Ukratko
Ovo rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske obustavlja postupak za ocjenu ustavnosti članka 12. stavka 1. Zakona o stambenim odnosima. Sud je utvrdio da osporena odredba nije neustavna, iako je nedostatna u pogledu eksplicitnog navođenja potomaka usvojenika.
Što regulira
- Postupak ocjene ustavnosti odredbe članka 12. stavka 1. Zakona o stambenim odnosima.
- Definiciju članova porodičnog domaćinstva stanara.
- Pravno stajalište o jednakosti krvnog srodstva i usvojenja u obiteljskim odnosima.
- Obustavu postupka za ocjenu ustavnosti.
Koga se tiče
- Davora Vrankića iz Osijeka, koji je osporavao ustavnost odredbe.
- Stanare i članove njihovih porodičnih domaćinstava, posebno usvojenike i njihove potomke.
Ključne točke
- Postupak za ocjenu ustavnosti članka 12. stavka 1. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/85, 42/86 i 22/92) je obustavljen.
- Odredba članka 12. stavka 1. definira članove porodičnog domaćinstva stanara, uključujući bračnog druga, srodnike po krvi u pravoj liniji, braću i sestre, pastorčad, usvojenike, djecu bez roditelja uzetu na uzdržavanje, očuha i maćehu, usvojioca, osobe koje je stanar dužan uzdržavati, te osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici koja se može izjednačiti s bračnom.
- Ustavni sud smatra da nema razlike između porodica i njezinih članova glede krvnog srodstva ili usvojenja, što je u skladu s člankom 61. stavkom 1. i člankom 63. Ustava Republike Hrvatske.
- Iako osporena odredba ne isključuje potomke usvojenika iz kruga članova porodičnog domaćinstva, Sud je utvrdio da je ona nedostatna jer ih izrijekom ne navodi, ali to ne čini odredbu neustavnom.
📄 Tekst zakona
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-266/1988. od 9. lipnja 1993.
Upute za korištenje
Elektronička pošta
Početna stranica
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-266/1988. od 9. lipnja 1993.
NN 59/1993 (24.6.1993.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-266/1988. od 9. lipnja 1993.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici 9. lipnja 1993. godine,
donio je ovo
RJEŠENJE
1. Obustavlja se postupak za ocjenu ustavnosti odredbe članka 12. stavak
1. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/85,
42/86 i 22/92).
2. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".
Obrazloženje
Odredba navedena u izreci ovog rješenja, a čiju ustavnost osporava Davor
Vrankić iz Osijeka glasi: "Članovima porodičnog domaćinstva stanara,
prema ovom zakonu. smatraju se bračni drug te osobe koje zajedno s njim
stanuju posljednje dvije godine, i to: srodnici po krvi u pravoj liniji
i njihovi bračni drugovi, braća i sestre, pastorčad i usvojenici, djeca
bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, usvojilac i osobe koje
je stanar dužan po zakonu uzdržavati, osoba koja s njim živi u izvanbračnoj
zajednici, ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom,
te osoba koja nije određena stanarom na stanu u kojem stanuje zbog primjene
odredbe iz članka 67. stava 3. i 4. ovoga zakona." Ustavni sud Republike
Hrvatske je rješenjem br. U/1266/88 od 9. svibnja 1991. godine pokrenuo
postupak za ocjenu ustavnosti osporene odredbe zbog osnovane sumnje da
su njome - u slučaju kad stanuju zajedno sa stanarom - potomci usvojenika
u neravnopravnom položaju u odnosu na rođene potomke. U ovom rješenju Sud
je izrazio pravno stajalište da iz odredaba članka 61. stavka 1. i članka
63. Ustava Republike Hrvatske proizlazi da nema razlike izmedu porodica
i njezinih članova, glede činjenice da li su njezini članovi vezani krvnim
srodstvom ili usvojenjem. U tom smislu i Zakon o braku i porodičnim odnosima
("Narodne novine", broj 51/89 - pročišćeni tekst i 58/80) ne
pravi razliku, te propisuje da se između usvojitelja i usvojenika stvara
odnos roditelja i djeteta. Ustavni sud Republike Hrvatske je obustavio
postupak iz ovih razloga: Ocjenjujući rezultate provedenog postupka Ustavni
sud je - ostavši kod navedenog pravnog stajališta - utvrdio da razlozi
zbog kojih je pokrenut postupak ne stoje. Ne stoji, naime, osnovanost sumnje
u suprotnost osporene odredbe s Ustavom Republike Hrvatske. Ovo iz razloga
što osporena odredba ne isključuje potomke usvojenika iz kruga Elanova
koji čine porodično domaćinstvo. Propušteno je, međutim. i izrijekom ih
navesti. Propuštanje eksplicitnog navođenja potomaka usvojenika kao članova
porodičnog domaćinstva, prema mišljeu ovog Suda ne čini osporenu odredbu
neustavnom, ali je čini nedostatnom. Zakonska praznina nastala nedostatnošću
ove odredbe popunjena je praksom Upravnog suda i tijela državne uprave,
a prema kojoj se potomci usvojenika smatraju članovima porodičnog domaćinstva
sa svim pravnim posljedicama koje proizlaze iz takvog statusa. Slijedom
navedenog, primjenom članka 27. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) odlučeno je
kao u točki 1. izreke ovog rješenja. Na temelju odredbe članka 20. stavka
1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao
u točki 2. izreke.
Broj : U/I-266/1988.
Zagreb, 9. lipnja 1993.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.
Rješenje, NN 59/1993-1210
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Rješenje
Izdanje:
NN 59/1993
Broj dokumenta u izdanju: 1210
Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Datum tiskanog izdanja: 24.6.1993.
ELI: /eli/sluzbeni/1993/59/1210
Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d.
, izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja
Odgovornost za objavljene sadržaje
Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava
Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene
Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti
Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.