← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-303/1992. od 4. studenoga 1992.

Ukratko

Ova odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske odbija prijedlog Hrvatske stranke prava za ocjenu ustavnosti određenih članaka Poslovnika Zastupničkog doma Sabora, koji se tiču zastupničkog imuniteta. Sud je utvrdio da osporene odredbe Poslovnika nisu u nesuglasju s Ustavom.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-303/1992. od 4. studenoga 1992. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-303/1992. od 4. studenoga 1992. NN 75/1992 (5.11.1992.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-303/1992. od 4. studenoga 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 4. studenoga 1992., donio je ovu ODLUKU Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-303/1992. od 4. studenoga 1992. 1. Odbija se prijedlog Hrvatske stranke prava - Zagreb, za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 28. st. 2. i 3., 29, 30. i 31. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 59/92). 2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama." Obrazloženje Hrvatska stranka prava (dalje: HSP) Zagreb podnijela je ovom Sudu prijedlog za ocjenu ustavnostl odredaba navedenih u izreci ove Odluke, predlažući također i izricanje privremene mjere. U prijedlogu se navodi da su odredbe članaka 28. st. 2. i 3., 29, 30. i 31. navedenog Poslovnika nesuglasne Ustavu Republike Hrvatske jer da, kako se ističe, vrijeđaju zastupnički imunitet kao osobno pravo zastupnilta, sužavaju ga i prenose na Zastupnički dom, i ako je to pravo neprenosivo, odnosno dano zastupniku isključivo u njegovu interesu. Prijedlog HSP-a nije osnovan. U ovom prijedlogu HSP polazi od tumačenja ustavnih odredaba o imunitetima zastupnika i njihovoj svrsi, po kojima smatra da se radi o osobnom pravu zastupnika koje je ustanovljeno isključivo u njegovom interesu. Ustav Republike Hrvatske, u članku 75., jasno određuje dva imuniteta zastupnika. Oba su, da bi se moglo ostvariti načelo diobe vlasti izričito propisana u članku 4. Ustava, ustanovljena u interesu Sabora Republike Hrvatske, njegovog slobodnog i neovisnog djelovanja. Radi se o imunitetu zastupničke neodgovornosti i imunitetu zastupničke nepovredivosti. Međutim, pri tome je potrebno jasno lučiti te imunitete, jer je i njihova pravna narav različita, napose u pogledu opsega i karaktera zaštite. Imunitet zastupničke neodgovornosti, prema odredbi člarika 75. st. 2. Ustava, uređen je tako da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru. Taj imunitet ima apsolutno djelovanje, dakle, oslobađa zastupnika kaznene odgovornosti ne samo za vrijeme trajanja njegova mandata, nego i kasnije kad mu prestane mandat. Tim imunitetom osigurava se potpuna sloboda zastupničkog djelovanja u okviru Sabora. Imunitet zastupničke nepovrediosti, ustavnost kojeg osporava HSP u svom prijedlogu, uređen je odredbama članka 75. st. 3, 4. i 5. Ustava, s time što je određeno, kao pravilo, da zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja doma Sabora. Iznimka od ovog pravila sadržana je u odredbi članha 75. st. 4. Ustava i omogućava pritvaranje zastupnika i bez spomenutog odobrenja, ali samo ako je zatečen u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Ustavni sud smatra da imunitet zastupničke nepovredivosti ima isključivo procesno djelovanje u kaznenom postupku, jer štiti zastupnika samo dok traje njegov mandat ako Sabor Republike Hrvatske nije odobrio vođenje kaznenog postupka odnosno njegovo zadržavanje u pritvoru. Kada zastupniku prestane mandat odnosno kad Sabor odobri vođenje kaznenog postupka, zastupnik odgovara kao i svaki drugi građanin i o njegovoj kaznenoj odgovornosti mogu odlučivati samo nadležni sudbeni organi. Tako taj imunitet djeluje relativno, jer štiti zastupnika samo tijekom određenog vremena, odnosno za vrijeme njegova mandata. Sabor može "otkloniti" njegovo djelovanje pri čemu nije vezan niti jednom ustavnom odredbom, već samo razlozima oportuniteta. Te razloge ne može ocjenjivati niti jedno državno tijelo, pa ni Ustavni sud Republike Hrvatske. Prema odredbi članka 75. st. 5. Ustava, ako dom Sabora nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija doma Sabora, s time što njezinu odluku mora naknadno potvrditi dom Sabora. Iz odredbe članka 75. Ustava - kad se radi o zastupničkom imunitetu nepovredivosti - proizlazi da odluku o imunitetu zastupnika donosi dom Sabora, dajući odnosno uskračujući spomenuto odobrenje. Ostvarenje zastupničkog imuniteta nepovredivosti stoga ovisi isključivo o odluci Sabora. Taj imunitet je, naime, i dan zastupniku s osnove njegove funkcije, a u interesu njezina obavljanja. To je i razlog da može biti uspostavljen zastupniku - ako je to potrebno radi obavljanja zastupničke funkcije - čak i ako se zastupnik nije pozvao na njega. Prema shvaćanju ovog Suda, imunitet je pravno sredstvo za osiguranje neovisnosti djelovanja zastupnika u Saboru i rada domova Sabora, a ne osobna privilegija zastupnika. Prijedlog HSP-a, kao i argumenti koje je ponudio, smjeraju posve drugoj ustavnosudskoj fizionomiji imuniteta zastupničke nepovredivosti koja nema uporište u Ustavu. Takav imunitetski sustav za koji se zalaže HSP, tražio bi reviziju Ustava. Osporene odredbe navedenog Poslovnika nisu nesuglasne članku 75. Ustava Republike Hrvatske, ni u čemu ne ograničavaju i sužavaju institut zastupničkog imuniteta. Uređuju samo postupak u svezi s donošenjem odnosno uskraćivanjem odobrenja za pritvaranje, odnosno pokretaaje kaznenog postupka protiv zastupnika, dakle, materiju koja se uređuje navedenim Poslovnikom, kao propisom kojim se uređuju način rada Zastupničkog doma. S obzirom na izloženo nije prihvaćen prijedlog HSP-a za privremenu obustavu izvršenja odluke Mandatno-imunitetne komisije Sabora, broj Klasa: 013-03/92-01/04 od 1. listopada 1992. godine kojom je odobreno pokretanje kaznenog postupka protiv gospode zastupnika: Dobroslava Parage, Ante Prkačina i Ante Đa.pića. Ova se odluka objavljuje u "Narodnim novinama" temeljem članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-II-303/1992. Zagreb, 4. studenoga 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 75/1992-1993 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 75/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1993 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.11.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/75/1993 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.