene člankom 2. ove odluke. III. UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZAŠTITE ŽlVOTNOG STANDARDA Članak 4. Pravo na naknadu zaštite životnog standarda ima domaćinstvo: - koje ne ostvaruje prihod do utvrđene razine socijalnog minimuma, - članovi kojeg osim kuće ili stana u kojem stanuju nemaju u vlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan kao poseban dio zgrade ili kuću za odmor. Članak 5. Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda domaćinstvo, članovi kojeg obavljaju samostalnu privrednu ili profesionalnu djelatnost, kao i domaćinstvo koje ima u vlasništvu obradivo poljoprivredno zemljište u površini većoj od 2000 m2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda može ostvariti poljoprivredno domaćinstvo, koje prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad, zbog starosti, invalidnosti ili bolesti svojih članova nije u mogućnosti obavljanjem poljoprivredne djelatnosti ostvariti prihode do razine socijalnog minimuma utvrđenog za odnosno domaćinstvo. Članak 6. Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda radno sposobna nezaposlena osoba koja u vremenu od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nije uredno prijavljena kod nadležne zajednice zapošljavanja, kao i koja ne prihvati ponuđeni posao. Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda radno sposobna nezaposlena osoba koja živi u zajednici s roditeljima koji prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad imaju povoljne materijalne mogućnosti. Članak 7. Pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda domaćinstvo stječe od prvog dana narednog mjeseca od podnošenja zahtjeva. Pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda traje dok domaćinstvo ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava. Članak 8. Dužnost je domaćinstva korisnika naknade za zaštitu životnog standarda prijaviti svaku promjenu relevantne činjenice koja utječe na postojanje prava ili na visinu naknade centru za socijalni rad najkasnije u roku osam dana od nastanka promjene. IV. PRIHODI NA OSNOVI KOJIH SE UTVRĐUJU MATERIJALNE MOGUĆNOSTI DOMAĆINSTVA Članak 9. Prihode na osnovi kojih se, u smislu ove odluke, utvrđuju materijalne mogućnosti domaćinstva čine prihodi koje članovi domaćinstva ostvare: 1. s osnova radnog odnosa, 2. s osnova mirovinskog i invalidskog osiguranja, 3. na ime novčane naknade za nezaposlenog radnika, 4. na ime dječjeg doplatka, 5. na ime naknade po posebnim propisima, 6. s osnova socijalne zaštite, 7. po osnovi doprinosa za uzdržavanje (alimentacije). 8. po osnovi drugih socijalno-zaštitnih prava i oblika zaštite, 9. od prihoda od imovine i drugih prihoda. Članak 10. Prihodima domaćinstva u smislu članka 8. ove odluke smatraju se: 1. kao prihod ostvaren s osnova radnog odnosa čisti osobni dohodak, naknade osobnog dohotka i druga primanja s osnova radnog odnosa koji čine osnovicu za obračun poreza iz osobnog dohotka radnika, 2. kao prihod s osnova mirovinskog i invalidskog osiguranja starosna, invalidska i porodična mirovina, zaštitni dodatak uz mirovinu i drugi prihodi s tog osnova osim prihoda koji su izuzeti ovom odlukom, 3. kao prihod na ime novčane naknade za nezaposlenog radnika novčana naknada, produžena novčana naknada, porodični doplatak i novčana pomoć, 4. kao prihod s osnova dječjeg doplatka prihod ostvaren na osnovi Zakona o dječjem doplatku i drugih zakona, 5. kao prihod na ime naknade po posebnim propisima novčana naknada, invalidski dodatak i novčana pomoć koji se osiguravaju korisnicima na osnovi propisa o zaštiti boraca NOR-a, vojnih invalida i žrtava fašističkog terora i članovima njihove obitelji, te članovima obitelji kojima je hranitelj na obveznoj vojnoj službi. 6. kao prihod ostvaren s osnova socijalne zaštite stalna novčana pomoć, privremena novčana pomoć i oslobadanje od plaćanja troškova prehrane za vrijeme dnevnog boravka u organizaciji socijalne zaštite, 7. kao prihod ostvaren po osnovi doprinosa za uzdržavanje novčani iznos određen za uzdržavanje člana domaćinstva koji je na osnovi Zakona o braku i porodičnim odnosima dužan plaćati obvezniku uzdržavanja koji nije član tog domaćinstva, 8. kao prihod ostvaren po osnovi drugih socijalno-zaštitnih prava i oblika zaštite smatra se subvencioniranje odnosno oslobađanje plaćanja dijela troškova stanovanja. Iznimno od stavka 1. točke 4. ovoga članka, u prihod domaćinstva ne uračunava se prihod s osnova dječjeg doplatka ostvaren na osnovi Zakona o dječjem doplatku i drugih zakona ako su prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad socijalne prilike domaćinstva osobito teške, 9. kao prihod ostvaren od imovine i drugih prihoda smatraju se ostali prihodi domaćinstva. Članak 11. Kod utvrđivanja prihoda domaćinstva ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novčane naknade za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, te druga novčana i materijalna primanja koja nisu navedena u članku 10. ove odluke. Prihod domaćinstva utvrđen prema članku 9. i 10. ove odluke umanjuje se za novčani iznos koji je po osnovi Zakona o braku i porodičnim odnosima član domaćinstva dužan plaćati za uzdržavanje osobe koja nije član tog domaćinstva. V. DOMAĆINSTVO U ODNOSU NA KOJE SE UTVRĐUJE RAZINA SOCIJALNOG MINIMUMA Članak 12. Domaćinstvo u odnosu na koje je ovom odlukom utvrđena razina socijalnog minimuma je, prema stavku 3. članka 2. Zakona o formiranju i korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva (u daljnjem tekstu: Zakon) zajednica života, privređivanja i trošenja članova porodice između kojih, prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima postoji međusobna obveza uzdržavanja, te djece uzete na uzdržavanje. Djeca uzeta na uzdržavanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, su djeca bez roditelja, kao i djeca koja imaju roditelje koji ih ne uzdržavaju. Članak 13. U članove domaćinstva ne ubraja se osoba koja se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, osoba koja je smještena u drugu porodicu ili u organizaciju socijalne zaštite kao i osoba kojoj je, u svezi s usmjerenim obrazovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje, prehrana, odjeća i obuća i drugo (učenici i studenti vojnih i pomorskih škola, škole unutarnjih poslova i drugih), makar između te osobe i članova domaćinstva postojala obveza uzdržavanja. VI. VISINA NAKNADE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNOG STANDARDA Članak 14. Visina naknade za zaštitu životnog standarda utvrđuje se kao razlika između iznosa prosječnog mjesečnog prihoda domaćinstva ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnijet zahtjev za ostvarivanje naknade za zaštitu životnog standarda i razine socijalnog minimuma utvrđenog za odgovarajuće domaćinstvo u članku 2. ove odluke. Članak 15. Domaćinstvo - korisnik naknade za zaštitu životnog standarda dužno je do 10. u mjesecu podnijeti nadležnom centru za socijalni rad podatke o prihodima domaćinstva o kojima ovisi postojanje prava i visina naknade. Domaćinstvo koje u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese podatke o prihodima domaćinstva gubi pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda od prvog tekućeg mjeseca. Članak 16. Centar za socijalni rad na osnovi podataka o prihodima domaćinstva korisnika naknade za zaštitu životnog standarda iz stavka 1. članka 15. ove odluke i razine socijalnog minimuma za tekući mjesec utvrđuje visinu naknade za zaštitu životnog standarda o čemu se domaćinstvo-korisnik naknade izvješćuje putem isplatnice. VII. VOĐENJE EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA Članak 17. Centar za socijalni rad dužan je voditi jedinstvenu evidenciju o ostvarivanju prava na naknadu za zaštitu životnog standarda i o ostvarenim socijalno-zaštitnim pravima članova domaćinstva koja su ostvarila pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda i o tome do kraja srpnja za prvo polugodište, a do kraja siječnja za drugo polugodište i izvijestiti Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Članak 18. Centar za socijalni rad dužan je do 5. u mjesecu, za prethodni mjesec, dostaviti Republičkom fondu socijalne zaštite Izvješće o mjesečnom utrošku sredstava. Članak 19. Sredstva za vođenje evidencije i izvješća prema članku 18. ove odluke su: 1. Evidencijski list o ostvarivanju socijalnog minimuma. 2. Izvještajne tabele, 3. Izvješće o mjesečnom utrošku sredstava. Sredstva za vođenje evidencije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka kao propisani obrasci sastavni su dio ove odluke. Članak 20. Ministarstvo rada i socijalne skrbi dužno je pratiti ostvarivanje prava na naknadu za zaštitu životnog standarda i drugih socijalno-zaštitnih prava i o tome dva puta godišnje izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 21. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva ("Narodne novine", br. 22/89, 43/89 i 57/89), te odluke i pravilnici o korištenju sredstava solidarnosti za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva koje su donijeli nadležni organi općina u Republici Hrvatskoj i Izvršno vijeće Skupštine Grada Zagreba. Članak 22. Ova odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991. godine. Klasa: 308-01/91-01/02 Urbroj: 5030104-91-2 Zagreb, 20. veljače 1991. Predsjednik Josip Manolić, v. r. Odluka, NN 9/1991-227 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 9/1991    Broj dokumenta u izdanju: 227 Donositelj:Vlada Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 28.2.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/9/227 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.