Odluka o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruž

Odluka o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu NN 46/1990 (12.11.1990.), Odluka o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu USTAVNI SUD JUGOSLAVIJE ODLUKA o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu 1. Radna organizacija za prodaju bombona, biskvita i slastica "Bobis" u Splitu, Radna organizacija za promet tehni:kom robom "Brodomerkur" u Splitu, Radna organizacija - export-import "Dalma" u Splitu, Trgovinska radna organizacija "Jadrantekstil" u Splitu, Radna organizacija - export-import "Koteks" u Splitu, Radna organizacija za promet knjigama, uredskim materijalom i priborom "Naprijed" u Splitu, Trgovinska radna organizacija "Prehrana" u Splitu, Hotelsko-ugostiteljsko turističko poduzeće "Union Dalmacija" u Splitu i Trgovinska radna organizacija "Robni magazin" u Zagrebu, pokrenule su pred Ustavnim sudom Jugoslavije postupak za ocjenjivanje ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine". broj 52/73) i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu. Prema mišljenju ovlaštenih predlagača, osporena odredba, u dijelu kojim je propisano da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stjeće općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, nije u skladu s Osnovnim načelima Ustava SFRJ i odredbama čl. 13" 14, 15, 16. i 25. Ustava SFRJ, odnosno u suprotnosti je s odredbama čl. 2, 3, 14,15. i 189. Zakona o udruženom radu ("Službeni list SFRJ", br. 53/76, 57/83, 85/87. i 6/88) jer narušava ustavno pravo radnika da radeći društvenim sredstvima, imaju pravo upravljanja i pravo raspolaganja tim sredstvima kao sredstvima rada, a ne općina. 2. Odredbom člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada propisano je da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stječe općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom, ili konfiskacijom, a u ostalim slučajevima društveno-politička zajednica, ili radna organizacija, koja je dala sredstva za izgradnju, kupovinu, ili zamjenu toga posebnog dijela zgrade. 3. Na javnoj raspravi, održanoj 7. lipnja 1990. godine, predstavnici radnih organizacija "Jadrantekstila" i "Brodomerkura", iz Splita, istakli su da su trgovina i ugostiteljstvo, poslujući u iznajmljenom poslovnom prostoru, na osnovi ugovora o zakupu s općinom, dovedeni u neravnopravan položaj s proizvodnim organizacijama kojima je poslovni prostor predala na trajno korištenje općina. 4. Odredbom člana 13. stava 1. Ustava SFRJ utvrđeno je da radnik u udruženom radu, sredstvima u društvenom vlasništvu, ima pravo rada društvenim sredstvima, kao svojim neotuđivim pravom da radi tim sredstvima radi zadovoljavanja svojih osobnih i društvenih potreba i da, kao slobodan i ravnopravan, s drugim radnicima u udruženom radu, upravlja svojim radom i uvjetima i rezultatima svoga rada. Odredbom člana 14. Ustava SFRJ zajamčeno je svakom radniku u udruženom radu da, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima, u organizaciji udruženog rada i u svim drugim oblicima udruživanja rada i sredstava, zajedno i ravnopravno s drugim radnicima, upravlja radom i poslovanjem organizacije udruženog rada i poslovima i sredstvima u cjelokupnosti odnosa društvene reprodukcije, da uređuje međusobne odnose u radu, odlučuje o dohotku koji ostvari u različitim oblicima udruživanja rada i sredstava i da stječe osobni dohodak. 5. Polazeći od navedenih odredaba Ustava SFRJ, Ustavni sud Jugoslavije smatra da su sva sredstva u društvenom vlasništvu, koja su to postala nacionalizacijom ili konfiskacijom, a koja u udruženom radu koriste radnici kao svoje sredstvo rada, osnova prava radnika da upravljaju tim sredstvima, kao i radom i poslovanjem i rezultatima svoga rada. Tim sredstvima rada u društvenom vlasništvu, u poduzećima i drugim društvenim pravnim osobama, ne mogu, prema navedenim odredbama Ustava SFRJ, raspolagati općine, jer je odredbom člana 14. stava 1. Ustava SFR,1 zajamčeno neotuđivo pravo radnika u udruženom radu da o tim sredstvima odlučuje. Kako je osporenim dijelom odredbe člana 3. stava 1. Zakona propisano da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu, ako je društveno, vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, pravo raspolaganja stječe općina, iako su te nepokretnosti sredstava rada u poduzeću ili drugoj društvenoj pravnoj osobi. Ustavni sud Jugoslavije ocijenio je da taj dio osporene zakonske odredbe nije u skladu s odredbama člana 13. stava 1 i člana 14. stava 1. Ustava SFRJ. Ustavni sud Jugoslavije nije ocjenjivao suprotnost osporene odredbe navedenog zakona s odredbama Zakona o udruženom radu, jer je taj zakon u dijelu kojim se uređuje upravljanje društvenim sredstvima. prestao vrijediti na osnovi odredbe člana 196. Zakona o poduzećima ("Službeni list SFRJ", br. 77/88, 40/89. i 46/90). 6. Ustavni sud Jugoslavije, na osnovi člana 375. stava 1. točke 1. stava 2. Ustava SFRJ, na sjednici održanoj 11. srpnja 1990. godine, donio je ODLUKU Utvrđuje se da odredba člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine", broj 52/73), u dijelu kojim je utvrđeno da općina stječe pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, nije u skladu s odredbama člana 13. stava 1. i člana 14. stava 1. Ustava SFRJ. Ovu odluku-Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije Milovan Buzadžić i suci Hrvoje Bačić, Božidar Bulatović, mr. Krste Čalovski, dr. Omer Ibrahimagić, dr. Branislav Ivanović, Pjeter Kolja, Dimće Kozarov, dr. Ivan Kristan, Veljko Marković, Radko Moćivnik, Dušan Ružić i Milosav Stijović. Ova odluka će se objaviti u "Službenom listu SFRJ" i "Narodnim novinama". Ustavni sud Jugoslavije U. br. 216/88 i IU. br. 21 / 1-89 Beograd,11. srpnja 1990. godine Predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije Milovan Buzadžić, v. r. Odluka, NN 46/1990-859 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 46/1990    Broj dokumenta u izdanju: 859 Donositelj:Ustavni sud Datum tiskanog izdanja: 12.11.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/46/859 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.