Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske

Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske NN 28/1990 (30.6.1990.), Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, - polazeći od činjenice da je 30 svibnja 1990. godine prvi puta slobodnom voljom naroda, izraženom na najdemokratskiji način što ga poznaje suvremeni svijet, neposrednim, tajnim i višestranačkim izborima, utemeljen hrvatski Sabor kao ustavotvorna i zakonodavna skupština, - imajući na umu da priprema i donošenje novog ustava Republike Hrvatske zahtijevaju izvjesno vrijeme neophodno za što bolje oblikovanje demokratskih sloboda građana, državnog suvereniteta Hrvatske i drugih njegovih temeljnih odrednica, - ocjenjujući da je i prije donošenja novog ustava Republike Hrvatske neophodno izvršiti one promjene sada važečeg Republičkog ustava kojima će se neprijeporno izreći povijesna opstojnost Hrvatske i njezina državna samobitnost te unaprijediti njezin državnopravni sustav, - prihvativši prijedlog Predsjedništva Socijalističke Republike Hvatske od 20. lipnja 1990. godine, - na temelju ovlaštenja člana 435. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 29. lipnja 1990, Vijeća općina 29. lipnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 29. lipnja 1990, donio je ODLUKU da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske I Pristupa se raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske. II Sada važeći Ustav Socijalističke Republike Hrvatske donijet je 1974. godine. Od tada je već četiri puta mijenjan i nadopunjavan. Svakako najznaćajnije promjene republičkog ustava izvršene su u veljači 1990. godine. Tim je promjenama stvoren ustavnopravni temelj za donošenje zakona u skladu s kojima su, po prvi puta u Hrvatskoj, provedeni demokratski, tajni, neposredni i višestranački izbori za odbornike upćinskih skupština i za zastupnike u Saboru. Prvi poslijeratni višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. godine a tih su dana održane i utemeljivačke skupštine općina i Grada Zagreba. Na konstituirajućoj sjednici Sabora, u skladu s višestranačkim parlamentarnim sustavom, izabrana je republička vlada i imenovani rukovoditelji upravnih resora u Republici. U skladu s istim principima. izabrano je Predsjedništvo Republike i predsjednik Predsjedništva Republike. Time je u Hrvatskoj započeo parlamentarni život višestranačke demokracije. Razumljivo je, stoga, da iz sada važečeg Ustava treba ukloniti one njegove odredbe koje su izraz ideologijskog jednoumlja i zamijeniti ih ustavnim odredbama koje će biti adekvatan izraz demokratskog, višestranačkog i republikanskog oblika državnoga ustrojstva, utemeljenog na povijesnoj opstojnosti hrvatske državne samobitnosti. Pored toga, bez odlaganja je potrebno u republičkom ustavu izvršiti one neophodne promjene kojima će se već u razdoblju do donošenja novog ustava Republike Hrvatske izvršiti neophodna unapređenja u regionalnoj organiziranosti Republika i njezine državne uprave. III Polazeći od prethodno istaknutih načelnih opredjeljenja. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske odlučuje da se u republičkom ustavu izvrše promjene u slijedećim pravcima: 1. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republik,e treba izostaviti Socijalističke oznake Ime naše Republike treba biti Republika Hrvatska, a njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav Republike Hrvatske. Razumljivo, takove promjene treba izvršiti i u nazivima državnih organa (Predsjedništvo Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske itd.) Ovo iz razloga što su ideologijske natruhe nespojive s demokratskim višestranačkim suvremenim parlamentarizmom republikanskog oblika kojeg smo netom uspostavili. 2. Deidelogizaciju ustavnih odredaba potrebno je izvršiti i u pogledu grba i zastave - kao državnih simbola. Poznato je da sada važeće ustavene odredbe o tim državnim simbolima sadrže ideologijska obilježja koja su, po prirodi stvari nespojiva s modernim državnim ustrojstvom pluralističkog, parlamentarnog i republikanskog oblika. Zbog toga ustavne odredbe kojima se opisuju spomenuti državni simboli treba zamijeniti novim ustavnim odredbama o grbu Republike Hrvatske i zastavi Republike Hrvatske. Grb Republike Hrvatske treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava Republike Hrvatske treba biti hrvatska trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u njezinoj sredini. Treba stvoriti ustavnu osnovu za donošenje zakona Republike kojim će se pobliže urediti oblik i sadržaj povijesnog hrvatskog grba, zastave i teksta himne Republike Hrvatske te uporabu tih državnih simbola. 3. Hrvatska državnost ima se temeljiti na jačanju i osiguranju punoga suvereniteta hrvatskoga naroda i neokrnjivih sloboda i građanskih prava svih državljana Hrvatske. Upravo zato neophodno je popuniti prazninu u sada važećem ustavu u pogledu pisma koje je u službenoj uporabi. Ustavom treba odrediti da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi latinično pismo. Međutim, i u tom pogledu potrebno je osigurati ravnopravnost naroda i narodnosti koji žive u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je potrebno stvoriti ustavni temelj za donošenje zakona Republike kojim će se urediti uporaba ćirilice ili drugih pisama na određenim područjima Republike uz, razumljivo, obvezatnu paralelnu uporabu latiničnog pisma. 4. Ustav Republike Hrvatske treba jamčiti da se u hrvatskom Saboru odlučuje kao u svakoj drugoj suvremenoj višestranačkoj zakonodavnoj i ustavnotvornoj skupštini. Sabor je izabran na slobodnim i tajnim izborima, uz sudjelovanje svih društvenih staleža, te stoga Ustav Republike Hrvatske ne bi smio sadržavati odredbe koje ukazuju na sumnju da bi Sabor mogao odlučivati suprotno interesima suvereniteta hrvatskoga naroda ili protivno sloboda i prava svih državljana Hrvatske. Građani Hrvatske, kada je riječ o zastupanju njihovih sloboda, prava i dužnosti u Saboru, ne mogu se dijeliti po nacionalnoj, konfesionalnoj ili na kojoj drugoj osnovi. Oni po tim osnovama i nisu očitovali svoje izborno pravo već su se za zastupnike u Saboru opredijelili na temelju programa odgovarajućih političkih organizacija. Prema tome, niti je politički opravdano, a niti ustavnopravno utemeljeno, da Republički ustakv sadrži posebne udredbe o načinu odlučivanja u Saboru kada je na dnevnom redu njegovih vijeća prijedlog akta ili druga pitanje od interesa za ravnopravnost naroda i narodnosti Stoga spomenute ustavne odredbe treba izostaviti iz republičkog ustava. 5. Republički ustav treba omogučiti međusobnu suradnju općina na načelima dobrorvoljnosti i solidarnosti, udruživanje njihovih sredstava i osnivanje zajedničkih organa, organizacija i službi za obavljanje poslova od zajedničkog interesa. Ustav treba, nadalje, omogučiti općinama da se na samoupravoj osnovi udružuju u zajednice općina, radi usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Društvena zbilja ukazuje na potrebu da se stvori ustavni osnov za donošenje zakona Republike kojim će se pobliže urediti spomenuta prava općina. Od vremena kada su zajednice općina prestale biti društveno-političke zajednice s odgovarajućim organima vlasti, permanentno postoje koncepcijska lutanja i praktične poteškoće u osmišljavanju regionalne strukture pojedinih podrućja Republike. Neminovno je stoga Ustavom predvidjeti donošenje republičkog zakona kojim će se odrediti, ne samo uvjeti, već i ostala pitanja od interesa za regionalno povezivanje općina i za osnivanje zajednice općina. 6. Nesporna je činjenica da je jedna od najslabijih točaka pravnog sustava u Republici izvršavanje zakona i drugih propisa i općih akata od strane organa užih društveno-političkih zajednica. Sada važeći republički ustav ne sadrži dovoljno djelotvorna rješenja za otklanjanje spomenutih poteškoća u funkcioniranju pravnoga sustava. Zbog toga bi bilo potrebno stvoriti ustavni temelj za donošenje Republičkog zakona kojim će se utvrditi prava i dužnosti Sabora Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske i nadležnih republičkih organa uprave na poduzimanje mjera prema skupštinama užih društveno-političkih zajednica, njihovim izvršnim vijećima odnosno organima uprave u slučajevima kada ti organi ne izvršavaju odnosno ne osiguravaju izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata. U sklopu toga treba predvidjeti pravo i dužnosti Republičkih organa uprave na davanje obvezatnih instrukcija organima uprave užih društveno-političkih zajednica u pogledu osiguranja izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata. 7. U skladu s tradicionalnim rješenjima u ustavima suvremenih parlamentarnih demokratskih država, potrebno je u Ustavu Republike Hrvatske izvršiti odgovarajuće promjene koje se odnose na funkciju šefa države i vladu. U sklopu toga predlaže se da se umjesto naziva Izvršno vijeće Sabora u Ustav unese naziv Vlada Republike Hrvatske. 8. Polazeći od činjenice da Republika Hrvatska postaje suverena država republikanskoga oblika predlaže se da se u republičkom ustavu odredi da Predsjedništvo Republike Hrvatske čine predsjednik Republike i šest članova Predsjedništva Republike, s tim da članovi Predsjedništva Republike imaju i funkcije potpredsjednika u odnosu na pitanja koja su im poslanikom Predsjedništva povjerena. 9. Po do sada važećim odredbama Republičkog ustava, za obavljanje poslova državne uprave iz nadležnosti Republike osnivaju se Republički sekretarijati i drugi Republički organi uprave (komiteti). Ustav je potrebno izmijeniti na način kojim će se odrediti da poslove državne uprave iz nadležnosti Republike obavljaju ministarstva i drugi Republički organi uprave. Time će se postići ne samo formalno usklađivanje ustrojstva Republičke uprave s klasićnim sistemom ministarstva, već će se stvoriti i osnova za adekvatnije ueđivanje prava, ali i obveza i odgovornosti, ministarstava i ministara za stanje u pojedinim oblastima Republičke uprave i upravnog sustava u cjelini Debirokratizacija i modernizacija sveukupne državne uprakve zahtijevat će i detaljnja organizacijska preustrojstva te njezinu kadrovsku i tehnološku obnovu. IV Ova će se udluka objaviti u "Narodnim novinama". Klasa: 012-02/90-01/01 Zagreb, 29 lipnja 1990. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženja rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Slavko Degoricija, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora dr Žarko Domljan, v. r. Odluka, NN 28/1990-531 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 28/1990    Broj dokumenta u izdanju: 531 Donositelj:SABOR SR HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.6.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/28/531 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.