← Hrvatska

Zakon o Matici iseljenika Hrvatske

Ukratko

Ovaj zakon regulira osnivanje, djelovanje i nadzor Matice iseljenika Hrvatske i lokalnih matica iseljenika, koje su samoupravne organizacije s ciljem očuvanja veza iseljenika s domovinom.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Zakon o Matici iseljenika Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o Matici iseljenika Hrvatske NN 13/1990 (30.3.1990.), Zakon o Matici iseljenika Hrvatske SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o Matici iseljenika Hrvatske Proglašava se Zakon o Matici iseljenika Hrvatske, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća općina 21. ožujka 1990. i Društveno-političkog vijeća 22. ožujka 1990. godine. Klasa: 011-01/90-01/21 Urbroj : 71-90-1 Zagreb, 23. ožujka 1990. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin, v. r. ZAKON o Matici iseljenika Hrvatske Član 1. Matica iseljenika Hrvatske i matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina, odnosno za područje gradske zajednice (u daljem tekstu: matice iseljenika) samoupravne su organizacije i imaju svojstvo društvene pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornostima koje imaju na osnovi zakona i njihova statuta. Član 2. Matice iseljenika obavljaju društvene i privredne djelatnosti od značaja za položaj iseljeničkih zajednica u drugim državama, a posebno brinu o iseljenicima s teritorija Socijalističke Republike Hrvatske i unapređivanju njihovih odnosa i veza s domovinom. U skladu s odredbom stava 1. ovoga člana, matice iseljenika mogu : - izdavati časopise, knjige i druga sredstva informiranja i komuniciranja, - organizirati posjete iseljenika i njihovih potomaka i članova njihovih obitelji domovini, te posjete iseljenicima i iseljeničkim organizacijama. - organizirati kulturne, umjetničke i sportske priredbe od značaja za iseljenike i njihove potomke i članove njihovih obitelji; vršiti nabavku nošnji i drugog materijala od interesa za očuvanje nacionalnog identiteta, - organizirati znanstvena, stručna i popularna predavanja i ekskurzije za iseljenike i njihove potomke i članove njihovih obitelji i o pitanjima značajnim za iseljeništvo. Član 3. Matice iseljenika surađuju s maticama iseljenika s teritorija drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina i potiču i pomažu suradnju iseljeničkih organizacija iseljenika s teritorija Socijalističke Republike Hrvatske, iseljeničkih organizacija iseljenika s teritorija drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina. Član 4. Djelatnost matice iseljenika upisuje se u sudski registar. Član 5. Djelatnosti matice iseljenika od posebnog su društvenog interesa. Član 6. Statut matice iseljenika sadrži odredbe o djelatnostima matice iseljenika i načinu njihova obavljanja, o organima matice iseljenika, njihovom sastavu, načinu njihova izbora, njihovoj nadležnosti i trajanju mandata članova organa, o sjedištu matice iseljenika, o načinu ostvarivanja posebnog društvenog interesa u obavljanju djelatnosti matice iseljenika, o predstavljanju i zastupanju matice iseljenika, o tajniku matice iseljenika, o načinu obavljanja stručnih i administrativnih poslova za maticu iseljenika, o korištenju i raspolaganju sredstvima, o ostvarivanju javnosti rada matice iseljenika, o suradnji između Matice iseljenika Hrvatske i matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina, odnosno za područje gradske zajednice. Član 7. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske daje suglasnot na Statut Matice iseljenika Hrvatske. Suglasnost na statut matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina daje skupština općine na čijem je području sjedište matice iseljenika. Suglasnost na statut matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice daje skupština gradske zajednice. Član 8. Sredstva za rad matice iseljenika osiguravaju se iz prihoda koje matica iseljenika ostvari vlastitom djelatnošću i budžeta društveno-političkih zajednica za čiji teritorij odnosno područje je matica iseljenika osnovana na osnovi njezina programa u dijelu koji je od interesa za društveno-političku zajednicu kojeg prihvati skupština društvenopolitičke zajednice na prijedlog izvršnog vijeća i iz drugih izvora. Član 9. Skupština društveno-političke zajednice za čiji teritorij, odnosno za čije područje je osnovana matica iseljenika, odnosno skupština općine na čijem području je sjedište matice iseljenika osnovano za područje više općina može nakon pribavljanja mišljenja Matice iseljenika Hrvatske donijeti odluku o prestanku rada matice iseljenika, ako utvrdi da ne postoje uvjeti određeni ovim zakonom za obavljanje njezine djelatnosti. Nakon pravomoćnosti odluke o ukidanju matice iseljenika provodi se postupak redovne likvidacije. Član 10. Za područje za koje nije osnovana matica iseljenika, maticu iseljenika može osnovati skupština društveno-političke zajednice po pribavljenom mišljenju Matice iseljenika Hrvatske. Član 11. Društveni nadzor nad radom Matice iseljenika Hrvatske provodi Sabor SR Hrvatske, društveni nadzor nad radom matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice općina provodi skupština gradske zajednice općina, a društveni nadzor nad radom matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina provodi skupština općine na čijem je području sjedište matice iseljenika. Nadzor nad zakonitošću rada Matice iseljenika Hrvatske obavlja republički organ uprave nadležan za poslove opće uprave, nadzor nad zakonitošću rada matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice općina obavlja gradski organ uprave nadležan za poslove opće uprave, a nadzor nad zakonitošću rada matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina obavlja organ uprave nadležan za poslove opće uprave općine na čijem je području sjedište matice iseljenika. Član 12. Matice iseljenika uskladit će svoju organizaciju, svoje djelovanje i svoje statute s odredbama ovoga zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 13. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama". Broj: 019-03/89-01/01 Zagreb, 22. ožujka 1990. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća općina mr Mirko Šetina, v. r. Predsjednik Sabora dr Anđelko Runjić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća mr Zvonimir Novak, v. r. Zakon, NN 13/1990-167 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 13/1990    Broj dokumenta u izdanju: 167 Datum tiskanog izdanja: 30.3.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/13/167 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.