Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika NN 34/1991 (16.7.1991.), Zakon o pravima bivših poli

tičkih zatvorenika SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka

1. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima
2. i
3. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika Proglašavam Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada
4. Iipnja 1991, Vijeća općina
5. Iipnja
6. i Društveno-političkog vijeća
7. lipnja
8. godine. Klasa: 050-01/91-01/60 Urbroj: 71-91-1 Zagreb,
9. lipnja
10. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o pravima bivših političkih zatvorenika Članak
11. Ovim zakonom uređuju se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja bivšim političkim zatvorenicima, pravo na naknadu šteta koju su uslijed nepravednosti osude, progona, zlostavljanja te društvene i svekolike diskvalifikacije pretrpjeli, postupak i rokovi za ostvarivanje tih prava, kao i tijela nadležna za provođenje postupaka radi ostvarivanja tih prava. Članak
12. Političkim zatvorenikom prema ovom zakonu smatra se hrvatski državljanin koji je zbog svojih političkih uvjerenja ili drugog oblika političkog otpora prema nedemokratskom režimu bio lišen slobode u razdoblju od
13. svibnja
14. do
15. svibnja
16. i koji je do dana stupanja na snagu ovoga zakona imao na teritoriju Republike Hrvatske prebivalište najmanje deset godina. Pretpostavka svojstvu političkog zatvorenika je odluka nadležnog organa temeljem koje je osoba iz stavkta
17. ovoga članka bila lišena slobode. Članak
18. Osobi iz članka
19. ovoga zakona razdoblje u kojem je bila lišena slobode priznaje se u mirovinski staž kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju. Osobi iz stavka
20. ovoga članka priznaje se u mirovinski staž kao staž osiguranja u jednostrukom trajanju vrijeme nezaposlenosti nakon izlaska iz zatvora. Članak
21. Osobi iz članka
22. ovoga zakona mirovina se određuje od prosječne plaće u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, ili od mirovinske osnovice utvđene po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika, ako je to za nju povoljnije. Ako osoba iz članka
23. ovoga zakona nije ostvarila plaću u godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, mirovina se određuje od prosječne mjesečne plaće svih uposlenih na teritoriju Republike Hrvatske u godini stjecanja prava na mirovinu uvećane za 40%, ili od mirovinske osnovice utvrđene po propisima o mirovinsko-invalidskom Osiguranju radnika ako je to za nju povoljnije. Članak
24. Za materijalnu štetu i nematerijalnu štetu (za pretrpljene duševne i fizičke boli) osobe iz članka
25. ovoga zakona odgovara Republika Hrvatska, a visina štete utvrđuje se u skladu s općim propisima o naknadi štete. Osoba iz članka
26. ovoga zakona, odnosno članovi njegove obitelji iz članka
27. ovoga zakona imaju pravo na povrat iti na naknadu imovine koja im je konfiscirana u političkim procesima. Članak
28. Osoba iz članka
29. ovoga zakona može zahtjev za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja i zahtjev za naknadu štete podnijeti Vladi Republike Hrvatske u roku od 2 godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak
30. Uz zahtjev za priznavanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prilaže se odluka iz članka
31. stavak
32. ovoga zakona, otpusnica kazneno-popravne ustanove ili druga odgovarajuća isprava kojom se dokazuje svojstvo političkog zatvorenika. Uz zahtjev za naknadu štete pored dokaza iz stavka
33. ovog članka prilažu se i odgovarajući dokazi na kojima se temelji zahtjev za naknadu štete. Dokaze iz stavka
34. i
35. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske pribavit će i po službenaj dužnosti putem Ministarstva pravosuđa i uprave. Članak
36. Tijela koja vode odnosno čuvaju dokumentaciju potrebnu za dokazivanje svojstva političkog zatvorenika dužna su na zahtjev zainteresirane osobe izdati tu dokumentaciju u roku koji ne može biti duži od 60 dana od dana primitka zahtjeva. Članak
37. Ako je osoba iz članka
38. ovoga zakona umrla prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja, zahtjev mogu podnijeti članovi njegove obitelji. Članovima obitelji političkog zatvorenika u smislu ovoga zakona smatraju se osobe koje se u smislu propisa o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika smatraju članovima porodice osiguranika. Osobe iz stavka
39. ovoga članka mogu u slučaju iz stavka
40. ovoga članka podnijeti zahtjev za naknadu materijalne štete. Članak
41. Ako je osoba iz članka
42. ovoga zakona za života ostvarila prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja prema ovom zakonu, članovima obitelji određuje se porodična mirovina prema propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika od mirovine koja je osobi iz članka
43. ovoga zakona pripadala na dan njegove smrti. U skladu s odredbom stavka
44. ovoga članka određuje se i porodična mirovina u slučaju iz članka
45. stavka
46. ovoga zakona. Članak
47. O zahtjevima za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja i prava na naknadu štete rješava Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske. O žalbama protiv odluka iz stavka
48. ovoga članka rješava drugostepena komisija koju imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članak
49. Za pokrivanje obveza koje nastaju priznavanjem prava prema ovom zakonu sredstva se osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske, i to: - za dio mirovine koji čini razliku između mirovine utvrđene prema propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i mirovine koja se priznaje i određuje prprema ovome zakonu; - za cijeli iznos mirovine priznate i određene prema ovome zakonu, ako korisnik ne ispunjava uvjete u pogledu navršenog staža za stjecanje prava na mirovinu prema propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja; - za iznose naknade štete priznate prema ovome zakonu. Članak
50. U pogledu uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, visinu mirovine, postupka za ostvarivanje prava, isplate i usklađivanja mirovine te drugih pitanja koja nisu uređena ovim zakonom odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika. Članak
51. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 740-02/91-01/08 Zagreb,
52. lipnja
53. SABOR REPUBLIKE HRVA'TSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Zakon, NN 34/1991-949 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 34/1991 Broj dokumenta u izdanju: 949 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 16.7.
54. ELI: /eli/sluzbeni/1991/34/949 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
55. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.