Zakon o postupanju s objektima gradenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje

Zakon o postupanju s objektima gradenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o postupanju s objektima gradenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje NN 33/1992 (12.6.1992.), Zakon o postupanju s objektima gradenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje Proglašavam Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 4. lipnja 1992, Vijeća općina 4. lipnja 1992. i Vijeća udruženog rada 4. lipnja 1992. Broj: PA4-40/1-92 Zagreb, 9. lipnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o postupanju s objektima gradenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje Članak 1. Izgrađeni objekt i objekt čija je izgradnja započeta protivno prostornom planu i bez odobrenja za građenje može se zadržati u prostoru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Izgrađenim objektom, u smislu ovoga Zakona, smatra se objekt na kojem su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvedeni građevinski i instalaterski radovi. Objektom čija je izgradnja započeta u smislu ovoga Zakona, smatra se objekt, kojemu su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, izvedeni konstruktivni dijelovi najmanje jedne etaže. Prostornim planom u smislu ovoga Zakona smatraju se prostorni planovi i drugi propisi koji zamjenjuju prostorne planove, doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 2. Objekt iz članka 1., stavak 2., ovoga Zakona može se zadržati u prostoru ako je izgrađen u skladu s uvjetima uređenja prostora, odnosno ako se može uskladiti s tim uvjetima te ako njegovo zadržavanje u prostoru nije isključeno odredbom članka 13. ovoga Zakona. Objekt iz članka 1., stavak 3. ovoga Zakona može se zadržati u prostoru ako se može uskladiti s uvjetima uređenja prostora.te ako njegovo zadržavanje u prostoru nije isključeno odredbom članka 13. ovoga Zakona. Uvjeti uređenja prostora iz stavka 1. i 2. ovogs članka sadrže maksimalnu visinu objekta, vrstu i nagib krova, vrstu pokrova, uređenje građevinske parcele i zaštite okoliša. Uvjete iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) po službenoj dužnosti u postupku za zadržavanje objekta u prostoru, a na temelju prostornog plana uz uvažavanje elemenata izgradnje karakterističnih za to područje. Članak 3. Postupak za zadržavanje objekta u prostoru u slučajevima predviđenim ovim zakonom pokreće se na zahtjev graditelja objekta u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ako graditelj objekta ne pokrene postupak u roku na vedenom u stavku 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je pokrenuti postupak po službenoj dužnosti u roku od 3 mjeseca po proteku roka iz stavka 1. ovoga članka. Ako nadležno tijelo ne pokrene postupak u roku iz stavka 2. ovoga članka, postupak će pokrenuti nadležno ministarstvo, na trošak jedinice lokalne samouprave. Zahtjevu za pokretanje postupka na trošak graditelja objekta prilaže se: - kopija katastarskog plana i geodetsko-katastarskim metodama dobiven snimak objekta, - arhitektonski snimak izvedenog stanja u mjerilu 1:100 ili 1:50. Članak 4. Za izgrađeni objekt koji je usklađen s uvjetima uređenja prostora iz članka 2. stavak 3., ovoga Zakona nadležno tijelo donosi rješenje o zadržavanju objekta u prostoru te određuje visinu i način isplate naknade iz članka 7. ovoga Zakona. Ako objekt nije izgrađen u skladu s uvjetima uređenja prostora iz članka 2., stavak 3., ovoga Zakone, nadležno tijelo utvrđuje te uvjete i određuje rok u kojem je graditelj objekta dužan objekt uskladiti s tim uvjetima. Rok iz stavka 2. ovoga članka ne može biti kraći od 60 dana. Ako graditelj objekta u roku uskladi objekt s utvrđenim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, nadležno tijelo donosi rješenje o zadržavanju objekta u prostoru te određuje visinu i način isplate naknade iz članka 7. ovoga Zakona. U protivnom donosi se rješenje kojim se odbija zahtjev graditelja, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da se objekt ne može zadržati u prostoru. Članak 5. Za objekt čija je izgradnja započeta nadležno tijelo donosi rješenje kojim se određuje da se objekt može zadržati u prostoru, utvrđuje uvjete uređenja prostora iz članka 2., stavak 3., ovoga Zakona te određuje visinu i način isplate naknade iz članka 7. ovoga Zakona. Članak 6. Graditelj objekta iz članka 1. stavak 2. i 3. ovoga Zakona dužan je ishoditi odobrenje za građenje prema odredbama posebnog propisa, u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru i po podmirenju naknade iz članka 7. ovoga Zakona. Rješenje o zadržavanju objekta u prostoru zmjenjuje uvjerenje o uvjetima uređenja prostora. Na temelju odobrenja za građenje, graditelj objekta može objekt upisati u zemljišne knjige. Članak 7. Graditelj objekta iz članka 1., stavak 2. i 3. ovoga Zakona, dužan je platiti naknadu za narušene vrijednosti i potencijal prostora. Članak 8. Naknada za narušene vrijednosti i potencijal prostora utvrđuje se prema vrsti i obimu narušavanja vrijednosti i potencijala prostora koje je prouzročeno građenjem objekta a u svezi s vrijednošću položajne zone u kojoj se objekt nalazi. Za utvrđivanje visine naknade iz slavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske propisuje kriterije za ocjenjivanje narušenih vrijednosti i potencijala prostora, koeficijente za položajne zone i vrijednost boda za izračunavanje visine naknade. Članak 9. Skupština općine, odnosno Grada, na temelju propisa iz članka 8., stavak 2., ovoga Zakona dužna je utvrditi najmanje tri a najviše pet položajnih zona, ovisno o atraktivnosti određenog područja te rezultata ulaganja društvenih sredstava. Članak 10. Naknadu iz članka 7. ovoga Zakona graditelj objekta može isplatiti odjednom ili u obročnim otplatama. Rok obročne otplate ne može biti duži od dvije godine. Iznimno izvršno vijeće skupštine općine, odnosno Grada, može odrediti duži rok obročne otplate, ovisno o materijalnim i socijalnim prilikama graditelja objekta, ali ne duži od tri godine. Iznos prvog obroka ne može biti niži od 30% od utvrđene naknade, a isplaćuje se u roku od 15 dana od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru. Preostali dio duga isplaćuje se u jednakim mjesečnim obrocima uz revalorizaciju. Obroci se revaloriziraju svaka 3 mjeseca s visinom eskontne stope Narodne banke Hrvatske uvećane za 20%. Članak 11. Sredstva naknade koriste se za izgradnju i održavanje komunalnih objekata i uređaja, izradu prostorno-planske dokumentacije, utvrđivanje i uređivanje pomorskog dobra, uređivanje prostora i okoliša nakon rušenja objekta. Sredstva naknade uplaćuju se na poseban račun skupštine općine, odnosno Grada i koriste se prema utvrđenom programu. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka u dijelu od 50% skupština općine odnosno Grada dužna je uplatiti u posebnu financijsku organizaciju osnovanu za financiranje obnove ratom oštećenih i razrušenih objekata u sladu s posebnim Zakonom: Članak 12. Ako graditelj objekta ne isplati naknadu u iznosu i u roku određenom rješenjem o zadržavanju objekta u prostoru, naplata će se izvršiti prisilnim putem. Članak 13. Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na objekte koji se nalaze : 1. izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, odnosno parku prirode kao i unutar zaštičenih ili evidentiranih prostora strogih rezervata, specijalnih rezervata, park šuma, spomenika prirode i hortikulturnih spomenika, 2. na prostoru istražene arheološke zone, unutar registrirane ili evidentirane povijesne graditeljske cjeline (urbane, poluurbane i ruralne) kao i na ili uz povijesne građevine (pojedinaćne spomenike), 3. u pomorskom i vodnom dobru, 4. u I. i II. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, 5. na prostoru unutar izgrađenih, planiranih ili istraženih (u mjerilu 1:5000 ili detaljnijem) prometnih, energetskih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata, odnosno koridora od važnosti za Republiku i Grad, 6. u šumi i na šumskom zemljištu, 7. na poljoprivrednom zemljištu najviše bonitetne klase u općini, osim ako je to stambeni i gospodarski objekt poljoprivrednika, 8. na eksploataoijskom polju mineralne sirovine, 9. unutar građevinskog područja na površinama koje su postojećim prostornim planovima, donesenim nakon 5. travnja 1989. godine predviđene za druge namjene i to za objekte od javnog i općeg interesa, objekte turističko-ugostiteljske i industrijske namjene PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 14. Građevinsko urbanistički inspektor naredit će rušenje objekta iz članka 1. ovoga Zakona ako: - nadležno tijelo donese rješenje kojim se odbija zahtjev graditelja objekta, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da se objekt ne može zadržati u prostoru, - graditelj objekta ne ishodi odobrenje za građenje u roku iz članka 6., stavka 1., ovoga Zakona. Izvršenje rješenja o rušenju objekta, donesenih na temelju posebnih propisa, za objekte iz članka 1. ovoga Zakona, građevinsko-urbanistički inspektor neće provesti. Članak 15. Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, propis iz članka 8., stavak 2. ovoga Zakona. Skupština općine, odnosno Grada, utvrdit će u roku od 60 dana od dana donošenja propisa iz članka 8., stavak 2., ovoga Zakona položajne zone iz članka 9. ovoga Zakona, kao i utvrditi zone i objekte iz članka 13. ovoga Zakona s programom privođenja prostora namjeni predviđenoj prostornim planovima. Članak 16. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 462-01/91-02/04 Zagreb, 4. lipnja 1992. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Matija, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Zakon, NN 33/1992-820 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 33/1992    Broj dokumenta u izdanju: 820 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 12.6.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/33/820 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.