Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja
O čemu govori ovaj propis?
Ove Upute propisuju posebne uvjete zaštite od požara za daljinski vođena i nadzirana elektroenergetska postrojenja, s ciljem sprječavanja i gašenja požara.
Za koga: Vlasnici i korisnici elektroenergetskih postrojenja za proizvodnju, transformaciju, prijenos, pretvorbu, razdiobu i potrošnju električne energije; Subjekti koji planiraju, projektiraju, adaptiraju, rekonstruiraju i izvode radove na takvim postrojenjima.
Ključni podaci
- Država
- Hrvatska
- Pravno područje
- Nekretninsko i građevinsko pravo
- Izvor
- narodne-novine.nn.hr
- Tekst preuzet
- Objašnjenje ažurirano
Što uređuje ovaj propis?
- Uvjete zaštite od požara za novogradnju daljinski vođenih i nadziranih elektroenergetskih postrojenja.
- Prijelaz postojećih postrojenja s posadom na daljinsko vođenje i nadzor bez posade.
- Prilagodbu postojećih daljinski vođenih i nadziranih postrojenja bez posade.
- Definicije pojmova vezanih uz daljinsko vođenje, nadzor, upravljanje, te opremu i materijale za zaštitu od požara.
Na koga se odnosi ovaj propis?
- Vlasnici i korisnici elektroenergetskih postrojenja za proizvodnju, transformaciju, prijenos, pretvorbu, razdiobu i potrošnju električne energije.
- Subjekti koji planiraju, projektiraju, adaptiraju, rekonstruiraju i izvode radove na takvim postrojenjima.
Koje su ključne točke?
- Primjenjuje se na postrojenja s nazivnim naponom 6,3 kV ili višim i nazivnom snagom 2,6 MVA ili većom, ako su daljinski vođena i nadzirana, a grade se nakon donošenja Uputa.
- Za prelazak postojećih postrojenja s posadom na daljinsko vođenje i nadzor, primjenjuju se točke 4., 7., 9., 11., 16. do 23. i 29. ovih Uputa.
- Postojeća postrojenja bez posade, daljinski vođena i nadzirana, moraju u roku od tri godine primijeniti točke 4., 7., 9., 11., 16. do 23. i 29. ovih Uputa.
- Konstrukcijski elementi moraju biti od negorivih i teško zapaljivih materijala, a toplinska izolacija od negorivih i anorganskih materijala.
Nekretninsko i građevinsko pravo
Nekretninsko i građevinsko pravo
Tekst zakona
Tekst zakona
Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja NN 41/1991 (16.8.1991.), Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Na osnovi članka 89. stavKA 2. Zakona o zaštiti' od požara ("Narodne novine, br. 11/91.) i članka 107. stavka 1. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine" br. 29/91.) ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom za energetiku i industriju Republike Hrvatske donosi UPUTE o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja Ove upute odnose se na posebne uvjete za zaštitu od požara koje se primjenjuju na daljinski vođena i daljinski nadzirana etektroenergetska postrojenja u čijem krugu se ne nalazi osoblje zaduženo za nadzor i upravljanje aparatima i uređajima i to:
IZRAZI U TEKSTU IMAJU SLIJEDEĆE ZNAČENJE:
Daljinsko vođenje (telecontrol): opći je naziv koji se odnosi na daljinski nadzor i upravljanje aparatima i uređajima postrojenja iz jednog mjesta, koristeći prijenos informacija pomoću telekomunikacijske tehnike. Daljinsko vođenje podrazumijeva bilo koju kombinaciju komandi, alarma, indikacija, mjerenja, zaštite i slično.
Daljinskt nadzor (telemonitoring): nadzor pogonskog stanja sustava (aparata i uređaja) ili njegovog dijela, posredovanjem telekomunikacijske tehnike.
Daljinsko upravljanje (telecommand): promjena stanja aparata i uređaja u elektroenergetskom postrojenju posredovanjem telekomunikacijske tehnike.
Nadzor (monitoring): nadgledanje sustava ili dijela sustava radi utvrđivanja ispravnog rada sustava uz otkrivanje neispravnog rada koje se ostvaruje mjerenjem veličina sustava i uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s odredenim vrijednostima tih veličina.
Ručno upravljanje (manualcontrol): upravljanje koje zahtljeva direktno ili indirektno djelovanje čovjeka na izvršni uređaj.
Uređaj koji može prouzročiti požar: smatra se svaki uređaj koji zbog oštećenja ili kvara na njemu tijekom eksploatacije može izazvati zapaljenje samog uređaja, medija u kojem se uređaj nalazi ili je njegov sastavni dio, te materijal na kome se uređaj nalazi ili ga takav materijal, okružuje.
Automatskt javljač požara: je dio sustava koji neprekidno ili u određenim vremenskim razmacima prati odgovarajuće fizikalne i kemijske promjene omogućavajući otkrivanje požara u nadziranom prostoru.
Ručni javljač požara: je uređaj za ručno (radnjom čovjeka) aktiviranje vatrodojavnog sustava u slučaju pojave požara.
Uređaj za nadzor i upravljanje: komunicira s javljačima požara (ručni ili automatski), nadzire ispravnost primarnih vodova, obavlja svjetlosno i zvučno uzbunjivanje u određenom prostoru i prenosi informaciju o požaru na paralelne signalizatore (sinoptički tablo, CDU, vatrogasna jedinica i drugo).
Dvozonska ovisnost: je mjera za sprečavanje lažnog alarmiranja. Aktiviranjem automatskog javljača požara iz jedne zone štićenja javlja se samo signalizacija koja ne znači požar. Međutim aktiviranjem drugog automatskog javljača požara iz iste zone štićenja, ali druge električne petlje, uključuje se opći alarm koji označava požar u nadziranom prostoru pa se mogu uključiti i upravljačke funkcije uređaja za nadzor i upravljanje (isključenje napajanja mjesta požara i/ili uključenje stabilnog sustava za gašenje požara).
Ukupno požarno opterećenje: ukupna je toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (soba, stan, sklađište, etaža, zgrada itd.), bez obzira pripada li taj materijal konstrukciji ili ne.
Specifično potarno opterećenje:
Prosječan je iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine (sobe, stana, skladišta, etaže, zgrade itd.). Način proračuna ukupnog požarnog opterećenja i podjela prostora u grupe prema požarnom opterećenju odredeni su JUS U. J1. 030.
Požarni sektor: je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se samostelno tretira s obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama.
Dimni sektor: je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprečavanje širenja dima i topline.
Teško zapaljiva tvar: osobina je tvari da može gorjeti samo uz duže vrijeme prisutnosti izvora paljenja. Uklonimo li izvor paljenja prestaje gorjeti.
Negoriv materijal: je svaki onaj koji tokom trajanja ispitivanja na pet uzoraka prema JUS U. J1. 040. ne uzrokuje bilo koju od četiri dolje navedene pojave;
Sigurnosno osvjetljenje: zajednički je naziv zs pomoćno i panično osvjetljenje.
Pomoćno osvjetljenje: je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni elektroenergetski fzvor napajanja, a osigurava propisima određeno najmanje osvjetljenje.
Panično osvjetljenje: je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralne ili pojedinačne), a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta.
OPĆENITO Prilikom planiranja, projektiranja, adaptiranja, rekonstruiranja i izvedbe radova na elektroenergetskim postrojenjima i njihove eksploatacije potrebno je pridržavati se ovih Uputa o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja i saveznog Pravilnika o Tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara ("Službeni list SFRJ" br. 74/90.) u onim dijelovima koji nisu u suprotnosti s ovim Uputama.
OPĆI ZAHTJEVI 1. Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata u izradi konstrukcijskih elemenata smiju se upotrebljavati samo negorivi i teško zapaljivi materijali (tvari).
DODATNI ZAHTJEVI 12. Kriteriji za određivanje požarnih sektora:
U slučaju prisutnosti srednjeg i visokog požarnog opterećenja prostora, ako su u njima uređaji koji su važni za siguran rad elektrane, ti prostori moraju činiti samostalni požarni sektor.
Ako su u navedenim prostorima uređaji koji nasu važni za siguran rad elektrane, potrebno je prostore izvesti kao dimne sektore u sklopu požarnog sektora;
Vanjsko visokonaponsko rasklopno postrojenje transformatorske stanice čini poseban požarni sektor, a druge zgrade koje se nalaze u krugu transformatorske stanice takoder čine posebne požarne sektore.
Zgrade transformatorskih stanica s ukupnom nazivnom snagom transformatora do 16 MVA smještenih na otvorenom prostoru trebaju biti razdijeljene u tehnološki zatvorene cjeline koje su izvedene kao dimni sektori;
Zgrade iz točke 12. ovih Uputa etažnosti P+2 i više, te udaljenosti izmedu stubišta i najudaljenije točke puta za evakuaciju veća od 30 metara, moraju imati izvedeno pomoćno požarno stubište za sigurnu evakuaciju.15. Uljni transformatori na otvorenom prostoru moraju biti udaljeni od zgrade, drugog transformatora ili sigurnosnih uređaja prema tablici 1. stupac 2. iako pripada istom elektroenergetskom postrojenju. Ako se u blizini transformatora nalaze stambene ili poslovne zgrade, bolnice, predškolske ustanove, škole, robne kuće, zatvorene velike garaže, sportski objekt ili neki drugi objekt u kom boravi ili se okuplja više od 50 osoba, najmanje udaljenosti izmedu transformatora i tih objekata koje su navedene u tabiici 1. stupac 2. moraju se uvećati za 50%.
Ove udaljenosti mogu se smanjiti ako se primjeni jedna od slijedećih mjera:
Smanjene udaljenosti uz zadovoljenje jednog od naprijed navedenog zahtjeva navedene su u tablici 1. stupac 3.
Tablica 1. ____________________________________________________________________________ Nazivna snaga Najmanje Smanjenje transformatora udaljenosti udaljenosti MVA m m ____________________________________________________________________________ 1 2 3 ____________________________________________________________________________ od 1,5 do 10 6 2 " od 10 do 40 10 3 " od 40 do 200 16 5 više od 200 20 7,5 ____________________________________________________________________________ Ako se primjeni kombinacija dviju gore navedenih mjera i to mjere pod točkom a) i b) ili b) i c) udaljenosti između transformatora i susjednih objekata, odnosno drugog transformatora ili sigurnosnog uređaja nisu ni sa čim uvjetovane.
SUSTAV AUTOMATSKOG OTKRIVANJA I JAVLJANJA POŽARA 16. U svim prostorima s uređajima koji mogu uzrokovati požar, neposredno iznad takvih uređaja, te u kabelskim kanalima energetskih i signalnih kabela koji su važni za siguran rad elektroenergetskog postrojenja, moraju biti ugrađeni automatski javljači pož
Dopuštene iznimke u nadzoru automatskih javljača požara su:
Ako se u prostorima u kojima su ugrađeni ionizacijski javljači požara pojavljuju lažni alarmi, potrebno je iste zamijeniti drugim javljačima požara koji reagiraju na druge produkte gorenja.
Tamo gdje je vjerojatnost požara PVC masa, moraju se naizmjence ugraditi ionizacijski I optički javljači požara u omjeru 1:1.
18.Svaki javljač požara mora biti označen brojem zone -petlje u koju je ugrađen I tekućim brojem javljača u zoni ili adresom u petlji.Javljači požara u dvostrukom podu, kabelskim kanalima I oknima, kućištima I slično, moraju imati paralelno spojene odvoje Sustav automatskog otkrivanja I javljanja požara mora imati u posebnoj zoni ili adresi u prtlji najmanje jedan ručni javljač požara koji je montiran (ugrađen) na lako dostupnom I uobičajenom mjestu u blizini izlaza iz zgrade.
19.Uređaj za nadzor I upravljanje (dojavna centrala) mora biti postavljen uza zid u prostoriji upravljanja I informatike u blizini izlaznih vrata.
Dojavna centrala mora imati osigurano bezprekidno napajanje električnom energijom iz dva izvora.Prvi izvor je električna mreža, a drugi AKU-baterije.Kapacitet baterija mora osigurati neprikidan rad dojavne centrale od najmanje 48 sati I 30 minuta rada ure AKU-baterije su isključivo namijenjene za rad sustava automatskog otkrivanja I javljanja požara, a trebaju biti smještene u zajednički prostor s ostalim AKU-baterijama za vlastite potrebe postrojenja.Vodovi koji služe za napajanje sustava automatskog otkr 20.Dojavna centrala mora preko sustava daljinskog vođenja biti povezana s centrom daljinskog upravljanja I nadzora.Ako se koriste vodovi za automatsko prenošenje signala s dojavne centrale, isti moraju biti nadzirani da bi se pravodobno uočio kvar.
SIGNALI KOJI SE PRENOSE U CENTAR DALJ INSKOG UPRAVLJANJA I NADZORA Tablica 2. ____________________________________________________________________________ Vrsta pažarnog Signalizacija u Uzrok prorade signalizacije alarma CDU u nadziranom cbjektu ____________________________________________________________________________ "Požar alarm" crveno svjetlo -aktiviranje javljača požara (zbirni signal) zvučni signal u dvije zone, -aktiviranje ručnog javljača -aktiviranje javljača pcžara iz točke 16b. -prorada više razine javlj- ača iz točke 16c. (alarm) ____________________________________________________________________________ "Požar upozorenje" žuto svjetlo -aktiviranje javljača pažara (zbirni signal) zvučni signal u jednoj zoni štićenja (dvozonska ili jednozonska) -prorada niže razine javlja ča iz točke 16c.(predalarm) ____________________________________________________________________________ "Prorada PPZ" crveno svjetlo - -aktiviranje stabilnog su- (zbirni signal) zvučni signal stava za gašenje požara bez obzira upravlja li s njim dojava centrala ____________________________________________________________________________ "Kvar" bijelo svijetlo -AKU-baterije prazne, (zbirni signal) zvučni signal -kvar nadziranih vodova -isključenje dojavne zone, -dozemni spoj, -otvaranje dojavne centrale, -kvarovi i nedostaci na stabilnom sustavu za ga- šenje požara, -ini kvarovi I nedostaci na sustavu za automatsko otkrivanje I javljanje po- žara interesantni za kori- snika objekta ____________________________________________________________________________ Prema specifičnim zahtjevima korisnika postrojenja, potrebno je informaciju o aktiviranju javljača požara u dvozonskoj ovisnosti, koji nadziru za korisnika važne električne strojeve i uređaje (generator, transformator i druge) proslijediti u centar daljinskog upravljanja i nadzora kao selektivni signal (npr. "požar T1").
Svjetlosna signalizacija požarnog alarma u centru daljinskog upravljanja i nadzora mora ostati uključena cijelo vrijeme dok postoji uzrok prorade, a zvučna signalizacija se nakon uočavanja može ugasiti.
Zvučna i svjetlosna signalizacija mora biti prepoznatljiva i uočljiva.
Dojavna centrala treba biti tako projektirana da se može koristiti za upravljanje sa stabilnim sustavom za gašenje požara, upravljanje protupožarnim vratima, upravljanje s uređajima za odvod dima i topline, upravljanje sa zaklopkama u ventilacijskim kanalima izmedu požarnih sektora i drugo, ako postoji potreba za navedene zahtjeve od korisnika objekta.
Ako korisnik objekta zahtijeva, dojavna centrala treba omogućiti automatsko zaustavljanje agregata i iskapčanje prekidača preko kojeg se mjesto kvara (havarije) napaja električnom energijom.
Pismeni nalog, pored ostalog, mora imati navedeno vrijeme ponovnog ukapčanja.
Kopiju pismenog naloga mora imati osoblje u centru daljinskog upravljanja i nadzora.
Za svaki sustav automatskog otkrivanja i javljanja požara mora se voditi revizijska knjiga s odgovarajućom shemom rada sustava.
SIGURNOSNO OSVJETLTENJE 24. Svi izlazni putovi moraju biti osvijetljeni paničnim osvjetljenjem s najmanje 1 lux, mjereno 0,8 m od ravnine poda. Iznimno prostori u kojima se nalaze uređaji za upravljanje i nadzor u slučaju rada s posadom u prijelaznom razdoblju dok se elektroenergetsko postrojenje ne privede sustavu daljinskog vođenja i nadziranja, moraju biti osvijetljeni pomoćnim osvjetljenjem s najmanje 15 luxa, mjereno 0,8 m od ravnine poda.
Svjetiljke sigurnosne rasvjete moraju biti trajno povezane u strujne krugove (pomoćna rasvjeta). Sklopka za uklop rasvjete cijele zgrade ili posebnih prostora mora biti na unutarnjoj strani u blizini glavnih ulaznih vrata u zgradu ili posebne prostore. Sklopka mora istodobno upravljati sa sigurnosnom i općom rasvjetom.
VODA ZA GAŠENJE POŽARA 28. Trafostanice nazivnog napona 110 KV ili višeg te elektrane ukupne nazivne snage 5 MVA ili više moraju imati osigurane dovoljne količine vode za gašenje požara na elektroenergetskom objektu, stroju ili uređaju. Voda za gašenje požara može biti osigurana na jedan od načina:
DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI 29. Svako elektroenergetsko postrojenje, za koje vrijede ove Upute, mora imatl izrađen plan gašenja i alarmiranja u slučaju požara te osiguranu provedbu tog plana.
Sastavni dio plana gašenja i alarmiranja u slučaju požara su i uputstva o postupcima osoblja u centru daljinskog upravljanja i nadzora prilikom dojave požarnog alarma iz tablice 2., način obaviještavanja najbliže teritorijalne vatrogasne jedinice i upute za isključenje električne energije, te ine upute važne za postupanje u slučaju požara.
Djelovanje vatrogasaca na elektroenergetskim postrojenjima dopušteno je samo uz suradnju s osposobljenim djelatnicima za upravljanje i nadzor elektroenergetskim postrojenjem. Korisnik (vlasnik) elektroenergetskog postrojenja obvezatan je osigurati najbržu komunikaciju svojih osposobljenih djelatnika.
Broj : 511-01-34-20926/5-1991.
Zagreb, 7. VIII. 1991.
Ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, v. r.
Uputa, NN 41/1991-1127 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Uputa Izdanje:
NN 41/1991 Broj dokumenta u izdanju: 1127 Donositelj:Ministarstvo unutarnjih poslova Datum tiskanog izdanja: 16.8.1991.
ELI: /eli/sluzbeni/1991/41/1127 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.