Zakon o javnom okupljanju

O čemu govori ovaj propis?

Ovaj zakon regulira pravo građana na mirno okupljanje i javni prosvjed, postavljajući uvjete pod kojima se takva okupljanja mogu organizirati i održavati. Cilj je osigurati ostvarivanje različitih interesa građana uz održavanje javnog reda i mira.

Za koga: Građani koji žele organizirati ili sudjelovati u javnim okupljanjima; Organizatori javnih okupljanja, uključujući strane fizičke ili pravne osobe.

Rokovi:

Javno okupljanje mora se prijaviti nadležnom tijelu najkasnije 48 sati prije početka održavanja.

Ključni podaci

Država: Hrvatska
Pravno područje: Porezno pravo
Članci: 21
Izvor: narodne-novine.nn.hr
Tekst preuzet: 2026-06-17
Objašnjenje ažurirano: 2026-07-07

Što uređuje ovaj propis?

Pravo građana na mirno okupljanje i javni prosvjed.
Vrste javnih okupljanja koja se smatraju obuhvaćenima zakonom (zabavna, kulturna, vjerska, humanitarna, socijalna, športska, prosvjedi, ophodi, povorke).
Obvezu prijave javnih okupljanja i iznimke od te obveze.
Odgovornosti organizatora, voditelja i redara javnih okupljanja.

Na koga se odnosi ovaj propis?

Građani koji žele organizirati ili sudjelovati u javnim okupljanjima.
Organizatori javnih okupljanja, uključujući strane fizičke ili pravne osobe.
Nadležna tijela (policijske uprave i stanice) koja primaju prijave i nadziru okupljanja.

Koje su ključne točke?

Javno okupljanje mora se prijaviti nadležnom tijelu najkasnije 48 sati prije početka održavanja.
Neka okupljanja, poput vjerskih obreda u vjerskim prostorima, uobičajenih narodnih svečanosti, pogrebnih povorki, te sastanaka u zatvorenim prostorima s ograničenim pristupom, ne moraju se prijavljivati.
Nadležno tijelo može zabraniti okupljanje ako bi bilo ugroženo javni red i mir, ili ako se utvrdi da će se ugrožavati ustavni poredak, činiti kažnjiva djela, narušavati javni red i mir, vrijeđati javni moral, ili ugrožavati sigurnost ljudi i imovine.
Zabranjeno je sudionicima nositi oružje, predmete za nanošenje ozljeda ili oštećenje imovine, te odore, odjeću, oznake ili simbole koji potiču nasilje, rasnu ili vjersku mržnju.

Porezno pravo

Odluka o obveznicima, osnovicama i visini sredstava za zdravstvenu zaštitu i drugim pravima iz zdravstvenog osiguranja

Odluka o usklađivanju mirovina od 1. lipnja 1993, od 1. srpnja 1993. i od 1 kolovoza 1993

Zakon o radnim odnosima

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja i…

Pravilnik o diplomatskim i službenim putovnicama i vizama Republike Hrvatske

Zakon o suzbijanju diskriminacije

Obvezatni uput za sprovedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske od 13. kolovoza 1992

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Porezno pravo

Tekst zakona

Sadržaj (21)

Članak 1 Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed (u daljnjem
Članak 2 Javna okupljanja građana u smislu ovoga zakona smatraju se okupljanja
Članak 3
Članak 4 Održavanje javnoga okupljanja prijavljuje organizator. Prijava iz stav
Članak 5 Nadležno tijelo može rješenjem zabraniti prijavljeno javno okupljanje
Članak 6 Organizator javnog okupljanja određuje voditelja. Voditelj ustrojava
Članak 7 Redar mora biti punoljetna osoba i za vrijeme trajanja javnog okupljan
Članak 8 Organizator i voditelj su odgovorni za ustroj redarske službe, održava
Članak 9 Voditelj je dužan poduzeti radnje poradi isključivanja osobe koja tije
Članak 10 Ovlaštena službena osoba nadležnoga tijela naredit će voditelju da pre
Članak 11 Nadležno tijelo će prekinuti javno okupljanje i zatražiti od sudionika
Članak 12 Strana fizička ili pravna osoba može organizirati javno okupljanje sam
Članak 13 Javna okupljanja ne može organizirati, voditi i na njima istupati osob
Članak 14 Zabranjeno je sudionicima javnih okupljanja, kao i osobama koje se kre
Članak 15
Članak 16 Održavanje javnog okupljanja zabranit će se:
Članak 17 Rješenje o zabrani održavanja javnog okupljanja donosi nadležna polici
Članak 18 Novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se
Članak 19 Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za
Članak 20 Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti Zakon o javnim
Članak 21 Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim

Zakon o javnom okupljanju Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o javnom okupljanju NN 22/1992 (17.4.1992.), Zakon o javnom okupljanju SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o javnom okupljanju Proglašavam Zakon o javnom okupljanju, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na zajedničkoj sjednici Društveno-politićkog vijeća 10. travnja 1992. i Vijeća općina 10. travnja 1992.

Broj : PA4-29/ 1-92.

Zagreb. 15. travnja 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o javnom okupljanju

Članak 1Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed (u daljnjem

tekstu: javno okupljanje) pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Članak 2Javna okupljanja građana u smislu ovoga zakona smatraju se okupljanja

na otvorenome ili zatvorenome prostoru organizirana poradi ostvarivanja zabavnih, kulturnih, vjerskih, humanitarnih, socijalnih, športskih ili inih interesa građana te prosvjedi, ophodi, povorke i druga slična javna okupljanja organizirana u svrhu javnog izražavanja misli ili ostvarivanja političkih interesa građana.

Članak 3

Javno okupljanje mora se prijaviti, a prijava mora stići nadležnom tijelu, iz članka 4. ovoga zakona. najkasnije 48 sati prije početka njegova održavanja.

Ne prijavljuju se slijedeća javna okupljanja:

1)vjerski obredi koji se održavaju u prostorijama ili prostoru koji služi u vjerske svrhe kao i vjerski obredi koji se na zahtjev vjernika obavljaju u svezi s obiteljskim ili drugim sličnim vjerskim obredima i običajima;

2)uobičajene narodne svečanosti;

3)uobičajene pogrebne povorke;

4)uobičajeni sastanci i seminari i druga slična okupljanja koja se održavaju u zatvorenom prostoru i na kojima pristup nije svakome dopušten;

5)okupljanja koja se održavaju u prostorijama koje nisu otvorene za javnost ako se na njima razmatraju pitanja sindikalnog organiziranja, odnosno pitanja zaštite gospodarskih i socijalnih interesa članova sindikalnih organizacija:

6)uobičajena okupljanja kulturno-zabavnoga i športskoga karaktera koje organizator u okviru svoje redovite djelatnosti priređuje u zatvorenim prostorima koji su namijenjeni u te svrhe;

7)uobičajena okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi, ili okupljanja registriranih političkih stranaka, koja se održavaju u zatvorenom prostoru.

Tijela lokalne samouprave mogu odrediti mjesto na kojemu se svako javno okupljanje može održati.

Članak 4Održavanje javnoga okupljanja prijavljuje organizator. Prijava iz stavka

1.ovoga članka podnosi se policijskoj upravi prema području na kojem se javno okupljanje namjerava održati (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

Ako se okupljanje održava izvan sjedišta policijske uprave iz stavka 2. ovoga članka, prijava se podnosi policijskoj stanici prema mjestu na kojem se javno okupljanje namjerava održati. Policijska stanica bez odlaganje prijavu prosljeđuje nadležnoj policijskoj upravi. Policijska uprava može poslove iz svoje nadležnosti povjeriti policijskoj stanici na čijem se području javno okupljanje održava. Prijava za održavanje javnoga okupljanja sadrži: ime i prezime, podatke o rođenju i prebivalištu organizatora, odnosno naziv i sjedište organizatora: svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja javnog okupljanja; predviđene mjere osiguranja na javnom okupljanju, kao i broj redara i njihove osobne podatke; ime i prezime i podatke o rođenju i prebivalištu voditelja javnog okupljanja. U slučaju kada se javno okupljanje održava na javnim prometnim površinama, organizator je dužan uz prijavu priložiti i odobrenje predviđeno propisima o sigurnosti prometa na cestama.

Članak 5Nadležno tijelo može rješenjem zabraniti prijavljeno javno okupljanje

na određenom mjestu u određeni dan ili vrijeme ako bi javnim okupljanjem bio ugrožen javni red i mir. Rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 24 sata od primitka prijave.

Članak 6Organizator javnog okupljanja određuje voditelja. Voditelj ustrojava

redarsku službu i određuje redare koji su dužni održavati red i mir, a prije početka održavanja javnog okupljanja dostavlja nadležnom tijelu podatke o načinu na koji je ustrojena redarska služba. Ako mjere osiguranju koje je utvrdio voditelj nisu primjerene, nadležno tijelo naložit će voditelju provođenje dodatnih mjera osiguranja ili zabraniti javno okupljanje.

Članak 7Redar mora biti punoljetna osoba i za vrijeme trajanja javnog okupljanja

mora imati na rukavu vidljivu oznaku s natpisom: "redar". Redar za vrijeme obavljanja dužnosti ne smije nositi oružje ni odoru u smislu članka 15. ovoga zakona.

Članak 8Organizator i voditelj su odgovorni za ustroj redarske službe, održavanje

reda i mira na javnom okupljanju te vođenje javnog okupljanja.

Članak 9Voditelj je dužan poduzeti radnje poradi isključivanja osobe koja tijekom

javnog okupljanja remeti javni red i mir. Voditelj je dužan prekinuti javno okupljanje ako ocijeni da će javno okupljanje poprimiti nasilnički tijek kojim se ugrožava sigurnost ljudi i imovine. Voditelj može odlučiti uz suglasnost ovlaštene službene osobe nadležnog tijela da se prekinuto javno okupljanje nastavi nakon što je uspostavljen javni red i mir.

Članak 10Ovlaštena službena osoba nadležnoga tijela naredit će voditelju da prekine

javno okupljanje, i pozove sudionike da se mirno raziđu ako za vrijeme trajanja javnog okupljanja nastupe razlozi zbog kojih se javno okupljanje može zabraniti. Ako voditelj ne postupi po naredbi iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena službena osoba nadležnog tijela prekinut će javno okupljanje.

Članak 11Nadležno tijelo će prekinuti javno okupljanje i zatražiti od sudionika

da se raziđu ako javno okupljanje nije prijavljeno ili se održava protivno prijavi.

Članak 12Strana fizička ili pravna osoba može organizirati javno okupljanje samo

po prethodnom odobrenju. Zahtjev za izdavanje odobrenja za održavanje javnog okupljanja organizator iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti nadležnome tijelu najkasnije pet dana prije početka održavanja javnog okupljanja.

Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se odbiti iz razloga iz kojih se javno okupljanje može zabraniti.

Članak 13Javna okupljanja ne može organizirati, voditi i na njima istupati osoba

prema kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrana javnog istupanja za vrijeme dok ta mjera traje. Javna okupljanja ne može organizirati politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen.

Članak 14Zabranjeno je sudionicima javnih okupljanja, kao i osobama koje se kreću

prema mjestu održavanja javnog okupljanja, nositi oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštečivanje imovine.

Članak 15

Zabranjeno je na javnim okupljanjima nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druge simbole čime se potiće nasilje, rasna ili vjerska mržnja.

Članak 16Održavanje javnog okupljanja zabranit će se:

1)ako javno okupljanje organizira osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrane javnoga istupanja za vrijeme dok ta mjera traje;

2)ako javno okupljanje organizira politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen;

3)ako su utvrđene okolnosti iz kojih proizlazi da će se na javnom okupljanju ugrožavati ustavni poredak, činiti kažnjiva djela, narušavati javni red i mir ili vrijedati javni moral, te da će biti ugrožena sigurnost ljudi i imovine;

4)na zahtjev Ministarstva zdravstva poradi zaštite zdravlja stanovništva.

Članak 17Rješenje o zabrani održavanja javnog okupljanja donosi nadležna policijska

uprava. Rješenje o zabrani održavanja javnog okupljanja nadležna policijska uprava dužna je dostaviti organizatoru najkasnije 24 sati prije održavanja javnog okupljanja, ako je okupljanje prijavljeno sukladno članku 3. stavku 1. ovoga zakona. Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 18Novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se

za prekršaj:

1)organizator koji organizira javno okupljanje bez prethodne prijave kada je prijavljivanje javnog okupljanja obvezatno (članak 3., stavak 1. i članak 11.); 2) organizator koji postupi protivno rješenju nadležnoga tijela iz članka 5. ovoga zakona;

3)organizator i voditelj koji nije poduzeo zakonom propisane mjere osiguranja (članak 6.);

4)organizator, odnosno voditelj koji dopusti da javno okupljanje poprimi nasilnički tijek (članak 9., stavak 2.);

5)voditelj koji ne prekine javno okupljanje ako su nastupili razlozi iz članka 10. ovoga zakona;

6)organizator koji održi javno okupljanje protivno prijavi o održavanju (članak 11.);

7)osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrane javnog istupanja a koja organizira ili istupi na javnom okupljanju za vrijeme dok ta mjera traje (članak 13.. stavak 1.);

8)voditelj koji dopusti da sudionici na javnom okupljanju nose oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštećivanje imovine (članak 14.);

9)organizator koji unatoć zabrani održavanja javnog okupljanja održi javno okupljanje (članak 16.). Novčanom kaznom do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj i pravna osoba koja organizira javno okupljanje, a djelovanje joj je zabranjeno odlukom nadležnog suda. Novčanom kaznom do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 19Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj:

1)redar koji za vrijeme održavanja javnog okupljanja nosi oružje ili odoru (članak 7., stavak 2.);

2)osoba koja je isključena s javnog okupljanja, a ne napusti mjesto javnog okupljanja (članak 9., stavak 1.);

3)tko na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu održavanja javnog okupljanja nosi oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštećivanja imovine (članak 14.);

4)tko na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druge simbole čime se potiće na nasilje, rasnu ili vjersku mržnju (članak 15.)

Članak 20Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti Zakon o javnim

skupovima ("Narodne novine", br. 26/73, i 31/88.).

Članak 21Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim

novinama".

Klasa: 231-01/92-01/01 Zagreb, 10. travnja 1992.

SABOR REPUBLlKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.

Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r.

Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.

Zakon, NN 22/1992-491 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 22/1992 Broj dokumenta u izdanju: 491 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 17.4.1992.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.