Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-183/1992. od 8. srpnja 1992.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-183/1992. od 8. srpnja 1992. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-183/1992. od 8. srpnja 1992. NN 44/1992 (14.7.1992.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-183/1992. od 8. srpnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske. na sjednici 8. srpnja 1992. godine, donio je RJEŠENJE 1. Odbija se prijedlog Hrvatske demokratske stranke za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti: a) Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92); b) Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92); c) Zakona o popisima birača ("Narodne novine", br. 19/92). 2. Odbija se prijedlog Hrvatske stranke prava za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti: a) članka 44. stavka 2. i članka 45. stavka 2. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92); . b) članka 55. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92). 3. Odbija se prijedlog Hrvatske stranke prava za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimau na osnovi zakona navedenih pod točkqm 2. 4. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama", Obražloženje Hrvatska demokratska stranka podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i Zakona o popisima birača. Kao osnovni razlog neustavnosti ovih zakona navodi da građani koji se nalaze na okupiranim područjima Republike Hrvatske i oni koji su izbjegli s tih područja neće moći da ravnopravno s drugim građanima učestvuju na raspisanim izborima za predsjednika Republike Hrvatske i zastupnike u Sabor Republike Hrvatske. Smatra da se izbori nisu mogli raspisati dok se ne osigura suverenitet Republike Hrvatske ua cijelom njenom području Nadalje tvrdi: da se iz Zakona o zboru predsjednika Republike Hrvatske ne vide mogućnosti sprečavanja eventualnih kršenja toga Zakona u provođenju izbora te da nije u skladu s Ustavom utvrđenom trodiobom vlasti da izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatške (članak 3. Zakona) da iz Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske nije jasno tko u inozemstvu ime pravo glasovati za državnu listu, te da nije određeno što će biti sa zastapničkim mjestima koja bi prema izbornim rezultatima dobili kandidati na državnoj listi stranaka koje su dobile manje od 3% glasova; da iz Zakona o popisima birača nije jasno na temelju čega se izrađuje popis birača koji mogu glasovati u inozemstvu. te da nije omogućena stranačka kontrola nad biračkim spiskovima. Hrvatska stranka prava podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka 45. stavka 2. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i članka 55. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske prema kojoj je Izborna komisija Republike Hrvatske dužna donijeti rješenje o prigovoru - zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora - u roku 48 sati od dana kad joj je dostavljen prigovor odnosno od dana kad su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. Smatra zia računanje navedenog roka od dana dostave izbornog materijala omogućuje odugovlačenje s rješavanjem što nije u skladu s kratko određenim rokovima za rješavanje prigovora. Ova stranka osporila je i ustavnost odredbe članka 44. stavka 2. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske zbog toga što i kandidatu za predsjednika Republike nije dato pravo na prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora. Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da su prijedlozi neosnovani. Izbornim zakonima koje je osporila Hrvatska demokratska stranka ne uređuje se pitanje kad će se izbori održati. Tim zakonima uređuju se izbori za predsjednika Republike Hrvatske i za zastupnike u Zastupnički dom i županijski dom Sabora Republike Hrvatske, te način i postupak vođenja popisa birača neovisno od toga kad će se izbori provoditi. Ti zakoni ne vrijede samo za sadašnje izbore već i za sve eventualne buduče izbore koji će se održati za vrijeme važenja tih zakona: Kako ovim zakonima nije određeno kad će se održati izbori neosnovana je tvrdnja Hrvatske demokratske stranke da su ovi zakoni nesuglasni Ustavu zbog toga što; po njenom mišljenju na raspisanim izborima neće moći ravnopravno učestvovati svi građani s područja Republike Hrvatske. Izbori koji se trebaju održali 2. kolovoza 1992. godine raspisani su Odlukom predsjednika Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske ("Narodne nbvine", br. 38/92) i Odlukom Vlade Repubike Hrvatske o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 36/92). Za ove odluke Sud je svojom odlukom broj U-VIII-731/1992 od 30. lipnja 1992. godine utvrdio da su usuglašne Ustavu Republike Hrvatske i izbornim zakonima Ostali razlozi osporavanja koje je navela Hrvatska demokratska stranka neosnovani su iz slijedećih razloga; Zaštita od eventualnih kršenja propisa u provođenju izbora za predsjednika Republike propisana je Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske. U člancima 43. do 48. toga Zakona date su odredbe o zaštiti izbornog prava odredbom članka 24. stavka 4. osigurano je registriranim političkim strankama koje su predložile kandidate za predsjednika Republike da odrede promatraće koji će pratiti rad tijela za provođenje izbora. Ovlaštenje koje je člankom 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske dano Vladi Republike Hrvatske da raspisuje izbore za predsjednika Republike nije u nesuglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. U Ustavu nije određeno tko raspisuje izbore za predsjednika Republike pa nije bilo ustavne zapreke da se to ovlaštenje zakonom da Vladi Republike Hrvatske. To nije u neskladu s Ustavom utvrđenom trodiobom vlasti. Neosnovana je i tvrdnja dau Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i iz zakona o popisima birača nije jasno tko u inozemstvu ima pravo glasovati za državnu listu i na temelju čega se izrađuje popis birača koji mogu glasovati u inozemstvu. Prema odredbama članaka 5. i 34. Zakona o izborima za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske i članaka 2. i 20. Zakona o popisima birača, biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se glasovanje na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Biračko pravo ostvaruje se na temelju upisa u popis birača koji se izrađuje u tim predstavništvima i uredima. Taj popis za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj izrađuje se na temelju popisa birača koji se za sve hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj vodi u Gradu Zagrebu. Hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a koji u doba izbora imaju boravište u inozemstvu ili se tamo zateknu i žele tamo ostvariti svoje pravo glasovanja upisuju se u popis birača na osobni zahtjev na temelju dokaza o hrvatskom driavljanstvu i biračkom pravu (domovnica, putovnica, osobna iskaznica). Neosnovana je i tvrdnja da u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske nije određeno što će biti sa zastupničkim mjestima koja bi prema izbornim rezultatima dobili kandidati na državnoj listi stranaka koje su dobile manje od 3% glasova. Prema odredbama stavka 3. članka 24. Zakona državne liste koje na izborima dobiju manje od 3% glasova ne sudjeluju u diobi zastupničkih mjesta. To znači da u diobi zastupničkih mjesta - svih 60 - sudjeluju samo državne liste koje su dobile 3% ili više glasova. Koliko svaka od njih dobiva mandata utvrđuje se prema kriterijima iz stavka 2. istog članka. Prigovor da Zakonom o popisima birača nije omogućena stranačka kontrola nad biračkim spiskovima nije od utjecaja na ustavnost toga Zakona. Takvo pravo političkih stranaka ne proizlazi iz Ustava. Zakon, u članku 23, daje pravo svakom građaninu da pregleda popis birača i traži njegovu dopunu i ispravak. U okviru toga građanin može podnijeti zahtjev za upis, dopunu ili ispravak popisa birača i kad neki drugi građanin nije upisan u popis biraća ili ako je upisana osoba koja ne može biti upisana u određeni popis birača. U pogledu prijedloga Hrvatske stranke prava Sud je utvrdio da nije nesuglasna Ustavu odredba članka 45. stavka 2. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i članka 55. stavka 2. Zakona o izborima za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske prema kojoj se rok za donošenje rješenja o prigovoru zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora računa od dana kad, je prigovor dostavljen Izbornoj komisiji Republike Hrvatske odnosno od dana kad joj je dostavljen izborni materijal na koji se odnosi prigovor. U pogledu osporene odredbe članka 44. stavka 2. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske Sud je utvrdio da je izvršen ispravak te odredbe koji je objavljen u "Narodnim novinama", br. 42/92. Prema tom ispravku i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ima pravo na prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora. Time je postao bespredmetan dio prijedloga Hrvatske stranke prava koji se odnosi na članak 44, stavak 2. zakona Hrvatska stranka prava predložila je da Sud odustai od izvršenja daljnji tok izbora koji su raspisani po zakonima navedenim u točki 2. dispozitiva, da donošenja odluke o ustavnosti osporenih odredaba. Kako suosporene odredbe suglasne s Ustavom to ne postoje pretpostavke za obustavu, a ni da ocjene ustavnosti nisu postojale (članak 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske - "Narodne novine", br. 13/91j To su razlozi zbog kojih je riješeno kao u izreci. Broj : U-I-183/ 1992 Zagreb, 8. srpnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 44/1992-1126 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 44/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1126 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.7.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/44/1126 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.