Deklaracija o kršenju prava pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu (Deklaracija br. 2)

Deklaracija o kršenju prava pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu (Deklaracija br. 2) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Deklaracija o kršenju prava pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu (Deklaracija br. 2) NN 27/1991 (11.6.1991.), Deklaracija o kršenju prava pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu (Deklaracija br. 2) SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 10. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske na skupnoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 31. svibnja 1991, donosi DEKLARACIJU o kršenju prava pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu (Deklaracija br. 2) 1. U Ustavu Republike Hrvatske proklamirana su i zajamčena sva prava i slobode pripadnicima manjinskih nacionalnosti u Hrvatskoj. Sabor Republike Hrvatske ostvario je uvjete za slobodu izražavanja manjinske pripadnosti. U Republici Hrvatskoj pripadnici manjinskih nacionalnosti imaju svoja kulturna društva, školstvo na vlastitom jeziku, pravo na uporabu svoga pisma, ustanove, saveze, različite organizacije i stranke o čemu svjedoče i brojne izjave predstavnika manjinskih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj izražene na brojnim skupovima. Sabor Republike Hrvatske opredijelio se trajno i dosljedno za izgradnju demokratskog poretka i poštivanje svih građanskih prava i sloboda težeći mirnoj izgradnji svoga društva i civiliziranom rješenju političke krize SFRJ. 2. Svjedoci smo međutim zloslutnih zbivanja koja su podgrijana ratnohuškačkom propagandom i militantnom političkom logikom koja svoje izvorište imade u osvjedočenim velikosrpskim ambicijama vodstva Republike Srbije. Javljaju se nesmetano i bez osude opasne neofašističke snage u Republici Srbiji kao primjerice, Šešeljev četnički pokret. Skupine terorista u Republici Hrvatskoj za svoje zločinačko djelovanje nalaze pomoć i potporu u službenoj Srbiji i njezinim sredstvima priopćavanja. Hrvatskom narodu u Republici Hrvatskoj osporava se pravo na demokraciju i suverenost, podržavaju se nastojanja za nasilnim otcjepljenjem dijelova Republike Hrvatske i njihovom pripajanju Republici Srbiji, sa govornica skupština Vojvodine i Srbije hrvatski narod se u cjelini demonizira, kleveće i vrijeđa. 3. Emisari iz Republike Srbije te članovi Vlade republike Srbije dolaze na teritorij Republike Hrvatske propagirati nasilje i stvarati atmosferu kaosa i straha. U cilju destabilizacije demokratske hrvatske vlasti i rušenja demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj ubacuju se iz Republike Srbije posebne naoružane i specijalizirane terorističke jedinice i pojedinci. 4. Narodna Skupština Republike Srbije nije niti jednom osudila terorističko ponašanje manjeg dijela Srba u Republici Hrvatskoj. već naprotiv razmatra mogućnosti i stavlja na dnevni red svojih sjednica "prisajedinjenje" dijelova teritorija Republike Hrvatske Republici Srbiji. Također, Narodna Skupština Republike Srbije nije se niti jednom ogradila od nasilničkog djelovanja svojih građana na teritoriju Republike Hrvatske. 5. Štoviše u umjetno stvaranoj atmosferi mržnje prema hrvatskoni narodu i Republici Hrvatskoj krše se elementarna ljudčka i nacionalna prava pripadnika hrvatskog naroda na teritoriju Republike Srbije, posebno u autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu. Kršenje prava Hrvata u Autonomnoj pokrajini Vojvodini očituje se na više razina. Hrvati nemaju gotovo nikakve mogućnosti za njegovanje svoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Oni nemaju škole sa nastavom na hrvatskom jeziku, nemaju mogućnosti u obrazovnom procesu upoznati detaljnu povijest svoga naroda, prijeći im se osnivati i razvijati vlastita kulturno-prosvjetna društva. Uz to, u posljednje vrijeme izloženi su i javnom teroru preko sredstava priopćavanja. U sferi politike, odgoja i društvenog života poduzimaju se takve mjere kojima je cilj da hrvatsko pućanstvo izgubi vlastiti identitet ili bude lišeno onih elemenata koji su manjinskoj nacionalnoj zajednici neophodni da bi sačuvala svoju samobitnost i spriječila asimilaciju. 6. Pred hrvatske kulturno-povijesne spomenike postavljaju se eksplozivne naprave. skidaju se hrvatska nacionalna obilježja, a hrvatsko pučanstvo izloženo je prijetnjama. pozivima na likvidaciju, zlostavljanju, policijskoj grubosti i teroru. Posljednji događaji u Novom Slankamenu, miniranje franjevačkog samostana u Baču, miniranje katoličke crkve u Sremskoj Mitrovici, katedrale u Subotici drastično pokazuju stupanj opasnosti za fizičku sigurnost Hrvata u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Nemali je broj vojvođanskih Hrvata doveden u situaciju da svoj dom potraži izvan Autonomne pokrajine Vojvodine. 7. Pri posljednjem popisu pućanstva u republici Srbiji i Autonomnoj pokrajini Vojvodini vlasti su predvidjele i posebne rubrike za izmišljene etničke grupe - Bunjevce i Šokce. što je inače lokalni naziv za tamošnje Hrvate, ne bi li se i na taj način smanjio broj Hrvata u ukupnom udjelu u pućanstvu Autonomne pokrajine Vojvodine. 8. U najtežem položaju su Hrvati u Autonomnoj pokrajini Kosovu, jedna od najstarijih etničkih manjina u Europi, koja na tom području živi od srednjeg vijeka. Postoje dokazi i svjedočanstva Hrvata iz Janjeva na Kosovu o represijama, kao npr. nezakonito provedene premetačine, ranjavanja, neosnovana hapšenja,te psihičko i fizičko maltretiranje prilikom preslušavanja koja nemaju zakonske osnove. Postoje i svjedočanstva o neobjašnjivim cjepljenjima hrvatske djece uz prisutnost službe državne sigurnosti, a bez nazočnosti medicinskog osoblja nesrpske nacionalnosti. Česti su i noćni prepadi na žene i djecu bz ikakva razloga. te onemogućavanja zaposlenja Hrvatima ili obavljanja drugih egzistencijalnih poslova. U školama se isključivo uči sprski jezik. Upisi u srednje škole omogućeni su samo djeci srpske nacionalnosti. O nekoj kulturi putem školstva ili o kulturnim organizacijama suvišno je govoriti, jer svaki pokušaj organiziranja Hrvata u Republici Srbiji nailazi na politički zlonamjerna tumačenja. Hrvati na Kosovu izolirani su u sredini koja i sama već odavno traži svoja demokratska prava, a mnogi sele i bježe s Kosova u Hrvatsku. 9. Sve spomenuto upozorava na provodenje državnog terora Republike Srbije prema njezinim građanima Hrvatima, istovjetnog terora kakav se odavno primjenjuje prema Albancima na Kosovu ili Muslimanima u Sandžaku. Takva politika državnog terora dovodi do iseljavanja Hrvata pod pritiskom sa njihovih drevnih ognjišta: 10. Polazeći od svega navedenog, kao i od činjenice da je gaženje ljudskih prava pripadnika pojedinih manjinskih nacionalnosti u Republici Srbiji sustavna djelatnost o čemu postoje brojni i nepobitni dokazi, Sabor Republike Hrvatske odlučno i energično zahtijeva od Narodne Skupštine Republike Srbije da poštuje ratificirane međunarodne dokumente u području Ijudskih prava čime bi se prekinula takva djelatnost, te da iskaže punu brigu prema građanskim i nacionalnim pravima pripadnika hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu omogućujući im uživanje svih prava i sloboda. te stvarajući uvjete da budu istinski ravnopravni gradani Republike Srbije. Klasa: 004-O1/91-O1/03 Urbroj: 6701-91-15 Zagreb. 31. svibnja 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Predsjednik Vijeća udruženog rada dr. Ivan Matija, Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Ostalo, NN 27/1991-746 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 27/1991    Broj dokumenta u izdanju: 746 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 11.6.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/27/746 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.