Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-178/1991. od 8. srpnja 1992.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-178/

1. od
2. srpnja
3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-178/
4. od
5. srpnja
6. NN 44/1992 (14.7.1992.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-178/
7. od
8. srpnja
9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
10. srpnja
11. godine, donio je ovo RJEŠENJE
12. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 71/91, 3/92 i 12/92).
13. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Uredbom navedenom u izreci, koju je Vlada Repubiike Hrvatske donijela
14. prosinca 1991, a mijenjala je i dopunjavala
15. siječnja i
16. ožujka
17. godine, pretvoreni su devizni depoziti građana kod banaka koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske na dan
18. travnja
19. godine u javni dug Republike Hrvatske. Uredba se odnosi kako na devizne depozite kod Narodne banke Jugoslavije, tako i na devizne depozite kod banaka izvan teritorija Republike Hrvatske. Uredba također uređuje uvjete i način korištenja tih deviznih depozita. Primjerice: prema članku
20. stavku
21. Uredbe devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana, te stanje na deviznim računima građana na dan
22. travnja
23. godine; uvečani za pripadajuće kamate za
24. godinu, pretvaraju se u oročeni depozit koji će še isplaćivati na20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva
25. lipnja
26. godine. Prema članku
27. stavku
28. građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit predaju obveznice koje izdaje Republika Hrvatska. Prema članku
29. stavku
30. ovim se obveznicama mogu - po njihovoj nominalnoj vrijednosti pretvorenoj u domaću valutu povećau na dan kupnje - kupovati stanovi u skladu s odredbema Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, počevši od
31. srpnja
32. odnosno kupovati dionice i udjeli poduzeća u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, člankom 17a. Uredbe propisani su slučajevi u kojima Republika Hrvatska može odmah otkupiti od građana obveznice po nominalnoj vrijednosti. Ustavnom sudu podneseno je dvadeset i šest prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe, s tim de je neke prijedloge potpisalo i više građana. Prigovori iz prijedloga prvenstveno ukazuju da devizni štediše; na koje se Uredba odnosi;ne mogu slobodno raspolagati svojim uštedevinama. To se smatra povredom prava vlasništva, oduzimanjem privatne imovine i ograničenjem poduzetnićke slobode. Takoder se smatra da je razlićit položaj štediša i onih koji su to postali do
33. travnja
34. te onih nakon toga. Izraz neravnopravnosti i nejednakosti građana. Daljnji se prigovori odnose na izmjenu ugovornog odnosa i unatržno djelovanje Uredbe poslovnica, politika banaka u raspolaganju - i deponiranju deviznih sredstava te na socijalne situacije u kojima su se pojedinipodnositelji prijedloga za pokretanje ustavnosudskog postupka našli. Vlada Republike Hrvatske u opširnom odgovoru Suda istaknula je - izmedu ostalog - da je Uredba donijeta u interesu sačuvanja imovine građana predstavljene u potraživanjima prema bankama koja se inače ne bi mogla realizirati. Vlada smatra da je donošenjem Uredbe u stvari stvorila mogućnost da devizni štediše ponovno dobiju svoju ušteđevinu, no to nije mogla učiniti ne određujući uvjete uz koje će moći ispuniti svoje obveze preuzete s javnim dugom. Uvjeti su određeni Uredbom, s tim da je Vlada u okviru materijalnih mogućnosti, ocjenjujući urgentnim rješavanje pojedinih socijalnih problema, izmjenama i dopunama Uredbe djelomice udovoljila zahtjevima građana. Ustavni sud Republike Hrvatske riješio je prihvatiti prijedloge i pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe. ocijenivši da neki od razloga izneseni u prijedlozima opravdavaju izricanje sumnje u usuglašenost Uredbe s Ustavom i Zakonom, koja se u daljem postupku mora ispitati. Sud smatra da u tom postupku treba odgovoriti slijedeće:
35. Uredba ustanovljuje dvije kategorije deviznih štediša, one koji su to bili na dan
36. travnja
37. te one koji su deviznim štedišama postali nakon toga. S tim u svezi postavlja se pitanje je li njihovim posve različitim položajem u pogledu raspolaganja uloženim deviznim iznosima povrijedeno načelo jednakosti, koja je utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i kao jedno od temeljnih prava čovjeka i građanina u člancima
38. i
39. Ustava Republike Hrvatske.
40. Prema odredbi čl.
41. st. 1 -Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom može; najviše na vrijeme od godinu dana ovlastiti Vladu Republike, Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbom je utvrđen različiti pravni položaj (u pogledu raspolaganja, uloženim devizama) deviznih štediša koji sa to bili na dan
42. travnja
43. godine i onih koji su deviznim štedišama postali nakon tog dana. 5 tim u svezi postavlja se i pitanje ,je li Vlada Republike Hrvatske, uređujući na takav način;pitanje pravnog položaja deviznih štediša, urediIa pitanje koje se odnosi na razradu Ustavom utvrđenog pravnog načela, u jednakosti građana u pravima i pred iekonom (čl,
44. i čl.
45. Ustava) - a za što nije imala ovlaštenje (čl. 88: st. I. Ustava).
46. Uredba je izmijenila ugovorne odnose građana i banaka sklopljene prije njezina stupanja na snagu. Postavlja se pitanje je li time povrijeđena ustavna zabrana unatražnog djelovanja uredaba što ih dbnosi Vlada na temelju zakonske ovlasti, sadržana u članku 88: stavak
47. Ustava.
48. Sudionici u prometu (građani-deponenti i banke-depozitari) slobodno su uredili svoje obvezne odnose (čl.
49. Zakona o obveznim odnosima - dalje: ZOO, koji je preuzet u pravni sustav Republike Hrvatske Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91 i 73/91) sklapajuči, između ostalih i ugovore o ulogu na štednju (u stranoj valuti) po viđenju. Kad se radi o takvim ugovorima, građani - deponenti imaju pravo raspolagati dijelom ili cijelim iznosom deviznih sredstava u svakom trenutku: Postoječe obveze banaka - depozitara (vraćanje deviznih sredstava u svakom trenutku na zahtjev građana - deponenata) su prestale, jer su Uredbom zamijenjene novima: banke-depozitari dužne su devizna sredstva (uvećana za kamate) isplačivati u 20 polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva, 30 lipnja
50. godine. Nove obveze banaka imaju različitu, pravnu osnovu od ranijih (ranije ulog na štednju, a sadoročeni depozit). Medutim, obveza prestaje ako se vjerovnik i dužnik suglase da postojeću obvezu zamijene novom i ako nova obveza ima različit predmet ili različitu pravnu osnovu (čl.
51. st.
52. ZOO). Ugovorom o obnovi prijašnja obveza prestaje, a nova nastaje (čl.
53. st.
54. ZOO). Učinak obnove (novacije) - prestanak prijašnje obveze i nastanak nove - nastupa, dakle. voljom ugovornih strana, a ne aktom Vlade, pa je pitanje je li Uredba u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima (čl.
55. i čl. 350).
56. Ustavni sud nije prihvatio one prigovore prema kojima se Uredbom građane, kao vlasnike uloženih deviznih sredstava bez njihove suglasnosti ograničava u raspolaganju tim sredstvima, dakle prigovore u svezi sa čl.
57. stavak
58. i čl.
59. stavak
60. Ustava. Sud, naime smatra da se ovdje ne radi o vlasničkom već o obveznom odnosu između građana i banaka Sklapanjem ugovora o ulogu na štednju u stranoj valuti. odnosno ugovora o novčanom (deviznom) depozitu. dolazi do prijenosa prava vlasništva deponiranog novca s deponenta na banku - depozitara (čl.
61. st.
62. u vezi sa čl.
63. i čl. 1035 -
64. ZOO). Banka - depozitar ovlaštena je kao vlasnik raspolagati deponiranim novcem. s tim da je dužna u određenom trenutku vratiti deponentu isti novčani iznos - dakle istu količinu stvari iste vrste, a ne istu stvar koja joj je predana u depozit (iste komade novca koji su bili uloženi) - čl. 722., Ocjenjujuči da navedeni razlozi opravdavaju izricanje sumnje u usuglašenost Uredbe s Ustavom i Zakonom, a što će biti predmetom daljnjeg ispitivanja i rasprave u pokrenutom postupku Sud je riješio kao u izreci. Broj : U-I-178/ 1991 Zagreb,
65. srpnja
66. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE. Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Rješenje, NN 44/1992-1127 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 44/1992 Broj dokumenta u izdanju: 1127 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.7.
67. ELI: /eli/sluzbeni/1992/44/1127 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
68. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.