← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-197/1992. od 28. rujna 1993.

Ukratko

Ovaj dokument je Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske kojim se pokreće postupak za ocjenu ustavnosti određenih članaka Zakona o krivičnom postupku. Sud sumnja u ustavnost odredbi koje dopuštaju ponavljanje krivičnog postupka nakon pravomoćne oslobađajuće presude.

Što regulira

Tko se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-197/1992. od 28. rujna 1993. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-197/1992. od 28. rujna 1993. NN 98/1993 (29.10.1993.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-197/1992. od 28. rujna 1993. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE RJEŠENJE Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-197/1992. od 28. rujna 1993. Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 28. rujna 1993. godine, donio je ovo RJEŠENJE 1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 392. st. 1. toč. 4. i članka 393. st. 2. Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine", br. 34/93 - pročišćeni tekst): 2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Odvjetnici mr. Šime Pavlović i Predrag Jošanović podnijeli su ovom Sudu prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba navedenih u izreci. U prijedlozima se navodi da su te odredbe u suprotnosti sa odredbama članka 31. čl. 2. i 3. Ustava RepubIike Hrvatske, jer da vrijedaju temeljna ustavna prava i slobode čovjeka i građanina, a također da su u suprotnosti i sa člankom 14.toč. 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ustavnost odredaba članka 392/ čl. 1. toč. 4. članka 393. st. 2. Zakona o krivičnom postupka osporava se u dijelu koji predviđa da se krivični postupak završen pravomoćnom presudom može ponoviti ako se iznesu nove činjenice ili dokazi koji su sami za sebe ili u švezi s prijašnjim dokazima prikladni da uzrokuju osudu osobe koja je bila oslobođena optužbe. Ponavljanje krivičnog postupka na štetu osuđene ili oslobođene osobe nije dopušteno ako je proteklo više od šest mjeseci od dana kad je tužitelj saznao ža nove činjenice ili dokaze. Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 28. rujna 1993. godine. prihvatio je prijedloge za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba u navedenom dijelu i pokrenuo taj 'postupak iz slijedećih razloga. Razmatrajaći sadržaj osporenih odredaba, kao i pravne posljedice do kojih dolazi njihovom primjenom, Sud je zaključio da postoji veoma razložna sumnja u njihovu ustavnost. Te odredbe, naime, predviđajući mogućnost ponavljanja krivičnog postupka završenog pravomočnom, oslobađajučom presudom, dovode u pitanje ostvarivanje, temeljnih ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina. Konkretno, ustavna prava lz članka 31. čl. 2. i 3. Ustava koja glase: "Nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio suđen i ze koje je donesena pravomoćna Sudska odluka. Ne može se ponoviti Kazneni postupak protiv osube koja je oslobodena pravomočnom presudom". Valja istaći, Republika se je Hrvatska obvezala Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 34/92 - proćišćeni tekst) na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih tenkeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnog poretka svim svojim državljanima. Prema članku 4. Sedmog protokola uz Konvenciju o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda (1950. godina) i član ku 14. toč. 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (1966. godina), nitko neće biti ponovno progonjen ili kažnjen u krivičnim poštupcima za djelo za koje je već bio konačno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i kaznentm postupkom bilo koje zemlje. Stoga se osnovaao može sumnjati i u suglasnost osporenih odredaba s odredbama navedenih međunarodnih akata koji čine prema odredbi članka 134. Ustava sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka, a koji su po pravnoj snazi iznad zakona. Sve su to razlozi zbog kojih je Ustavni sud Republike Hrvatske pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 392. st.1. toč: 4. i članka 393. st.1. Zakona o krivičnom postupku. Objava ovog rješenja u.Narodnim novinama" temelji se na odredbi članka 20. st. 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj : U-I-197/ 1882. Zagreb, 28. rujna 1993. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 98/1993-1915 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 98/1993    Broj dokumenta u izdanju: 1915 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.10.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/98/1915 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.