Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata

Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata NN 109/1993 (7.12.1993.), Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata Proglašavam Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 23. studenoga 1993. godine. Broj : PA4-128/ 1-93. Zagreb, 29. studenoga 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata Članak 1. Republika Hrvatska svake godine osigurava sredstva za kreditiranje obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz raspoloživih sredstava Hrvatske kreditne banke za obnovu(u daljnjem tekstu: HKBO) i u Državnom proračunu, a plasira ih HKBO preko poslovnih banaka. Članak 2. Sredstva iz članka 1. ovoga Zakona koriste se na osnovi programa kreditiranja obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata za svaku pojedinu godinu (u daljenjem tekstu: godišnji program), koji donosi Vlada Republike Hrvatske. Prijedlog godišnjeg programa Vladi Republike Hrvatske podnosi HKBO najkasnije do 30. listopada tekuće godine za sljedeću godinu. O izvršenju godišnjeg programa HKBO izvješćuje Vladu Republike Hrvatske dva puta godišnje. Članak 3 O prijenosu sredstava iz članaka 2. i 19. ovoga Zakona HKBO zaključuje ugovor s pojedinom bankom o međusobnim pravima i obvezama. Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se povrat sredstava, ako ih banka plasira nenamjenski te povrat kredita odobrenih korisnicima koji ih koriste nenamjenski. Banke mogu odobravati kredite pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom. Članak 4. Banke mogu na temelju ovoga Zakona odobravati kredite korisnicima na području obnove utvrđenom Uredbom o područjima na kojima će se koristiti sredstva ostvarena prema Zakonu o financiranju obnove te o područjima na kojima će se primjenjivati poticajne mjere ("Narodne novine", br. 78/93.). Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka banke mogu, uz prethodnu suglasnost HKBO-a, odobravati kredite i korisnicima izvan podrućja obnove ako ispunjavaju uvjete iz članka 13. ovoga Zakona. Članak 5. Banke će odobravati kredite za popravak ili izgradnju: - stambenih zgrada i stanova u vlasništvu građana, vlasnicima tih zgrada odnosno stanova. - poljoprivrednih i drugih gospodarskih zgrada u vlasništvu građana, vlasnicima tih zgrada, - stanova u zgradama kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu (u daljnjem tekstu: fondovi), nositeljima stanarskog prava, - zajedničkih dijelova zgrada u zgradama kojima upravljaju fondovi, tim fondovima. Članak 6. Banke odobravaju kredit u hrvatskim dinarima, ovisno o vrsti objekata i stupnju oštećenja, protuvrijednosti do iznosa: a) za stanove u vlasništvu građana i stanove na kojima postoji stanarsko pravo, a kojima upravljaju fondovi i to: - stupanj I. do 1.500 DEM - stupanj II. do 4.000 DEM - stupanj III. do 6.000 DEM - stupanj IV. do 10.000 DEM - stupanj V. do 15.000 DEM - stupanj VI. do 20.000 DEM, b) za stambene zgrade u vlasništvu građana i to: - stupanj I. do 1.500 DEM - stupanj II. do 4.000 DEM - stupanj III. do 6.000 DEM - stupanj IV. do 12.000 DEM - stupanj V. do 24.000 DEM - stupanj VI. do 36.000 DEM, c) za poljoprivredne i druge gospodarske zgrade i to - stupanj I. do 1.500 DEM - stupanj II. do 4.000 DEM - stupanj III. do 6.000 DEM - stupanj IV. do 8.000 DEM - stupanj V. do 12.000 DEM - stupanj VI. do 16.000 DEM, d) za zajedničke dijelove zgrada u zgradama s više stanova kojima upravljaju fonodovi, i to za popravak nosive konstrukcije, krovišta, stubišta i osnovnih instalacija građevine u iznosu stvarnih troškova popravka, a najviše do 50.000 DEM. Iznos odobrenog kredita iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske za njemačku marku (DEM) na dan zaključivanja ugovora, a iznos iskorištenog kredita utvrđuje se po tečaju na dan korištenja kredita Iznos kredita odobrava se kao kreditno pismo u visini 70% odobrenog iznosa za kupnju građevinskog i instalacijskog materijala, a ostatak se može odobriti u gotovu novcu. Kreditno pismo mora se iskoristiti u roku 30 dana. Članak 7. Krediti iz članka 6. pod a), b) i c) ovoga Zakona za oštećenja stupnja od I. do III. odobravaju se uz godišnje kamate od 1% i poček od četiri godine od dana početka korištenja kredita i uz rokove vraćanja - za I. stupanj 5 godina, - za II. stupanj 7 godina, - za III. stupanj 10 godina. Za vrijeme počeka kamate se ne obračunavaju. Sredstva za plaćanje kamata korisniku kredita iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se svake godine u državnom proračunu Republike Hrvatske. Članak 8. Krediti iz članka 6. pod a), b) i c) ovoga Zakona za oštećenja od IV. do VI. stupnja odobravaju se uz godišnje kamate od 1% i poček od pet godina od dana korištenja kredita i uz rokove vraćanja: - za IV. stupanj 15 godina, - za V. stupanj 20 godina, - za VI. stupanj 25 godina. Za vrijeme počeka kamate se ne obračunavaju. Sredstva za plaćanje kamata korisniku kredita iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se svake godine u državnom proračunu Republike Hrvatske. Članak 9. Krediti iz članka 6. stavka 1. pod d) ovoga Zakona za zajedničke dijelove zgrada u zgradama kojima upravljaju fondovi odobravaju se ovisno o stupnju oštećenja zgrade pod uvjetima iz članka 7. i 8. ovoga Zakona. Članak 10. Krediti iz članka 6. ovoga Zakona vraćaju se u tromjesečnim obrocima u revaloriziranom iznosu primjenom indeksa promjene vrijednosti hrvatskoga dinara prema njemačkoj marki po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan dospijeća obroka. Banke na ime troškova vođenja kredita mogu naknadu zaračunati najviše do iznoss od 1% odobrenog kredita, koju naplaćuju u rokovima otplate kredita. Članak 11. Banke mogu kredite iz članka 6. stavka 1. pod a), b) i c) ovoga Zakona odobriti uz uobičajene instrumente što ih koriste kada odobravaju stambene i slične kredite iz vlastitih sredstava, uključivši i hipoteku na objekt koji se obnavlja ili drugu imovinu korisnika kredita. Članak 12. Krediti iz članka 6. stavka 1. pod d) ovoga Zakona koji su odobreni fondovima raspodjeljuju se na vlasnike posebnih dijelova zgrada, i to u dijelu koji je razmjeran površini stana ili poslovnog prostora prema zbroju površina svih posebnih dijelova zgrade. Vlasnici posebnih dijelova zgrade otplaćuju iznos kredita fondu pod istim uvjetima pod kojim je fond preuzeo kredit. Članak 13. Podnositelji zahtjeva iz članka 5. ovoga Zakona, uz zahtjev za kredit, banci podnose zapisnik o procjeni štete potvrđen od nadležne komisije za popis i procjerku ratne štete, troškovnik sa specifikacijom materijala i rada, odgovarajući dokaz o vlasništvu stana, stambenog, poljoprivrednog ili drugog gospodarskog objekta ili akt o stjecanju stanarskog prava. Ako je podnositelj zahtjeva fond, uz dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka banci podnosi i dokaz da upravlja zgradom u kojoj su oštećeni zajednički dijelovi. Ako je podnositelj zahtjeva nositelj stanarskog prava, obvezan je uz zahtjev za kredit podnijeti suglasnost vlasnika stana da može preuzeti kredit za popravak oštećenoga stana. Članak 14. Iznos preuzetoga stambenog kredita nositelju se stanarskog prava priznaje pri kupnji stana kao vlastiti udio prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ako nositelj stanarskog prava ne kupi stan u kojem stanuje, iznos preuzetog kredita vlasnik je obvezan vratiti nositelju stanarskog prava pod uvjetima i na način pod kojima mu je kredit odobren. Članak 15. Nadzor nad primjenom ovoga Zakona, uključivši i namjensko korištenje kredita, provodi HKBO i banke koje odobravaju kredite, građevinska inspekcija i Financijska policija, svatko u okviru svojih ovlaštenja. Članak 16. Novčanom kaznom u hrvatskim dinarima protuvrijednosti od 5.000 do 10.000 DEM kaznit će se za prekršaj banka ako odobri kredit protivno odredbama ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u banci kaznit će se novčanom kaznom u hrvatskim dinarima protuvrijednosti od 500 do 1.000 DEM. Članak 17. Novčanom kaznom u hrvatskim dinarima protuvrijednosti od 500 DEM do 2.000 DEM kaznit će se za prekršaj korisnik kredita ako kredit koristi nenamjenski. Članak 18. Iznosi novčanih kazni iz članka 18. i 17. ovoga Zakona obračunavaju se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske za DEM na dan izricanja kazne. Članak 19. HKBO u 1993. godini bankama će plasirati u hrvatskim dinarima protuvrijednost 100,000.000 DEM za kreditiranje obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata. O plasiranim sredstvima iz stavka 1. ovoga članka HKBO mjesečno izvješćuje Ministarstvo financija, a Vladu Republike Hrvatske najkasnije do 15. veljače 1994. godine. Članak 20. Stupnjevi ratom oštećenih i razrušenih stanova i gospodarskih objekata utvrđuju se prema Uputi za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete ("Narodne novine", br. 54/93.). Ovlašćuje se ministar graditeljstva i zaštite okoliša da donese propis o građevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu. Članak 21. Ugovori o kreditima koji su odobreni sukladno Uredbi o kreditima za obnovu ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata ("Narodne novine", br 59/93.) uskladit će se s odredbarna ovoga Zakona. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o kreditima za obnovu ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata ("Narodne novine", br. 59/93.) i stavlja se izvan snage točka 17. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka određenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine", br. 100/93.). Članak 22. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 361-08/93-01/10 Zagreb, 23. studenoga 1993 ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 109/1993-2111 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 109/1993    Broj dokumenta u izdanju: 2111 Donositelj:PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.12.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/109/2111 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.