Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima NN 15/1992 (25.3.1992.), Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE Na temelju odredbe članka 6. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 34/91), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi PRAVILNIK o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom se određuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište (u daljem tekstu: poljoprivredno tlo), dozvoljene količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprečavanje onećišćenja tla i kontrola onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštili od kemijske i biološke degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Članak 2. Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju slijedeće znaćenje: Štetna tvar je svaka tvar koja se u potjoprivrednom tlu nađe u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za kulturno i prirodno bilje. U štetne tvari spadaju teški metali i potencijalno toksični elementi (Cd, Hg, Mo, As, Co, Ni. Cu, Pb. Cr i Zn) te policiklički aromatski ugljikovodici - PAH. Štetne tvari su i tvari koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali zbog nestručne primjene u neprimjerenim količinama, u krivo vrijeme ili na neprikladnim tlima, mogu prouzročiti štete po okoliš. Zagađenje poljoprivrednog tla je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) štetnih tvari, zrakom ili vodom i njihovim nakupljanjem u tlu iznad maksimalno dozvoljene koncentracije po odredbama ovog pravilnika. Poljoprivredno tlo je tlo koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dulji horizont koji nije zahvaćen obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti zagadeni štetnim tvarima unijetim u tlo na opisani način. Integralna proizvodnja bilja je ekološki prihvatljiva proizvodnja uz racionalno korištenje agrotehničkih mjera obrade, gnojidbe i zaštite bilja bez štete po okoliš. Gradski mulj je ostatak od čišćenja otpadnih komunalnih voda u prirodnom - izvornom stanju, bez dodavanja hraniva, u kojem su razgrađene lako razgradive organske tvari. Kompost iz gradskog mulja i otpada je tvar slična humusu, nastala kao produkt mikrobiološke razgradnje iz otpada i mulja koji nije isključivo biološke naravi, i bez dodavanja hraniva iz drugih izvora. Gnojovka je smjesa krutih i tekućih izlučina domaćih životinja prikupljena tzv. tekućim izgnojavanjem. Sredstva za popravak poljoprivrednog tla su materijali za kalcifikaciju, kondicioneri tla, različiti organski i organsko-mineralni proizvodi koji se na tržištu pojavljuju pod razlićitim trgovačkim nazivima. Članak 3. Poljoprivredno tlo se smatra zagađenim kada sadrži više od slijedećih količina štetnih tvari, izraženo u mg/kg suhog tla ekstrahirano u zlatotopki, osim PAH koji se ekstrahira posebnim postupko prema slijedećoj tablici: _________________________________________________________________________________ mg/kg apsolutno suhog poljoprivrednog tla Teksturna laka tla Teksturna teža i Elemenat skeletna tla i tla teška tla i tla siromašna humusom bogata humusom _________________________________________________________________________________ Kadmij (Cd) 1 2 Živa (Hg) 1 2 Olovo (Pb) 100 150 Molidben (Mo) 10 15 Arsen (As) 20 30 Kobalt (Co) 50 50 Nikal (Ni) 50 60 Bakar(Cu) 60 100 Krom (Cr) 60 100 Cink (Zn) 200 300 _________________________________________________________________________________ Policiklički aromatski ugljikovodici 2 2 _________________________________________________________________________________ Vrijednosti označene za nikal, bakar i krom u tablici iz stavka 1. ovoga članka odnose se samo na oranična i vrtna tla te livade i pašnjake. U karbonatnim tlima vrijednosti naznačene u tablici iz stavka 1. ovoga članka mogu biti 25% veće od naznačenih u tablici. Postupak uzimanja, čuvanja, pripreme i ekstrakcije uzorka poljoprivrednog tla bit će propisan posebnim priručnikom. II. GRADSKI MULJ I KOMPOST IZ GRADSKOG MULJA I OTPADA Članak 4. Gradski mulj i kompost iz gradskog mulja i otpada može se koristiti na poljoprivrednom tlu samo uz prethodno izvršenu analizu kojom se utvrđuje: - da je gradski mulj stabiliziran i da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni uzročnici oboljenja, - da je sadržaj štetnih tvari ispod dozvoljenih graničnih količina. Članak 5. Najviše dozvoljene količine teških metala u gradskom mulju i kompostu od gradskog mulja i otpada izraženo u mg/kg suhe tvari mogu iznositi: Kadmij (Cd) 10 Živa (Hg) 10 Olovo (Pb) 500 Molibden (Mo) 20 Arsen (As) 20 Kobalt (Co) 100 Nikal (Ni) 100 Bakar (Cu) 500 Krom (Cr) 500 Cink (Zn) 2.000 Najviše dozvoljene količine organskih štetnih tvari u gradskom mulju i kompostu od gradskog mulja i otpada, izražene u mg/kg suhe tvari mogu iznositi: 2. 3. 7. 8 - TCDD 0,002 3, 4, 3', 4' - TCAB 0,01 PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana), triazinski herbicidi (suma) HCB, heptaklor, endrin, aldrin i dieldrin 0,05 lindan 0,1 suma izomera DDT + DDD + DDE 0,5 Članak 6. Dozvoljena je upotreba gradskog mulja i komposta od gradskog mulja i otpada na ratarskim površinama, livadama i nizinskim pašnjacima čija tla sadrže nekog od teških metala i perzistentnih organskih štetnih tvari manje od 50% graničnih vrijednosti određenih u tablici iz članka 3. ovoga pravilnika Količina gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada koja se unosi u poljoprivredno tlo. određuje se prema sadržaju suhe tvari, tako da maksimalna količina unijetog gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada ne smije prelaziti 10 tona suhe tvari po hektaru godišnje. Korisnik gradskog mulja. komposta od gradskog ulja i otpada mora prije prve upotrebe, ispitati sadržaj tvari u poljoprivrednom tlu, a kod stalne upotrebe najmanje svake treće godine. Članak 7. Zabranjena je primjena gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada: - u vinogradima, voćnjacima i hmeljarnicama, - na povrtlarskim površinama namijenjenim za uzgoj jagodičastog voća i ljekovitog bilja, - na laganijem pjeskovitom tlu s pH vrijednosti ispod 5 (mjereno elektrometrijski u otopini KCI). - u parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima. - u priobalnom i vodozaštitnom području, - na tlu krških polja. plitkom i skeletnom tlu krša. - na tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i na smrznutom poljoprivrednom tlu. Gradski mulj i kompost od gradskog mulja i otpada ne smije se koristiti na tlu na kojem se koristi gnojovka, niti se smije miješati s gnojovkom prije upotrebe. Članak 8. Isporučitelj i korisnik gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada, obavezan je poljoprivrednom inspektoru pružiti sve podatke o njihovoj proizvodnji i upotrebi, kao i omogućiti pristup u postrojenja i na poljoprivredne površine. III. GNOJOVKA Članak 9. Maksimalno dozvoljena količina primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu je do 60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad - travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m3/ha. Članak 10. Zabranjeno je korištenje gnojovke: - na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja. - na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu, - u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe, - s gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami, - u priobalnom pojasu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na vodozaštitnom području. - pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada. IV. MINERALNO GNOJIVO Članak 11. Gnojidba mineralnim gnojivom mora se temeljiti na načelima integralne biljne proizvodnje, osobinama staništa, stupnju opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranivima, potrebama pojedinih kultura za hranivima i planiranim prinosima te mora biti u skladu s preporukama poljoprivredne službe. Kod gnojidbe se mora uzeti u obzir potreba zaštite površinske i podzemne vode, posebice na dreniranom tlu. V. SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG TLA Članak 12. Sredstva za popravak poljoprivrednog tla i ostala sredstva koja je unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili kao komponenata u pripremi supstrata mogu se koristiti ako na originalnom pakiranju imaju i podatke o sadržaju teških metala i drugih toksičnih elemenata. Sadržaj štetnih tvari u sredstvima za popravak tla, koja se koriste uz miješanje sa tlom, ne smije prelaziti peterostruku količinu iz članka 3. ovog pravilnika, a ako se sredstva koriste kao supstrat za proizvodnju bez miješanja s tlom, sadržaj štetnih tvari ne smije prelaziti vrijednosti određene u članku 3. ovog pravilnika. VI. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA Članak 13. Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koji se na njih odnose. VII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Ispitivanje i trajno promatranje onečišćenosti poljoprivrednog tla štetnim tvarima obavljat će se na temelju posebnog programa koga će donijeti ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Članak 15. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 320-02/92-01/26 Urbroj : 525-02-92-1 Zagreb, 9. ožujka 1992. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ivan Tarnaj, dipl. ing., v. r. Pravilnik, NN 15/1992-333 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 15/1992    Broj dokumenta u izdanju: 333 Donositelj:ministartsvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede Datum tiskanog izdanja: 25.3.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/15/333 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.