← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1990. od 1. travnja 1992.

Ukratko

Ova Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ukida određene odredbe Zakona o redovnim sudovima koje su se odnosile na uvjete za izbor i razrješenje sudaca. Smatra se da su te odredbe bile u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1990. od 1. travnja 1992. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1990. od 1. travnja 1992. NN 22/1992 (17.4.1992.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-261/1990. od 1. travnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 1. travnja 1992. godine, donio je ODLUKA 1. Ukidaju se odredbe članaka 75a. i 87. stavak 3. Zakona o redovnim sudovima ("Narodne novine", br. 32/88 - pročišćeni tekst, 16/90., 41/90, 14/91. i 66/91). 2. Ova Odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Odredbama članka 75a. Zakona o redovnim sudovima propisano je da za suca ne može biti birana osoba koja je bračni drug ili srodnik u pravoj liniji, ili u pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja, izabranom sucu suda u koji se sudac bira ili neposredno višeg suda, imenovanom javnom tužiocu ili zamjeniku javnog tužioca u javnom tužilaštvu iste stvarne ili mjesne nadležnosti kao i sud, te odvjetniku koji ima sjedište odvjetničke pisarnice u sjedištu suda u koji se sudac bira. Odredbom članka 87. stavka 3. Zakona propisano je da će sudac biti razriješen dužnosti ako nastupi okolnost predviđena člankom 75a. Zakona. Ustavni sud Republike Hrvatske je, rješenjem o pokretanju postupka od 5 veljače 1992. godine ("Narodne novine", br. 9/92), izrazio osnovanu sumnju u ustavnost navedenih odredaba Zakona. Budući da Sabor Republike Hrvatske, mada je najavio izmjene koje su upučivale na usklađivanje osporenih odredaba Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, nije donio te izmjene Zakona, Sud je, nakon provedenog postupka, odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga: Prema članku 44. Ustava Republike Hrvatske svaki građanin Republike ima pravo pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Prema članku 54. stavku 2. Ustava svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakom je građaninu, pod jednakim uvjetima, dostupno svako radno vrijeme. Ustav člankom 115. stavkom 2. utvrđuje da je sudbena vlast samostalna i neovisna. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, prema članku 116. stavku 2, uređuju se zakonom. Člankom 120. Ustava taksativno se utvrđuju razlozi koji mogu biti temeljem razrješenja sudačke dužnosti. Iz navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske proizlazi da u propisivanju uvjeta za izbor sudaca zakonodavac nije neograničen, već se mora pri tome pridržavati ustavnih principa sadržanih u odredbama članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava. On je, nadalje, propisivanjem uvjeta za izbor sudaca, dužan osigurati poštovanje principa samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Polazeći od odredaba članaka 44. i 54. stavka 2. Ustava te odredbe članka 115. stavka 2. Sud je ocijenio da se tako širokom zabranom, kao što je propisuje citirana odredba članka 75a. Zakona, dovode u pitanje spomenuti ustavni principi, posebno imajući u vidu da ti uvjeti ne ovise o osobi koja se kandidira za suca. Sud je, nadalje, ocijenio da se zabranom izbora u slučajevima iz članka 75a. ne može opravdati osiguravanjem ustavnog principa o samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Naime, propisivanjem ovako široke zabrane izbore u slučajevima srodstva ograničavaju se ustavna prava građana-kandidata za sudsku dužnost, odnosno već izabranih sudaca Jamstvo za neovisnost i samostalnost sudbene vlasti, izraženo u članku 115. stavku 2. Ustava, ustavno je načelo da je sudačka dužnost stalna, s tim da je i sam Ustav u članku 120. utvrdio što može biti razlogom razrješenja od sudačke dužnosti. Kako se i odredbom članka 87. stavka 3. Zakona taksativno navode slučajevi u kojima će sudac biti razriješen dužnosti, Sud je ocijenio da navedena odredba nije suglasna članku 120. Ustava Republike Hrvatske. Sud pri tome polazi od stanovišta da zakonodavac, osim razloga za razrješenje utvrđenih navedenom odredbom Ustava, nema ovlaštenja propisivati dodatne razloge koji mogu biti osnovom razrješenja sudačke dužnosti. Zbog ovih razloga Sud je odlučio kao u izreci. Broj : U-I-261 / 1990. Zagreb, 1. travnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Odluka, NN 22/1992-514 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 22/1992    Broj dokumenta u izdanju: 514 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 17.4.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/22/514 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.