Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom

Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom NN 19/1990 (3.5.1990.), Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389 Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom Proglašava se Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 25. travnja, Vijeća općina 25. travnja i Društveno-političkog vijeća 25. travnja 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/47 Urbroj: 71-90-1 Zagreb, 27. travnja 1990.

Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin,v r.

ZAKON o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom I. OPĆE ODREDBE Član 1.

Ovim se zakonom utvrđuju uvjeti samostalnog obavljanja privrednih djelatnosti osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana, kao i sredstvima uzetim u zakup (u daljem tekstu: obavljanje privrednih djelatnosti osobnim radom).

Član 2.

Pod privrednom djelatnošću, u smislu ovoga zakona podrazumijeva se proizvodnja i promet robe i pružanje usluga na tržištu.

Član 3.

Radni čovjek može obavljati sve privredne djelatnosti osobnim radom osim onih zabranjenih saveznim zakonom.

Član 4.

Radni čovjek koji obavlja privrednu djelatnost osobnim radom (u daljem tekstu: samostalni privrednik) osniva radnju.

Radni čovjek može u radnji obavljati i više privrednih djelatnosti ako za to ispunjava propisane uvjete.

Radni ljudi mogu osnovati zajedničku radnju.

Član 5.

Radni čovjek može obavljati privrednu djelatnost osobnim radom i kao sporedno zanimanje, bez osnivanja radnje.

Član 6.

Radni čovjek može osnovati poljoprivredno gospodarstvo odnosno radnju za obavljanje djelatnosti poljoprivredne proizvodnje prerade poljoprivrednih proizvoda, poljoprivrednih usluga, ribarstva i šumarstva.

Na poljoprivredno gospodarstvo primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje vrijede za radnju.

Član 7.

Za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa osniva se radnja sa statusom pravne osobe Član 8.

Za obavljanje privrednih djelatnosti osobnim radom radni čovjek mora ispunjavati slijedeće uvjete:

Radni čovjek koji sam ne ispunjava uvjet iz točke 4. stav 1. ovoga člana, može obavljati privrednu djelatnost osobnim radom, ako zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu.

Član 9.

Propisi o tehničkoj opremljenosti i zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekove okoline i drugi propisi koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju i na obavljanje privrednih djelatnosti osobnim radom.

Član 10.

Za obavljanje određenih privrednih djelatnosti osobnim radom potrebna je odgovarajuća stručna sprema odnosno stručna osposobljenost.

Izvršno vijeće Sabora propisuje koja stručna sprema odnosno stručna osposobljenost je potrebna za obavljanje pojedinih privrednih djelatnosti osobnim radom.

II. OSNIVANJE RADNJE Član 11.

Obavljanje privrednih djelatnosti osobnim radom radni čovjek prijavljuje općinskom organu uprave nadležnon za poslove privrede (u daljem tekstu: nadležni općinski organ) na čijem području će biti sjedište radnje.

Član 12.

Radnja se upisuje u registar radnji koji vodi nadležni općinski organ uprave.

U registar radnji upisuje se osnivanje, prestanak i druge statusne promjene radnje.

Obrazac registra radnji propisuje rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove uprave.

Član 13.

Prijava za upis radnje u registar sadrži:

Uz prijavu radni čovjek podnosi i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 8. stav 1. točke 2, 3, 4. i 6. ovoga zakona.

Ako podnosilac prijave sam ne ispunjava uvjet iz člana 8. stav 1. točka 4. ovoga zakona, dužan je, uz prijavu priložiti i izjavu da će prije početka obavljanja djelatnosti zaposliti radnika koji ispunjava taj uvjet.

Član 14.

Nadležni općinski organ izdat će rješenje o upisu u registar radnji radnom čovjeku koji ispunjava uvjete iz člana 8. ovoga zakona.

Organ iz stava 1. ovoga člana po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 8. stav 1. točke 1. i 5. ovoga zakona.

Član 15.

Nadležni općinski organ dužan je izdati rješenje o upisu u registar radnji u roku od 15 dana od dana uredno podnesene prijave.

Upisom u registar radnja se smatra osnovanom.

Ako nadležni općinski organ u roku iz stava 1. ovoga člana ne izda rješenje o upisu u registar radnji, odnosno rješenje kojim se odbija upis u registar radnji zbog neispunjavanja uvjeta iz člana 8. ovoga zakona, radnja se smatra osnovanom.

Član 16.

Radnja ne može otpočeti s radom dok nadležni općinski organ ne donese rješenje da je udovoljeno uvjetima u pogledu tehničke opremljenosti i zaštite na radu, zaštite i unapređenja čovjekove okoline te drugim propisanim uvjetima.

Rješenje iz stava 1. ovoga člana nadležni organ dužan je donijeti u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave iz člana 13. ovoga zakona.

Član 17.

Ako nadležni općinski organ ne donese rješenje iz člana 16. ovoga zakona u propisanom roku, radnja može otpočeti s radom, o čemu radni čovjek prethodno pismeno obavještava nadležni općinski organ.

Član 18.

Nadležni općinski organ dužan je sva rješenja vezana na osnivanje, prestanak i druge statusne promjene radnje dostaviti općinskoj upravi društvenih prihoda, nadležnim inspekcijskim organima, nadležnoj privrednoj komori, nadležnoj organizaciji za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje, te republičkom zavodu za statistiku.

Član 19.

Sjedište radnje je mjesto u kojem se obavlja djelatnost radnje.

Ako se djelatnost obavlja u više mjesta, sjedište radnje je u jednom od tih mjesta koje samostalni privrednik odredi.

Ako prema prirodi djelatnosti nije potrebna prostorija, sjedište radnje je mjesto u kojem samostalni privrednik ima prebivalište.

Član 20.

Promjenu sjedišta radnje na području iste općine samostalni privrednik prijavljuje nadležnom općinskom organu radi upisa u registar.

Za promjenu sjedišta radnje na području druge općine samostalni privrednik podnosi nadležnom organu uprave općine na kojoj će radnja imati sjedište uz koju prilaže i rješenje o upisu u registar iz člana 14. ovoga zakona.

Organ iz stava 2. ovoga člana donijet će rješenje o upisu u registar najkasnije u roku 7 dana od dana podnošenja prijave i o tome obavijestiti nadležni organ uprave one općine na području koje je radnja do tada imala sjedište.

Član 21.

Samostalni privrednik ne može otpočeti djelatnost u novoj prostoriji dok nadležni organ uprave općine na čijem području se nalazi ta prostorija ne donese rješenje kojim se utvrđuje da je udovoljeno uvjetima iz člana 9. ovoga zakona.

Nadležni općinski organ uprave dužan je donijeti rješenje iz stava 1. ovoga člana u roku 15. dana od dana podnošenja prijave o namjeri obavljanja djelatnosti u novoj prostoriji.

Ako se nova prostorija nalazi izvan područja općine na kojoj je sjedište radnje, samostalni privrednik dužan je da uz prijavu o namjeri obavljanja djelatnosti u novoj prostoriji, organu iz stava 1. ovoga člana dostavi i rješenje o upisu u registar iz člana 14. ovoga zakona.

O izdavanju rješenja iz stava 2. ovoga člana nadležni općinski organ obavjestit će nadležni organ uprave one općine u kojoj se nalazi sjedište radnje.

Član 22.

Tvrtka je ime pod kojim radnja posluje.

Tvrtka sadrži ime i prezime samostalnog privrednika, oznaku djelatnosti i sjedište radnje, a može sadržavati i posebne oznake.

Tvrtka zajedničke radnje mora sadržavati i oznaku da je zajednička, te imena i prezimena svih osnivača odnosno ime i prezime jednog osnivača i oznaku "i ostali".

Tvrtka radnje mora biti istaknuta na svim prostorijama u kojima se obavlja djelatnost radnje.

Propisi kojima se uređuje tvrtka poduzeća odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku radnje, ako ovim zakonom nije drukčije nodređeno.

III. POSLOVANJE RADNJE Član 23.

U radnji se mogu obavljati samo djelatnosti koje su određene u rješenju o upisu u registar radnji.

Član 24.

Samostalni privrednik vodi radnju.

Za obaveze radnje samostalni privrednik odgovara cjelokupnom imovinom.

Samostalni privrednik odgovara za zakonitost rada radnje i zakonitosti rada radnika koje zapošljava.

Član 25.

Ako je samostalni privrednik spriječen osobno voditi radnju, može jednom od radnika zaposlenih kod njega, koji za to ispunjava propisane uvjete, privremeno povjeriti vođenje radnje i to najduže šest mjeseci, a u slučaiu vojne obveze, porodiljskog dopusta ili bolesti dok one traju.

O privremenom vođenju radnje putem radnika zaposlenog kod njega samostalni privrednik obavještava nadležni općinski organ u roku sedam dana od dana spriječenosti.

Član 26.

Samostalni privrednik može privremeno obustaviti obavljanje djelatnosti radnje o čemu obavještava nadležni općinski organ u roku sedam dana od dana obustave.

Član 27.

Samostalni privrednik može obavljati privrednu djelatnost i u prostorijama stana ukoliko se ta djelatnost po svojoj prirodi može obavljati u stanu.

Izvršno vijeće Sabora propisat će koje se djelatnosti ne mogu obavljati u prostorijama stana.

Član 28.

U radnji se može zaposliti najviše do pedeset radnika.

U broj radnika iz stava 1. ovoga člana ne uračanavaju se pripravnici i učenici.

Član 29.

Samostalni privrednik koji zapošljava radnike zaključuje s njima ugovor o zapošljavanju.

Ugovor o zapošljavanju mora biti u skladu s kolektivnim ugovorom i zakonom Član 30.

Članovi porodičnog domaćinstva samostalnog privrednika mogu pomagati u radnji bez zasnivanja radnog odnosa.

Član 31.

Članovima porodičnog domaćinstva u smislu ovoga zakona smatraju se bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je samostalni privrednik dužan uzdržavati.

Član 32.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti samostalnog privrednika, kao i u slučaju izricanja bezuvjetne kazne zatvora samostalnom privredniku duže od šest mjeseci, članovi njegovog porodičnog domaćinstva koje je on izdržavao, mogu nastaviti obavljanje djelatnosti preko poslovođe koji ispunjava uvjete iz člana 8. ovoga zakona.

Djeca, pastorčad i usvojenici samostalnog privrednika mogu u slučajevima iz stava 1. ovoga člana nastaviti obavljanje djelatnosti preko poslovođe do navršene 16-te godine života, ako su na redovnom školovanju do navršene 26-te godine života, a ako su nesposobna za rad za vrijeme dok traje ta nesposobnost.

Član 33.

Članovi porodičnog domaćinstva koji žele nastaviti obavljanje djelatnosti preko poslovođe dužni su to prijaviti nadležnom općinskom organu u roku od 3 mjeseca od dana nastupanja okolnosti iz člana 32. ovoga zakona.

Uz prijavu iz stava 1. ovoga člana potrebno je priložiti dokaze o nastupanju okolnosti iz člana 32. ovoga zakona te dokaze da poslovođa ispunjava propisane uvjete.

Član 34.

Radnja prestaje s radom 1. odjavom, 2. po sili zakona.

Prestanak radnje utvrđuje rješenjem nadležni općinski organ i po pravomoćnosti rješenja briše radnju iz registra.

Član 35.

Prestanak radnje odjavom utvrđuje se danom kojim je radnja prestala poslovati.

Član 36.

Radnja prestaje po sili zakona:

IV. ZAJEDNIČKA RADNJA Član 37.

Radni ljudi mogu osnovati zajedničku radnju ako udovoljavaju uvjetima iz člana 8. ovoga zakona.

Ako ni jedan od osnivača zajedničke radnje ne udovoljava uvjetima iz člana 8. stava 1. točke 4. ovoga zakona zajednička radnja ne može otpočeti s radom dok ne zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu.

Član 38.

Međusobni odnosi osnivača zajedničke radnje uređuju se ugovorom.

Ugovorom iz stava 1. ovoga člana obavezno se utvrđuje koji od osnivača zastupa i predstavlja radnju.

Član 39.

Uz prijavu iz člana 13. ovoga zakona osnivači zajedničke radnje prilažu i ugovor iz člana 38. ovoga zakona.

Istupanje osnivača iz zajedničke radnje i pristupanje novih osnivača, prijavljuje se nadležnom općinskom organu koji te promjene upisuje u registar radnji.

Član 40.

Za obaveze zajedničke radnje osnivači odgovaraju cjelokupnom imovinom.

Član 41.

Zajednička radnja se osniva i posluje prema odredbama ovoga zakona koji vrijede za radnju, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

V. RADNJA SA STATUSOM PRAVNE OSOBE Član 42.

Radnja sa statusom pravne osobe upisuje se u sudski registar po propisima koji vrijede za privatno poduzeće.

Član 43.

Radnja sa statusom pravne osobe odgovara za obaveze radnje imovinom radnje.

Ako osnivač radnje sa statusom pravne osobe svojim radnjama ili miješanjem svoje imovine i imovine radnje stvara kod drugih privid privrednog identiteta s radnjom odgovara za obaveze radnje imovinom radnje i cjelukupnom svojom imovinom.

Član 44.

U radnji sa statusom pravne osobe može se zaposliti najviše do pedeset radnika.

VI. OBAVLJANJE PRIVREDNIH DJELATNOSTI KAO SPOREDNO ZANIMANJE Član 45.

Obavljanje privrednih djelatnosti kao sporedno zanimanje radni čovjek prijavljuje organu uprave nadležnom za poslove privrede općine na području koje ima prebivalište.

Član 46.

Za obavljanje privrednih djelatnosti kao sporedno zanimanje radni čovjek mora ispunjavati uvjete iz člana 8. ovoga zakona osim uvjeta iz stava 1. točke 3. toga člana.

Član 47.

Radni čovjek koji obavlja privrednu djelatnost kao sporedno zanimanje ne može zapošljavati radnike.

Član 48.

Obavljanje privrednih djelatnosti kao sporedno zanimanje upisuje se u registar sporednog zanimanja koji vodi nadležni općinski organ. O upisu u registar sporednog zanimanja nadležni općinski organ obavještava poduzeće odnosno poslodavca kod kojeg je radni čovjek u radnom odnosu.

Član 49.

Odredbe ovoga zakona koje se odnose na radnju odgovarajuće se primjenjuju i na obavljanje privrednih djelatnosti kao sporedno zanimanje.

VII. NADZOR Član 50.

Nadzor nad primjenom odredaba ovoga zakona provode nadležni općinski organi uprave i organi inspekcija svaki u okviru svoje nadležnosti.

VIII. KAZNENE ODREDBE Član 51.

Novčanom kaznom od 15.000 do 200.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup radnja sa statusom pravne osobe:

Za radnje iz stava 1. ovoga člana osnivaču radnje može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih poslova i radnji.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prijestupa, a za prijestup iz točke 1. i 2. stava 1. ovoga člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja predmeta i proizvoda kojima je prijestup izvršen.

Član 52.

Novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara kaznit će se samostalni privrednik:

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja a za prekršaj iz točke 1. i 2. stav 1. ovoga člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja predmeta i proizvoda kojima je prekršaj izvršen.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana može se izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godinu dana.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana može se na licu mjesta naplatiti novčana kazna u iznosu od 1.500 dinara.

Član 53.

Novčanom kaznom od 2.500 do 50.000 dinara kaznit će se za prekšaj fizička osoba:

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, a može se izreći mjera oduzimanja predmeta i proizvoda kojima je prekršaj izvršen.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana može se na licu mjesta naplatiti novčana kazna u iznosu od 1000 dinara.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 54.

Radni ljudi kojima je obavljanje privrednih djelatnosti osobnim radom odobreno po propisima koji su važili na dan stupanja na snagu ovoga zakona uskladit će svoje poslovanje s odredbama ovoga zakona najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 55.

Na stan stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti:

Član 56.

Do donošenja propisa iz člana 10, 12, i 27. ovoga zakona te propisa kojima će se regulirati udruživanje samostalnih privr-ednika u njihova udruženja, primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su važili na dan stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 57.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj: 311-01/89-01/06 Zagreb, 25. travnja 1990.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Milan Janus, v. r.

Predsjednik Sabora dr Anđelko Runjić, v. r.

Predsjednik Vijeća općina mr Mirko Šetina, v. r.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća mr Zvonimir Novak, v. r.

Zakon, NN 19/1990-379 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 19/1990 Broj dokumenta u izdanju: 379 Donositelj:SABOR SR HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.5.1990.

ELI: /eli/sluzbeni/1990/19/379 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.