Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine

Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine NN 62/1992 (3.10.1992.), Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 52. stavak 2. Carinskog zakona ("Narodne novine", broj 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 2. listopada 1992. godine, donijela je UREDBU o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine Članak 1. Dopunska carina iz članka 52. stavak 1, Carinskog zakona propisuje se i naplaćuje po uvjetima i postupku utvrđenom ovom uredbom. Članak 2. Na robu koja se uvozi po cijeni nižoj od ugovorene cijene (članak 36. Carinskog zakona), ako uvoz takove robe može nanijeti štetu hrvatskom gospodarstvu, propisat će se plaćanje dopunske carine u svoti koja predstavlja razliku između ugovorene cijene i cijene po kojoj se roba uvozi. Članak 3. Smatra se da uvoz robe po cijeni nižoj od ugovorene cijene nanosi ili može nanijeti štete hrvatskom gospodarstvu, ako bi takav uvoz usporio razvoj određene gospodarske grane ili hrvatskog gospodarstva u cjelini. Smatra se da se roba uvozi po cijeni koja je niža od ugovorene cijene : 1. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj se takva roba prodaje između međusobno neovisnih kupaca i prodavača, uvećana za troškove prijevoza, osiguranja, taksi i drugih izdataka u svezi s prodajom i dopremanjem. 2. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj se takva ili slična roba prodaje na domaćem tržištu zemlje izvoznice, umanjena za pristojbe i takse propisane za promet takve robe u toj zemlji, 3. ako manjkaju podaci o cijeni odgovarajuće robe na domaćem tržištu zemlje izvoznice, a cijena robe koja se uvozi je: - niža od troškova proizvodnje takvog proizvoda u zemlji porijekla, uvećanih za svotu uobičajenih troškova trgovine i normalne dobiti, - niža od najveće usporedive izvozne cijene po kojoj se redovnim komercijalnim poslovima takva ili slična roba izvozi u treće zemlje. Članak 4. Dopunska carina može se propisati i ako se uvozi roba za koju je u zemlji porijekla ili zemlji izvoza odobrena subvencija, uključujući i subvenciju za prijevoz, u visini koja omogućava neutraliziranje subvencija. Uvozi li se roba čiji je izvoz iz zemlje porijekla ili u zemlji izvoznici oslobođen od pristojbi i taksi koje se na tu robu plaćaju u prometu i potrošnji u zemlji porijekla, odnosno zemlji izvoza, svota takvog oslobođenja ne smatra se subvencijom prema stavku 1. ovog članka. Članak 5. Pri utvrđivanju da li je cijena po kojoj se roba uvozi niža od ugovorene cijene, uzimaju se u obzir troškovi proizvodnje takve robe, uvjeti njene prodaje, način oporezivanja u proizvodnji i prometu, te drugi činitelji koji mogu utjecati na strukturu formiranja i visinu cijene. Članak 6. Zahtjev za propisivanje dopunske carine za pojedinu robu mogu podnijeti zainteresirana poduzeća i druge gospodarske jedinice ili njihove udruge. Zahtjev za propisivanje dopunske carine podnosi se Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zahtjev za propisivanje dopunske carine prilaže se raspoloživa dokumentacija o postojanju jednog ili više uvjeta za propisivanje dopunske carine (članak 3.), posebice: 1. podaci o cijenama po kojima se odgovarajuća roba uvozi u Hrvatsku, 2. podaci o normalnoj cijeni po kojoj se takva ili slična roba prodaje u međunarodnoj robnoj razmjeni, 3. podaci o visini unutarnjih taksa i pristojbi i o visini i strukturi cijena takve ili slične robe na domaćem tržištu zemlje izvoznice, 4. podaci o cijeni proizvodnje odgovarajuće robe u zemlji porijekla (cijena koštanja uvećana za prosječnu dobit). 5. podaci o cijenama odgovarajuće ili slične robe po kojima ih zemlja izvoznica prodaje kupcima iz trećih zemalja. Cijena robe iz točke 1, 2. i 5. stavka 1. ovog članka iskazuje se po paritetu CIF hrvatska luka ili franco hrvatska granica. Uz zahtjev za propisivanje dopunske carine podnositelj zahtjeva prilaže i podatke: 1. o nazivu robe, njenom tehnološko-tehničkom opisu i razvrstavanju prema Carinskoj tarifi, 2. o cijeni proizvodnje i prodajnoj cijeni takve robe franco-skladište proizvodača na domaćem tržištu, s naznakom tvrtke i lokacije skladišta proizvodača, te 3. o obujmu i strukturi domaće proizvodnje odgovarajuće robe, njenoj ukupnoj realizaciji na domaćem tržištu, visini i strukturi uvoza i izvoza, te zalihama takve robe po vrijednosti i naturalnoj strukturi. Podnese li se zahtjev za propisivanje dopunske carine zbog toga što se u zemlji porijekla ili zemlji izvoznici na odgovarajuću robu daju subvencije (posredne ili neposredne), uz takav zahtjev prilažu se i podaci o visini i strukturi tih subvencija. Članak 7. Zahtjev za propisivanje dopunske carine s pratećom dokumentacijom stručno se obrađuje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te s utvrđenim prijedlogom u svezi s propisivanjem dopunske carine dostavlja Ministarstu financija, Ministarstvu industrije, brodogradnje i energetike, te Ministarstvu turizma i trgovine. Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike i Ministarstvo turizma i trgovine o svom stavu izvješćuju Ministarstvo financija, koje može Vladi Republike Hrvatske podnijeti prijedlog za propisivanje dopunske carine. Ako utvrdi da nisu ispunjeni ovom uredbom utvrđeni uvjeti za propisivanje dopunske carine, Ministarstvo financija će zahtjev odbiti i o tome u pisanom obliku izvijestiti podnositelja zahtjeva. Članak 8. Ako bi zbog dugotrajnosti postupka u svezi s podnesenim zahtjevom za propisivanje dopunske carine mogla nastupiti znatna šteta za hrvatsko gospodarstvo u cjelini ili u odgovarajućoj gospodarskoj grani, ministar turizma i trgovine u suglasnosti s ministrom industrije, brodogradnje i energetike i ministvom financija može odrediti kontingent na uvoz odgovarajuće robe iz odnosne zemlje. Kontingenti iz stavka 1. ovoga članka propisuju se za razdoblje koje ne može biti dulje od šest mjeseci, počev od dana kada je Hrvatska gospodarske komora dostavila Ministarstvu financija svoje mišljenje u svezi s propisivanjem dopunske carine. Članak 9. Dopunska carina obračunava se i namiruje po propisima o carini. Svota dopunske carine sastavni je dio carinske osnovice pri obračunavanju visine carine za odgovarajuću robu. Članak 10. Propise za primjenjivanje ove uredbe donosi ministar financija, na prijedlog direktora Carinske uprave Republike Hrvatske. Članak 11. Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje važiti Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i naplaćivanja dopunske i kompenzacijske carine ("Službeni list", broj 35/76 i "Narodne novine", broj 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92). Članak 12. Ova uredba stupa na snagu osmi dan od dana objave u " Narodnim novinama". Klasa: 413-01/92-01/04 Urbroj : 5030116-92-1 Zagreb, 2. listopada 1992. Predsjednik Hrvoje Šarinić, v. r. Uredba, NN 62/1992-1657 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Uredba Izdanje: NN 62/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1657 Donositelj:Vlada Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 3.10.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/62/1657 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.