← Hrvatska

Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu

Ukratko

Ovaj pravilnik utvrđuje minimalne uvjete za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, odnosno spojeva javne ceste i površina s kojih se vozila uključuju u promet.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu NN 34/1992 (17.6.1992.), Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu PODUZEČE "HRVATSKE CESTE" Na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 56/91, pročišćeni tekst) i članka 52. Statuta Poduzeća "Hrvatske ceste" ("Narodne novine", br. 57/90.) Upravni odbor Poduzeća "Hrvatske ceste" na sjednici održanoj 18. veljače 1992. godine, uz suglasnost ministra za promet i veze, donosi PRAVILNIK o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se minimalni uvjeti za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. Članak 2. Priključak i prilaz na javnu cestu je spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila neposredno ukljućuju u promet na javnu cestu (u daljnjem tekstu: spoj na javnu cestu). II. POSEBNI UVJETI Članak 3. Spoj na javnu cestu prema minimalnim uvjetima iz ovog Pravilnika gradi se samo na javnu cestu s prosječnim dnevnim prometom (PGDP) manjim od 3600 vozila odnosno kada je srednja vremenska praznina prometnog toka na promatranoj dionici javne ceste jednaka ili veća od 12 sekundi. Članak 4. Ako je PGDP na promatranoj dionici javne ceste veći od 3600 vozila, tada se spoj na javnu cestu gradi u skladu s važećim standardom za projektiranje i građenje površinskih čvorova, a prema postupku iz ovog Pravilnika. Članak 5. Veličina prosječnog godišnjeg dnevnog prometa za promatranu dionicu javne ceste na koju se želi izgraditi spoj, je veličina utvrđena brojenjem prometa u prethodnoj godini. Ako za promatranu dionicu javne ceste ne postoje rezultati brojenja prometa, uzima se srednja vremenska praznina prometnog toka izmjerena po ovlaštenoj osobi Poduzeća "Hrvatske ceste". Članak 6. Ukoliko na dijelu javne ceste na kojoj je izgrađen spoj na javnu cestu na osnovi ovog Pravilnika dođe do trajnog povećanja prometa, u interesu sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, spoj na javnu cestu mora se ukinuti ili rekonstruirati sukladno članku 4. ovog Pravilnika. III. MINIMALNI UVJETI ZA PROJEKTIRANJE Članak 7. Za svaki spoj na javnu cestu koji se želi izgraditi mora se izraditi tehnička dokumentacija. U projektnoj razradi treba primijeniti princip stroge funkcionalnosti svih elemenata i detalja. Tehnička dokumentacija treba sadržavati slijedeće priloge: 1. Situacioni nacrt javne ceste u mjerilu 1:1000 s ucrtanom prometnom signalizacijom 2. Uzdužni presjek javne ceste u mjerilu 1:1000/100 3. Poprečne presjeke javne ceste i spoja na javnu cestu u mjerilu 1:100/100 4. Detaljne nacrte (odvodnje, spoja trupa i dr.) 5. Troškovnik 6. Tehnički opis. Članak 8. Spoj na javnu cestu može se izgraditi na onim lokacijama gdje je osigurana dovoljna preglednost. Preglednost se određuje na osnovi činjenice da se vozilo neposredno prije uključenja u promet na javnu cestu obavezno zaustavlja. Vozilo koje se kreće javnom cestom mora biti vidljivo i na takvoj udaljenosti da vozilo koje se neposredno uključuje u promet može to učiniti bez ometanja kretanja vozila na javnoj cesti. Dozvoljena brzina na tom dijelu javne ceste ne smije biti veća od 70 km/h. U protivnom primjenjuju se odredbe važećeg standarda za projektiranje i građenje površinskih čvorova. Ograničenje brzine na javnoj cesti u svrhu osiguranja dovoljne preglednosti provodi se samo u izuzetnim slučajevima, a prema procjeni ovlaštene osobe Poduzeća "Hrvatske ceste". Članak 9. Kod izbora lokacije za izgradnju spoja na javnu cestu u pravilu se isključuju mjesta u usjecima ili u neposrednoj blizini tunela i dugih mostova. Na nedovoljno preglednim dijelovima javne ceste, kao što su horizontalne krivine sa R" 2Rmin i vertikalne krivine konveksnog tipa sa Rv"4Rvmin, nije dozvoljeno izgraditi spoj na javnu cestu. Članak 10. Za izgradnju spoja na javnu cestu najpovoljnije lokacije u horizontalnom smislu su lokacije kada je cesta u pravcu i u području infleksionih točaka kod "S" krivina. U vertikalnom smislu, obzirom na preglednost i uvjete kočenja, najpovoljnije lokacije su u jednolikoj niveleti s uzdužnim nagibom "4%, ili u tjemenu konkavne vertikalne krivine. S gledišta preglednosti, a u odnosu na trup javne ceste, najpovoljnije lokacije su kod niskih nasipa. Članak 11. Ukoliko na određenoj dionici javne ceste postoji potreba za izgradnjom više spojeva na javnu cestu s malim međusobnim razmakom, u pravilu, treba izgraditi jedan zajednički. spoj. Članak 12. Spoj na javnu cestu izgrađuje se, u pravilu, pod pravim kutem u odnosu na osovinu javne ceste. Najmanja širina spoja na javnu cestu, mjerena na najužem dijelu spoja, jednaka je širini prometnog traka na javnoj cesti. Članak 13. Vrsta kolničkog zastora spoja na javnu cestu mora biti ista kao i na javnoj cesti u duljini dovoljnoj da se na javnu cestu ne nanosi blato, zemlja i drugi materijal. Duljinu spoja s vrstom kolničkog zastora kao i na javnoj cesti, određuje ovlaštena osoba Poduzeća "Hrvatske ceste" ovisno o karakteristikama terena na kojem se spoj gradi (blato, zemlja, kamen i dr.). Rubni trak kolničke konstrukcije spoja na javnu cestu mora biti iste širine kao što je rubni trak kolnika na javnoj cesti. Spoj rubnog traka kolnika javne ceste i rubnih trakova spoja na javnu cestu mora se izvesti u horizontalnoj krivini sa r"3m. Članak 14. Spoj na javnu cestu mora biti izgrađen tako da se ničim ne naruši postojeći režim odvodnje površinskih, procjednih i podzemnih voda na javnoj cesti. Članak 15. Spoj na javnu cestu označava se potrebnom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Rubna crta na javnoj cesti u području spoja iscrtava se crtkano. IV. MINIMALNI UVJETI ZA IZGRADNJU Članak 16. Izgradnjom spoja na javnu cestu ne smije se narušiti stabilnost trupa javne ceste niti ugroziti sigurnost odvijanja prometa na javnoj cesti. Članak 17. Spoj na javnu cestu može se izgraditi samo na temelju rješenja o odobrenju za izgradnju, koje izdaje Poduzeće "Hrvatske ceste" na temelju članka 42. stavka 1. alineja 2. Zakona o cestama odnosno građevinske dozvole. Članak 18. Rješenje o odobrenju za izgradnju spoja na javnu cestu izdaje se na temelju zahtjeva pravne ili fizičke osobe odnosno nadležnog organa uprave. Pravna ili fizička osoba odnosno nadležni organ uprave dužna je uz zahtjev priložiti tehničku dokumentaciju izrađenu sukladno članku 7. ovog Pravilnika. Službena osoba Poduzeća "Hrvatske ceste" prije izdavanja rješenja o odobrenju za izgradnju spoja na javnu cestu obavit će, ukoliko je to potrebno, očevid ili druge radnje potrebne za utvrdivanje činjenica. Članak 19. Troškove izgradnje spoja na javnu cestu, od izdavanja rješenje o odobrenju izgradnje, troškova izgradnje, te eventualnih troškova sanacije štete nastale kao posljedica izgradnje, snosi pravna ili fizička osoba koja je podnijela zahtjev. V. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 20. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Broj: 345-05-04/75-1/1992. Zagreb. 18. veljače 1992. Predsjednik Upravnog odbora Poduzeća "Hrvatske ceste" prof. dr. Dražen Topolnik, v. r. Pravilnik, NN 34/1992-922 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 34/1992    Broj dokumenta u izdanju: 922 Datum tiskanog izdanja: 17.6.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/34/922 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.