Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1991. od 5. veljače 1992.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1991. od 5. veljače 1992. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1991. od 5. veljače 1992. NN 9/1992 (21.2.1992.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1991. od 5. veljače 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 5. veljače 1992. gddine, donio je RJEŠENJE 1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 75a. i 87. stavak 3. Zakona o redovnim sudovima ("Narodne novine", br. 32/88 - pročišćeni tekst, 16/90, 41/91. i 66/91). 2. Ovo rješenje objavit če se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Odredbama članka 75a. Zakona o redovnim sudovima propisano je da za suca ne može biti birana osoba koja je bračni drug ill srodnik u pravoj liniji, ili u pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja, izabranom sucu suda u koji se sudac bira ili neposredno višeg suda, imenovanom javnom tužiocu ili zamjeniku javnog tužioca u javnom tužilaštvu iste stvarne ili mjesne nadležnosti kao i sud, te odvjetniku koji ima sjedište odvjetničke pisarnlce u sjedištu suda u kofi se sudac bira. Odredbom članka 87. stavka 3. navedenog Zakona, propisano je da če sudac biti razriješen dužnosti ako nastupi okolnost predviđena člankom 75a. Zakona. Navedene odredbe Sud je razmatrao povodom prijedloga Miroslava Rista koji smatra da se njima dovode u pitanje ustavna načela prava na rad i slobode rada te dostupnosti, pod jednakim uvjetima, svakom građaninu svakog radnog mjesta i dužnosti u društvu. Sud je prijedlog prihvatio i pokrenuo postupak jer je ocijenio da ima osnove za sumnju da navedene odredbe Zakona o redovnim sudovima nisu suglasne Ustavu Republike Hrvatske, i to iz ovih razloga: Prema članku 44 Ustava Republike Hrvatske svaki građanin Republike ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Prema članku 54. stavku 2. Ustava svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakom je građaninu, pod jednakim uvjetima, dostupno svako radno mjesto i dužnost. Ustav člankom 115. stavkom 2. utvrđuje da je sudbena vlast samostalna i neovisna. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima, prema članku 116. stavku 2 uređuju se zakonom. Člankom 120. Ustava taksativno se utvrđuju razlozi koji mogu biti temeljem razrješenja sudačke dužnosti. Iz navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske proizlazi da u propisivanju uvjeta za izbor sudaca zakonodavac nije neograničen, već se mora pri tomke pridržavati ustavnih principa sadržanih u odredbama članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava. On je, nadalje, propisivanjem uvjeta za izbor sudaca, dužan osigurati poštivanje principa samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Polazeći od odredaba članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava, kao i odredbe članka,115. stavka 2. osnovano se postavlja pitanje da li se tako širokom zabranom, kao što je propisuje citirana odredba članka 75a. Zakona, dovode u pitanje spomenuti ustavni principi, posebno imajučl u vidu da ti uvjeti ne oviše o osobi koja se kandidira za suca. Sud je, nadalje, ocijenio opravdanom sumnju da se zabrana izbora u slučajevima iz članka 75a. može opravdati osiguravanjem ustavnog principa o samostalnosti i neovišnosti sudbene vlasti. Naime, pitanje je da li se propisivanjem ovako široke zabrane izbora u slučajevima srodstva sigurava spomenuto ustavno načelo ili se time ograničavaju ustavna prava građana-kandidata za sudačku dužnost, odnosno već izabranih sudaca. Jamstvo za nezavisnost i samostalnost sudbene vlasti, izraženo u članku 115. stavku 2. Ustava, ustavno je načelo da je sudačka dužnost stalna, s tim da je i sam Ustav u članku 120. utvrdio što može biti razlogom razrješenja od sudačke dužnosti. Kako se i osporenom odredbom članka 87. stavka 3. Zakona taksativno navode slučajevi u kojima če sudac biti razriješen dužnosti, Sudu se osnovano postavIja pitanje ustavnosti ove odredbe. Sud pri tome polazi od stanovišta da zakonodavac, osim razloga za razrješenje utvrđenih navedenom odredbom Ustava, nema ovlaštenje propisivati dodatne razloge koji niogu biti osnovom razrješenja sudačke dužnosti. Zbog ovih razloga Sud je donio rješenje kao u izreci. Broj : U-I-261 / 1990. Zagreb, 5. veljače 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić. v. r. Rješenje, NN 9/1992-206 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 9/1992    Broj dokumenta u izdanju: 206 Datum tiskanog izdanja: 21.2.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/9/206 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.