← Hrvatska

Zakon o republičkim savjetima

Ukratko

Ovaj zakon osniva i regulira rad republičkih savjeta kao savjetodavnih tijela za suradnju organa Republike Hrvatske. On definira njihovu svrhu, sastav, način rada i odgovornosti.

Što regulira

Tko se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Zakon o republičkim savjetima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o republičkim savjetima NN 55/1990 (21.12.1990.), Zakon o republičkim savjetima ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 8. Zakona o izmjenama Zakona o republičkim savjetima ("Narodne novine", br. 31/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 4. prosinca 1990. utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o republičkim savjetima. Pročišćeni tekst Zakona o republičkim savjetima obuhvaća Zakon o republičkim savjetima ("Narodne novine", br. 12/75) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 17/78 i 31/90 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 022-03/90-05/02 Zagreb, 4. prosinca 1990. Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Vice Vukojević, v r. ZAKON o republičkim savjetima (pročišćeni tekst) I. ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 1. Osnivaju se: Savjet za međunarodne odnose i Savjet za zaštitu ustavnog poretka, kao savjetodavna tijela za suradnju organa Republike. Član 2. Savjet, u okviru svog djelokruga, radi na načelu uskladivanja stavova, polazeći od prava, dužnosti i odgovornosti Sabora Republike Hrvatske, Predsjedništva Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske. Član 3. Savjet čine predsjednik i određeni broj članova. Članove Savjeta određuju organi koji sudjeluju u radu savjeta ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Predsjedniku Savjeta može se odrediti zamjenik. Članovi savjeta mogu biti i istaknuti društveni radnici, koje imenuje Predsjedništvo Republike Hrvatske, odnosno Sabor Republike Hrvatske. Član 4. Savjeti surađuju u svrhu međusobne koordinacije rada, te radi osiguranja jedinstvene primjene ustava. Savjeti mogu održavati i zajedničke sjednice da bi raspravljali o pitanjima od interesa za dva ili više savjeta. Član 5. Savjet raspravlja o pojedinim pitanjima na zahtjev organa iz člana 2. ovog zakona ili po vlastitoj inicijativi. Savjet zauzima stavove i daje mišljenja. O zauzetim stavovima i datim mišljenjima na sjednici savjeta obavještavaju se organi čiji predstavnici sudjeluju u radu savjeta, te drugi organi i organizacije na koje se odnose zauzeti stavovi i mišljenja. Ako pojedini organi nisu suglasni sa zauzetim stavom ili mišljenjem, mogu sa svojim stavom upoznati organ nadležan za odlučivanje. Ako se sa stavovima i mišljenjima savjeta nije suglasio organ nadležan za odlučivanje on će o tome obavijestiti taj savjet. Ako je savjet raspravljao o pitanjima koja će se raspravljati ili postoji potreba da se o njima raspravlja u Skupštini Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, o zauzetim stavovima i mišljenjima savjet obavještava delegate iz Republike Hrvatske u Saveznom vijeću i delegaciju Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Član 6. Republički organi uprave i organizacije pridržavat će se u stručnom pripremanju pojedinih zakona ili drugih akata, stavova što ih je u vezi s pripremanjem zakona odnosno akata, zauzeo savjet. Ako republički organ i organizacija ima primjedaba na stav savjeta, upoznat će s tim primjedbama organ koji je nadležan za odlučivanje o tom pitanju. Rukovodioci republičkih organa uprave i organizacija sudjeluju u radu sjednice savjeta kada savjet raspravlja o pitanjima koja se odnose na djelokrug organa odnosno orglanizacije kojom rukovode. Član 7. Organi i stručne službe organa, iz čije nadležnosti su pitanja koja su na dnevnom redu savjeta, dužni su na zahtjev predsjednika savjeta osigurati informacije, dokumentaciju i potrebnu stručnu pomoć. Član 8. Proučavanje pojedinih pitanja iz svog djelokruga savjet može povjeriti znanstvenim, odnosno stručnim ustanovama ili u tu svrhu može osnivati radne grupe, komisije i druga radna tijela. Član 9. Savjet razmatra pitanja iz svog djelokruga i utvrđuje svoje stavove i mišljenja na sjednicama. Sjednice savjeta saziva predsjednik po vlastitoj inicijativi ili na prijedlog kojeg od organa iz člana 2. ovog zakona. Član 10. Savjet ima tajnika kojega, na prijedlog savjeta, imenuje organ koji imenuje predsjednika savjeta. Tajnik pomaže predsjedniku savjeta u organiziranju rada savjeta. Član 11. Savjet donosi poslovnik o svom radu. Poslovnikom se, u skladu s ovim zakonom, uređuje organizacija i način rada savjeta. Član 12. Sredstva za rad savjeta osiguravaju se u budžetu Republike Hrvatske. II. SAVJET ZA MEĐUNARODNE ODNOSE Član 13. Savjet za međunarodne odnose, polazeći od Ustava Republike Hrvatske i Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. razmatra načelna i bitna pitanja iz oblasti vanjske politike i odnosa s inozemstvom. Savjet raspravlja o prijedlozima i stavovima o bitnim političkim, privrednim, kulturnim i drugim pitanjima iz oblasti medunarodne suradnje, a osobito o pitanjima od posebnog značenja za Republiku. Savjet zauzima stavove i daje mišljenja o tim pitanjima, te pokreće inicijative za poduzimanje mjera za njihovo rješenje, kao i za usklađivanje djelatnosti nadležnih organa Republike i organa društveno-političkih organizacija. Član 14. Predsjednika Savjeta za međunarodne odnose imenuje iz reda svojih članova Predsjedništvo Republike Hrvatske, u sporazumu s organima koji sudjeluj u radu Savjeta. Predsjedništvo Republike Hrvatske, u sporazumu s organima koji sudjeluju u radu Savjeta, imenuje članove Savjeta iz reda društvenih radnika. III. SAVJET ZA ZAŠTITU USTAVNOG PORETKA Član 15. Savjet za zaštitu ustavnog poretka raspravlja o stanju, sistemu i politici na području zaštite Ustavom Republike Hrvatske i Ustavom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvrđenog poretka, o pitanjima značajnim za političko usmjeravanje i usklađivanje rada organa koji obavlja poslove zaštite ustavnog poretka i za društvenu kontrolu nad tim radom, i o drugim pitanjima značajnima za sigurnost zemlje. Član 16. Savjet za zaštitu ustavnog porecka sačinjavaju predsjednik i određeni broj članova koje imenuje Predsjedništvo Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar unutrašnjih poslova, ministar obrane i komandant Teritorijalne obrane Republike su po svom položaju članovi Savjeta. Član 17. Predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka imenuje Predsjedništvo Republike Hrvatske iz reda svojih članova u sporazumu s organima koji sudjeluju u njegovu radu. Član 18. Predsjedništvo Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske mogu, u okviru smjernica i stavova što ih utvrde, Savjetu za zaštitu ustavnog poretka povjeriti određene zadatke u vezi s radom organa državne sigurnosti iz svoje ustavne nadležnosti. U obavljanju zadataka iz stava 1. ovog člana Savjet za zaštitu ustavnog poretka odgovoran je za svoj rad Predsjedništvu i Vladi Republike Hrvatske. Predsjedništvo Republike Hrvatske će pobliže propisati sadržaj i način obavljanja zadataka iz stava 1. ovog člana. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 19. Danom stupanja na snagu Zakona o republičkim savjetima ("Narodne novine", br. 12/75) prestaje važiti Odluka o osnivanju savjeta pri Izvršnom vijeću ("Narodne novine", broj 27/ 1974). Zakon, NN 55/1990-1070 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 55/1990    Broj dokumenta u izdanju: 1070 Donositelj:ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA RH Datum tiskanog izdanja: 21.12.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/55/1070 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.