Ukratko
Ovo rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske odbija prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te Statuta Republičkog mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Sud je ocijenio da osporene odredbe nisu u nesuglasnosti s Ustavom, posebno u pogledu računanja mirovinskog staža.
Što regulira
- Ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
- Ocjenu ustavnosti odredbi Statuta Republičkog mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.
- Priznavanje mirovinskog staža, posebno za razdoblja prije navršene 15. godine života.
- Nadležnost direktora Republičkog fonda za donošenje drugostupanjskih rješenja.
Koga se tiče
- Anđelka Blažanina, podnositelja prijedloga.
- Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.
- Osobe čiji se mirovinski staž računa prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Ključne točke
- Ustavni sud ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 144. stavka 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te članka 17. stavka 1. točke 6. Statuta Republičkog mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.
- U staž osiguranja računa se vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu ili na drugom radu nakon navršene 15. godine života.
- Mirovinski staž navršen do 31. prosinca 1972. godine utvrđuje se prema odredbama tada važećeg Osnovnog zakona o mirovinskom osiguranju, koji također isključuje razdoblja prije navršene 15. godine života.
- Zakonodavac je samostalan u uređivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, uključujući propisivanje da se u mirovinski staž ne računa vrijeme prije navršene 15. godine života.
📄 Tekst zakona
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-297/1992. od 24. veljače 1993.
Upute za korištenje
Elektronička pošta
Početna stranica
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-297/1992. od 24. veljače 1993.
NN 22/1993 (23.3.1993.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-297/1992. od 24. veljače 1993.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske u postupku ocjene suglasnosti zakona
s Ustavom, na sjednici održanoj 24. veljače 1993. godine, donio je
RJEŠENJE
1. Ne prihvaća se prijedlog Anđelka Blažanina za pokretenje postupka
za ocjenu ustavnosti odredaba:a) članka 144. stavka 1. Zakona o mirovinskom
i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86,
42/87 , 34/89 , 57/89 , 40/90 i 9/91) b) članka 17. stavka 1. točke 6.
Statuta Republičkoga mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske("Narodne
novine" broj 58/90 i 21/92)
2. Ovo će se rješenje objavit u "Narodnim novinama"
Obrazloženje:
Andelko Blažanin podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu
ustavnosti u izreci navedenih odredaba na kojima je Republički fond mirovinskog
i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske temeljio svoje drugostepeno rješenje,
a kojih mu u mirovlnski staž kao staž osiguranja nije priznato vrijeme
provedeno u radnom odnosu od 19. 1. 1942. do 23. 9. 1942. godine, jer do
tada još nije bio navršio petnaest godina života. Smatra da se sada važećim
propisima ne može retroaktivno određivati da se ne računa u mirovinski
staž vrijeme provedeno u radnom odnosu 1942. godine, kada je bilo legalno
zapošljavanje osoba mlađih od petnaest godina koje su bile i obavezno socijalno
osigurane. Sud je ocijenio da prijedlog nije osnovan iz slijedećih razloga:
Osporena odredba članka 17. stavka 1. točke 6. Statuta Republičkog fonda
mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske navedena je samo
u preambuli drugostepenoga rješenja Republičkoga fonda kao jedna od odredaba
na temelju kojih se donosi to rješenje. Ta odredba nije ni u kakvoj svezi
s nepriznavanjem mirovinskoga staža do navršene petnaeste godine života.
Tom odredbom određena je nadležnost direktora Republičkoga fonda da donosi
drugostepena rješenja o pravima i obvezama iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja, što nije nesuglasno s Ustavom. Osporenom odredbom članka 144.
stavka 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je da
se u staž osiguranja računa vrijeme koje je osiguranik nakon navršene 15.
godine života proveo u radnom odnosu ili na drugom radu na osnovi kojega
je bio obavezno osiguran, kao i u obavljanju samostalne djelatnosti osobnim
radom na osnovi koje je bio obavezno osiguran. Ta zakonska odredba, u smislu
članka 143. točke 1. Zakona, odnosi se na vrijeme provedeno u osiguranju
od 1. siječnja 1973. godine, . a ne i na vrijeme provedeno u osiguranju
prije toga dana. U pogledu mirovinskoga staža, navršenoga do 31. prosinca
1972. godine, u članku 143. točki 2. Zakona o mirovinskom i invalidskom
osiguranju, određeno je da se taj staž utvrđuje prema odredbama do tada
važećeg Osnovnog zakona o mirovinskom osiguranju i Osnovnog zakona o invalidskom
osiguranju. U članku 162. Osnovnog zakona o mirovinskom osiguranju određeno
je da se u mirovinski staž ne računaju razdoblja provedena na radu do navršene
15. godine života. Po ocjeni Suda nisu nesuglasne s Ustavom zakonske odredbe
prema kojima se u mirovinski staž računa samo vrijeme provedeno na radu
nakon navršene 15. godine života. Prema odredbi članka 56. stavka I. Ustava
Republike , Hrvatske, pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu
sigurnost i socijalno osiguranje uređuju se zakonom i kolektivnim ugovorom.
U Ustavu nema drugih odredaba koje bi sadržavale bilo kakve kriterlje za
uređivanje tih pitanja. Stoga je zakonodavac samostalan u uređivanju prava
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pa je među ostalim mogao propisati
i da se u mirovinski staž ne računa vrijeme prije navršene 15. godine života.
Ne stoji ni prigovor podnositelja prijedloga n pogledu retroaktivnosti
odredaba Zakona o mirovinskom I invalidskom osiguranjn u odnošu na računanje
njegova mirovinskoga staža, ostvarenoga 1942. godine. Zakon u tom pogledu
nije propisao nikakvu novu odredbu, već je samo preuzeo pravnu regulativu
koja je važila do 31. prosinca 1972. godine. Na temelju stavka 1. članka
20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine",
broj 13/91) riješeno je da se ovo rješenje objavi u "Narodnim novinama".
Iz navedenih razloga riješeno je kao u izreci.
Broj : U-I-297/ 1992.
Zagreb, 24. veljače 1993.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.
Rješenje, NN 22/1993-372
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Rješenje
Izdanje:
NN 22/1993
Broj dokumenta u izdanju: 372
Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Datum tiskanog izdanja: 23.3.1993.
ELI: /eli/sluzbeni/1993/22/372
Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d.
, izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja
Odgovornost za objavljene sadržaje
Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava
Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene
Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti
Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.