Pomorski zakonik

Pomorski zakonik Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pomorski zakonik NN 17/1994 (7.3.1994.), Pomorski zakonik ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU POMORSKOG ZAKONIKA Proglašavam Pomorski zakonik, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 27. siječnja 1994.godine.

Broj : PA4-14/1-94.

Zagreb, 2. veljače 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

POMORSKI ZAKONIK D I O P R V I OPĆE ODREDBE

Članak 1Odredbama ovoga Zakona uređuju se morski i podmorski prostori Republike

Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; režim pomorskog dobra; osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata; ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove; postupci u pogledu upisa plovnih objekata; ograničenja brodareve odgovornosti; izvršenja i osiguranja na brodovima.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

Članak 2Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se i na brodice

samo ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno.

Članak 3Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove samo ako je to

ovim Zakonom izričito predviđeno.

Članak 4Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni ovim Zakonom, drugim propisima

donesenima na temelju zakona, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se i običaji.

Članak 5Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni

u ovom zakonu imaju ova značenja:

GLAVA 1.

OPĆA ODREDBA

Članak 6Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutrašnje morske

vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.

U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugilh gospodarskih djelatnosti.

Republika Hrvatska štiti more od onečišćenja, čuva i unapređuje morski okoliš.

GLAVA II

UNUTRAŠNJE MORSKE VODE

Članak 7Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju:

Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od povr-šine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

Morska površina zaljeva mjeri se od niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj su: Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula, Raša, Rijeka, Mali Lošinj, Senj, Maslenica, Zadar, Šibenik, Pazin, Split, Korčula, Ploče, Metković i Dubrovnik.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge luke otvorene za međunarodni promet.

Članak 8Strani trgovački brod smije prolaziti unutrašnjim morskim vodama Republike

Hrvatske radi uplovljenja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem.

Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutrašnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.

Članak 9Kabotažu, tj. prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu

mogu obavljati samo brodovi hrvatske državne pripadnosti.

Ne smatra se kabotažom, prema stavku 1. ovoga članka, prijevoz osoba stranom jahtom ako se taj prijevoz obavlja bez naplate. lznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti:

Članak 10Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani

znanstvenoistraživački brod smije uploviti u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje:

Uplovljenje u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu, stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje i stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.

Članak 11U lukama Republike Hrvatske mogu istodobno boraviti najviše tri strana

ratna broda iste državne pripadnosti.

Boravak stranoga ratnog broda u luci Republike Hrvatske ne može trajati duže od 10 dana.

Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju državni interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim tim odredbama.

Za posjeta u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranome ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada radnog broda.

Članak 12

Strane jahte i strane brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji, mogu ploviti i boraviti u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 30. ovoga Zakona, pod uvjetom da odmah nakon uplovljenja u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske, uplove najkraćim putem u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i obave prijavu dolaska pri lučkoj kapetaniji ili lučkoj ispostavi.

Potanje propise o plovidbi i boravku stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi, športu ili rekreaciji u unutrašnjim morskim vodama i o njihovu boravku u terilorijalnom moru Republike Hrvatske donosi ministar.

Članak 13

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

Uvjet na temelju kojih se izdaje odobrenje iz. stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati arheološka istraživanja spomenika kulture na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva kulture i prosvjete, te Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša za sva istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode.

Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje se na temelju uvjeta koje propisuju ministar kulture i prosvjete, odnosno ministar graditeljstva i zaštite okoliša uz suglasnost ministra.

O odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvješćuje se Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 3. ovoga članka kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 14U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje

opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu popravak) stranih ratnih brodova nakon prethodno pribavljenog odobrenja Ministarstva obrane.

Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak.

Protiv rješenja Ministarstva obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim

naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava.

Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljenja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak.

Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. Na traženje zapovjednika stranoga ratnog broda, Ministarstvo unutarnjih poslova može članovima posade broda dopustiti kretanje i izvan mjesta u kojemu je brodogradilište.

Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske.

Propisi iz prethodnih stavaka ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku

Članak 16Ministar obrane daje suglasnost ministra, može propisati zabranjene

zone u unutrašnjirn morskim vodama Republike Hrvatske.

Strani plovni objekti ne smiju, ploviti zabranjenom zonom u unutrašnjim morskim vodama.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može odobriti plovidbu stranih plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama.

Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Propis o zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama donosi ministar obrane na prijedlog ministra.

Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutrašnjim morskim vodama objavljuje se u "Oglasu za pomorce".

Članak 17Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen

skloniti se u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu.

Članak 18Ministar u skladu s prostornim planom propisuje uvjete podizanja i održanja

uređaja i naprava na moru i pričvršćenih uz morsko dno radi uzgoja morskih bića.

Komercijalni uzgoj riba i drugih morskih bića iz stavka 1. ovoga članka uređuje se posebnim zakonom.

GLAVA III.

TERITORIJALNO MORE

Članak 19Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih

milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.

Polaznu crtu čine:

Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti "Jadransko more", koju izdaje Državni hidrografski zavod.

Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava.

Članak 20Vanjska granica Teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka

udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte.

Članak 21Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim

morem Republike Hrvatske.

Članak 22Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim

morem Republike Hrvatske bez uplovljenja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljenja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas uz uvjet da se ne narušava mir,red ili sigurnost Republike Hrvatske.

Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.

Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

Članak 23O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim

morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljenja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske

Članak 24Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta

teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:

Članak 25Ministar može u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike

Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovidbene putove ili sustave odijeljenog prometa, radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata.

Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša.

Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka i ovoga članka ucrtavaju se u pomorsku kartu "Jadransko more" i pravodobno objavljuju u "Oglasu za pomorce".

Članak 26Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike

Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu.

Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području na kojemu je ribolov odobren.

Članak 27Teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju istodobno prolaziti

više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

Članak 28Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi, i brodovi koji prevoze opasne

kemikalije ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovidbenim putovima za te brodove, poštivati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša.

Članak 29Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska

teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države.

Članak 30Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar obrane

radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak stranih plovnih objekata.

Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u "Oglasu za pomorce".

Članak 31Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa

o neškodljivom prolasku iz članka 22. do 25. i 27 do 30. ovoga Zakona ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprečavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.

Članak 32

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja u teritorijalnome moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje i uz stalan nadzor Ministarstva,a pod uvjetima koje propiše ministar.

Tijekom istraživanja, ispitivanja ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka,na stranome znanstvenoistraživačkom brodu mora biti najmanje jedan stručnjak iz znanstvene ustanove kojega odredi Ministarstvo.

Na aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 13. ovoga Zakona.

GLAVA IV

GOSPODARSKI POJAS

Članak 33Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske

granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom.

Članak 34U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena

prava radi:

Članak 35Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati

sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke o uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država zastave broda.

Članak 36

U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju.

Suglasnost za gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo.

Članak 37Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja

ili naprave iz članka 36. ovoga Zakona, dužna je:

Članak 38Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskoriš- tavanju bogatstava

gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka uređaja i naprava iz članka 36. ovoga Zakona ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba morskog objekta, i u tim zonama zabranili plovidbu.

Uspostavljanje sigurnosne zone, njena širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u "Oglasu za pomorce".

Članak 39Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti i uokolo njih ne

smije se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova.

Članak 40Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu

Republike Hrvatske primjenjuju carinski i poreski propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske

Članak 41Strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja

u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uz odobrenje Ministarstva ako takva istraživanja služe u miroljubive svrhe i prinose znanstvenom poznavanju morskog okoliša.

Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Iskorištavanje i istraživanje radi iskorištavanja prirodnih bogatstava na gospodarskom pojasu obavlja se uz odobrenje koje se izdaje po posebnim propisima.

Članak 42Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti

su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpadaka.

Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

Potanje propise o suzbijanju onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra graditeljstva i zaštite okoliša.

GLAVA V.

EPIKONTINENTSKI POJAS

Članak 43Epikontinentski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko

podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentskog pojasa sa susjednim državama.

Granice epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrđene su sporazumom između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine.

Dok se postigne sporazum o razgraničenju epikontinentskog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora), Republika Hrvatska će uživati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.

Članak 44Nad epikontinentskim pojasom Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava

radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa.

Pod "prirodnim bogatstvima" iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju.

Članak 45Zbog ostvarivanja prava iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju

se neopravdano sprečavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, a ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera.

Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentskom pojasu primjenjuju se odredbe članka 41. ovoga Zakona.

Članak 46Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentskog pojasa Republike

Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Na postrojenja i uređaje iz slavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 36. do 40. ovoga Zakona.

Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje hrvatskoga teritorijalnog mora, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

GLAVA VI.

PRAVO PROGONA

Članak 47Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja

da je strani brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno s njime, povrijedio ovaj Zakon, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

Progon stranoga broda može početi samo ako se sumnjivi brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno sa sumnjivim brodom, nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentskim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

Progon stranoga broda može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države ako nije bio prekinut, sve dok ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke treće države.

Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentskim pojasom progon stranoga broda može započeti samo ako su povrijedeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasima.

Ako se gonjeni brod za vrijeme progona uhiti, gonitelj će ga predati kapetaniji koja je nadležna za luku u kojoj se brod nalazio. Ako je brod samo prolazio hrvatskim unutrašnjim vodama ili teritorijalnim morem, predat će ga najbližoj kapetaniji. Ako kapetanija kojoj je brod predan nije nadležna za provođenje postupka protiv broda, ona će obavijestiti tijelo koje je nadležno za provođenje postupka i postupiti po njegovim uputama.

Odredbe u ovome članku ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet.

DIO TREĆI POMORSKO DOBRO

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Članak 48Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima

njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom.

Članak 49Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo

dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim.

U smislu stavka 1. ovoga članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr.

Članak 50Morska obala se proteže od crte srednjih niskih voda i obuhvaća pojas

kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Državni hidrometeorološki zavod.

Za slučaj da morska obala određena u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaća područja kopna nejednakih širina, kao pomorsko dobro smatrat će se područje kopna veće širine.

Iznimno, na prijedlog tijela jedinica lokalne samouprave posredstvom županijske skupštine, ministar može odrediti da se morskom obalom smatra širi dio kopna od onog određenog u stavku 1. ovoga članka ako ono po svojoj prirodi ili namjeni služi ili može služiti općoj upotrebi ili uži dio kopna ako to zahtijeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi zgrada kulturnih, vjerskih i sl.) Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem.

U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi ministar koji određuje i granicu takvog pomorskog dobra.

Članak 51Na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga

stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Svakome je dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Posebna upotreba i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske.

Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Članak 52

Dio pomorskog dobra namijenjen za potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih s morem i drugih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, može se odlukom Vlade Republike Hrvatske isključiti iz opće upotrebe.

Članak 53Smatrat će se da je protivno interesu Republike Hrvatske posebna upotreba

i/ili korištenje pomorskog dobra koje bi bilo suprotno posebnim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 54Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu i/ili korištenje osobama

iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe i/ili korištenja.

Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru dok one traju.

Članak 55

Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina.

Članak 56Pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska

neposredno i/ili putem županija Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju propisa o pomorskom dobru obavlja Ministarstvo, ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.

Inspektor nadzire primjenu odluke i ugovora o koncesiji i o tome obavještava davatelja.

Članak 57Sredstva za održavanje, upravljanje i unapređenje pomorskog dobra čine:

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se isključivo za:

Sredstva iz stavka 1. točke 5) i 6) ovoga članka prihod su državnog proračuna, a ustupaju se lučkim kapetanijama i koriste se isključivo za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka.

Sredstva iz stavka 1. točke 2), 3), 4) i 7) ovoga članka prihod su županijskog proračuna, a koristi ih županijska skupština na čijem području su ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka.

Naknada od koncesija iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a ustupa se u cijelosti skupštini županije na čijem području je ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, osim za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka.

Naknada od koncesija iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a uplaćuje se na poseban račun i koristi isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, ako za potrebe obnove zemlje, nije drugačije određeno.

Članak 58Vlasnici brodica upisanih u očevidnik brodica plaćaju naknadu za upotrebu

pomorskog dobra u mjestu gdje je brodica upisana u očevidnik brodica.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za brodice državnih tijela.

Visinu naknade odreduje ministar, a naknada se plaća najkasnije do kraja veljače za tekuću godinu.

GLAVA II.

KONCESIJE

Članak 59Fizičkim i pravnim osobama može se dati ovlaštenje za posebnu upotrebu

i/ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra (koncesija).

Koncesija na pomorskom dobru daje se na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom.

Koncesija daje ovlašteniku pravo upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima određenim u odluci o koncesiji.

Koncesija se ne može prenositi na drugog bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.

Stjecatelj na javnoj dražbi postrojenja podignutih po ovlaštenju na pomorskom dobru ne može ih upotrebljavati i/ili koristiti bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.

Ako ovlaštenik umre, odnosno pravna osoba prestane postojati, njegovi nasljednici, odnosno sljednici pravne osobe stupaju na njegovo mjesto, ali važenje koncesije prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od šest mjeseci od dana smrti ovlaštenika odnosno prestanka pravne osobe ne zatraže od davatelja koncesije da im je potvrdi. Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, primjenjuju se propisi koji veže za oduzimanje koncesije.

Članak 60Odluka o koncesiji sadrži područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu

i/ili korištenje; način, uvjete i vrijeme upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju; ovlaštenja davatelja koncesije; prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra.

Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji.

Članak 61Koncesija za razdoblje do četiri godine, ako ne uključuje izgradnju

čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, izdaje se na zahtjev.

Koncesija na razdoblje do četiri godine, ako uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, kao i koncesija na razdoblje preko četiri godine, daje se na temelju javnog prikupljanja ponuda.

U slučaju više zahtjeva za koncesiju, prednost ima tražitelj koji nudi veća jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra i koji predlaže upotrebu i/ili korištenje koje je prema ocjeni davatelja koncesije od značajnijeg interesa.

Članak 62

Kao prenijeti posao državne uprave, odluku o koncesiji iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona daje nadležna skupština županije na temelju mišljenja općinskog i/ili gradskog poglavarstva, a odluku o koncesiji iz članka 61. iz stavka 2. ovoga Zakona daje skupština županije uz suglasnost Ministarstva.

Koncesiju na razdoblje 12 godina ili više, ali ne duže od 33 godine, daje Vlada Republike Hrvatske.

Koncesiju za razdoblje preko 33 godine daje Sabor Republike Hrvatske.

Prethodni postupak za donošenje odluke o koncesiji kao i pripremu nacrta ugovora iz članka 60. ovoga Zakona, obavlja Županijski ured za pomorstvo.

U slučaju nesuglasja između županije i Ministarstva oko dodjele koncesije, o koncesiji odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 63Davanje koncesije mora biti utemeljeno na nalazu i mišljenju stručnog

tijela kako:

Stručno tijelo za ocjenu predložene koncesije koju daje županijska skupština uz suglasnost Ministarstva i koju daje Vlada Republike Hrvatske, sastavljeno od odgovarajućih stručnjaka (prostorni planer, stručnjak za zaštitu okoliša, stručnjak struke odgovarajuće planirane djelatnosti i pomorsko prometne struke), imenuje ministar zajedno sa ministrom graditeljstva i zaštite okoliša.

Stručno tijelo za ocjenu koncesije koju donosi županijska skupština imenuje župan.

Članak 64Za svaku koncesiju na pomorskom dobru plaća se godišnja naknada koja

se određuje odlukom o koncesiji.

Visina koncesijske naknade temelji se na gospodarskoj opravdanosti očekivane profitabilnosti i/ili upotrebe pomorskog dobra, procijenjenom stupnju ugroženosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.

Na koncesije dane tijelima državne uprave i tijelima lokalne samouprave i uprave, fizičkim ili pravnim osobama u dobrotvorne ili druge svrhe od interesa Republike Hrvatske ne plaća se naknada.

Članak 65Ovlaštenik koncesije može, uz odobrenje davatelja koncesije, osnovati

hipoteku pod uvjetima iz ugovora. o koncesiji na objektima koje je izgradio na pomorskom dobru.

Članak 66Sve koncesije na pomorskom dobru daju se na osnovi prava što ih na njemu

ima Republika Hrvatska.

Ovlaštenik koncesije dužan je osigurati da treće osobe s kojima stupa u pravne odnose s obzirom na dobivenu koncesiju ne upotrebljavaju i/ili korisle pomorsko dobro suprotno uvjetima pod kojima mu je dana koncesija.

Ovlaštenik koncesije nema pravo tražiti štetu od Republike Hrvatske ako je njegovo pravo posebne upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra ograničeno ranijim pravima trećih osoba ili promjenom dobra prouzročenom prirodnim događajima. U takvom slučaju može se srazmjerno smanjiti godišnja naknada.

Članak 67Davatelj koncesije može koncesiju u svako doba opozvati u cijelosti

ili djelomično kad to zahtijeva interes Republike Hrvatske koji utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Ako ovlaštenik koncesije na osnovi koncesije izgradi građevinu ili izvrši druga ulaganja na pomorskom dobru u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji, ima u slučaju opoziva koncesije, u cijelosti pravo na naknadu štete u razmjeru prema vremenu za koje je prikraćen u vršenju ovlaštenja koncesije.

Ako se koncesija samo djelomićno opozove, ovlaštenik koncesije ima pravo da je se odrekne u cjelini. Odreknuće će izjaviti davatelju koncesije u roku od 30 dana od dana kada je primio izjavu davatelja o djelomičnom opozivu.

Članak 68Odredbe članka 66. i 67. ovoga Zakona primjenjuju se i u slučaju kad

ovlaštenik ne može iskoristiti koncesiju u cijelosti ili djelomično uslijed građenja ili radova koji se vrše u interesu Republike Hrvatske.

Članak 69Koncesija se može oduzeti:

U slučajevima iz prethodnog stavka pozvat će se ovlaštenik koncesije da se u određenom roku izjasni o razlozima zbog kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.

Članak 70Koncesija prestaje:

Članak 71

Kad koncesija prestane u skladu s odredbama članka 69. ili članka 70. točke a) i b) ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije nema pravo na odštetu.

Ako je ovlaštenik koncesije izgradio štogod na pomorskom dobru na osnovi koncesije, ima pravo uzeti prinove i građevine koje je izgradio ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za pomorsko dobro. Ako to nije moguće, prinove i građevine smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, ali davatelj koncesije može tražiti od ovlaštenika koncesije da ih o svom trošku ukloni u cijelosti ili djelomično i vrati pomorsko dobro u prijašnje stanje.

Ako ovlaštenik koncesije ne udovolji traženju davatelja koncesije da mu u odredenom roku preda pomorsko dobro na slobodno raspolaganje, odnosno da ukloni prinove i građevine, odluka će se izvršiti po službenoj dužnosti, a na trošak ovlaštenika koncesije.

Članak 72

Za raspravljanje svih pitanja i rješavanje svih sporova u vezi sa davanjem, izvršavanjem, opozivom, oduzimanjem ili izmjenom odluke o koncesiji na pomorskom dobru nadležno je Ministarstvo.

Protiv rješenja Ministarstva ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

G L A V A III.

RED NA POMORSKOM DOBRU

Članak 73Nadležno tijelo državne uprave dužno je prije izdavanja odobrenja za

građenje objekta na pomorskom dobru pribaviti suglasnost nadležne lučke kapetanije.

Gradnjom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i proširenje kopna u more nasipavanjem.

Članak 74Odlaganje materijala na morsku obalu ili u more (od iskopa, rušenja

objekata, otpadnog materijala i dr.) dopušteno je samo uz odobrenje tijela uprave nadležnog za poslove graditeljstva.

Tijelo uprave iz stavka 1. ovoga članka dužno je prije donošenja rješenja pribaviti suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite okoliša, vodoprivrede i nadležne lučke kapetanije.

Članak 75U more i na morsku obalu zabranjeno je bacati, odlagati ili ispuštati

krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro.

Koje se tvari ne mogu odlagati ili ispuštati u more, ovisno o njihovim izvorima, propisuju nadležni ministri posebnim zakonima uz suglasnost ministra.

Svatko tko primijeti da je pomorsko dobro onečišćeno dužan je o tome obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili njezinu ispostvu, odnosno najbliži nadležni županijski ured.

Članak 76Na pomorskom dobru zabranjeno je poduzimati radnje koje bi mogle dovesti

u opasnost život i zdravlje ljudi, nanijeti štetu plovnim objektima i drugim objektima ili onečistiti pomorsko dobro.

Članak 77Plovni objekti mogu prazniti spremišta otpadnih ulja, talog i druge

otpatke samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.

Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepražnjenja tih spremišta moglo doći do onečišćenja mora tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka plovni objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke, lučka kapetanija može zabraniti plovnom objektu isplovljenje iz luke.

Članak 78U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija je ovlaštena zabraniti

isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove uklanjanja štetnih tvari s pomorskog dobra i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi zadovoljavajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

Članak 79Kad primi obavijest o onečišćenju pomorskog dobra, lučka kapetanija

dužna je odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje i uzrok onečišćenja i, ako je moguće, visinu nastale štete.

Nastalu štetu treba utvrditi, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera za odstranjivanje štetnih tvari s pomorskog dobra.

Članak 80Fizička ili pravna osoba koja koristi naprave, uređaje i postrojenja

za prihvat, smještaj i preradu ulja na pomorskom dobru, dužni su prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprečavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja na pomorsko dobro.

Cjevovodi i spojnice brodova s uređajima na obali moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kepetanija.

Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka.

DIO ČETVRTI SIGURNOST PLOVIDBE

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 81Sigurnost plovidbe uređena ovim Zakonom odnosi se: 1) na osnovne uvjete

kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, plovni objekti hrvatske državne pripadnosti kao i oni koji plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, plutajući objekti, posada na plovnim objektima, plovidba i peljarenje na moru te

Članak 82

Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova dužni su:

Članak 83Ministarstvo je dužno provesti istragu o svakoj nesreći koja se dogodi

bilo kojem brodu hrvatske državne pripadnosti, kao i na brodu strane državne pripadnosti koji pretrpi nesreću u unutrašnjim morskim vodama ili teritorljalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesreća prouzročila smrt ili teže tjelesne ozljede državljana Hrvatske, veći gubitak ili oštećenje imovine, ili onečišćenje morskog okoliša.

GLAVA II.

PLOVNI PUTOVI

Članak 84Plovni put u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike

Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen.

Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i radio-postaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu.

Za upotrebu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada.

Članak 85Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova

plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihovo ispravno funkcioniranje. Sve promjene na plovnim putovima i objektima sigurnosti plovidbe bitne za sigurnost plovidbe moraju se na propisani način objavljivati u "Oglasima za pomorce".

Članak 86

Poslove iz članka 84. i 85. ovoga Zakona obavlja trgovačko društvo "Plovput".

Članak 87Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom

putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje od trgovačkog društva "Plovput".

Članak 88Investitor ili vlasnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne

ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, poduzeće koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnog puta, na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak dovesti u ispravno stanje.

Članak 89Obalne radio-postaje obavljaju radio-službu koja služi zaštiti ljudskog

života i sigurnosti plovidbe na moru.

U obavljanju radio-službe, sukladno propisima o radio saobračaju iz stavka 1. ovoga članka obalne radio-postaje dužne su osigurati službu bdjenja i druge potrebne službe.

Plovni objekti koji moraju imati radio-postaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdjenja, u skladu s propisima o radio-prometu.

GLAVA III.

LUKE

Članak 90

Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe.

Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonom, uredit će se posebnim zakonom.

Članak 91Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je

prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

Luke otvorene za javni promet ili za posebne namjene određuju se posebnim propisom, a uvjete za sigurnost plovidbe u lukama otvorenim za javni promet ili za posebne namjene donosi Vlada Republike Hrvatske

Članak 92Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da osigurava

sigurnu plovidbu.

Članak 93Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake

uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti.

Članak 94Strani plovni objekt dužan je pri dolasku u luku predati nadležnoj lučkoj

kapetaniji opću izjavu, zdravstvenu izjavu i izvadak iz popisa posade i popis putnika.

Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci.

Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.

Članak 95Strani nuklearni brod koji namjerava doći u hrvatsku luku otvorenu za

međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljenje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi ocjene može li taj brod preuzročiti nuklearnu štetu.

Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za dolazak u hrvatsku luku ako ustanovi da od tog broda ne prijeti opasnost od prouzročenja nuklearne štete i ako taj brod, na njegov zahtjev, pribavi jamstvo do visine svote iz članka 857. ovoga Zakona.

Prije uplovljenja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteno trgovačko društvo, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti broda te preglede radi ustanovljenja prijeti li od tog broda opasnost od prouzročenja nuklearne štete.Kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

Članak 96Strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja, a nema potvrdu o osiguranju

ili drugome financijskom jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu onečišćenjem uljem predviđenu u članku 846. ovoga Zakona, ne smije ulaziti u luku niti izlaziti iz luke Republike Hrvatske niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje.

Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja koje je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu države u kojoj upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovnrnost pokrivena u granicama predviđenima u članku 842 ovoga Zakona.

Članak 97Ako u luci ili drugim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog

mora nastane požar ili druga nezgoda koja ugrožava sigurnost ljudskog života ili plovnog objekta, nadležna lučka kapetanija je dužna naredili najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nezgode radi spašavanja ugroženih ljudskih života.

GLAVA IV

PLOVIDBA I PELJARENJE 1. Plovidba

Članak 98U plovidbi moraju se primjenjivati propisana pravila plovidbe te propisani

signali i oznake koji moraju udovoljiti zahtjevima sigurne i uredne plovidbe.

Članak 99Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju

sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti s plovnog puta.

Predmeti ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se bacati na plovni put.

Članak 100Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije saobračati s drugim

brodovima,tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za slobodan saobračaj s obalom.

Strani plovni objekt dužan je viti zastavu svoje državne pripadnosti dok se nalazi u teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske

Članak 101Strani plovni objekt u raspremi može boraviti u unutrašnjim morskim

vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

Članak 102Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i

davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Peljarenje može biti lučko i obalno.

Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora do granice lučkog peljarenja.

Članak 103Poslove peljarenja u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru

Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.

Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.

Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 104Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja

peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.

Obveznom peljarenju ne podliježu:

Iznimno od odredbe stavka 2.točke b) ovoga članka lučka kapetanija može za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju.

Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.

Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja propisuje ministar.

Članak 105Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt

ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje.

Članak 106

Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete.

U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti.

Visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom donosi ministar.

Članak 107Peljarenje plovnog objekta, bez obzira da li je obvezno ili nije, ne

oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.

Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.

Članak 108Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji

se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara.

Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak.

Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva obvezanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak.

Članak 109Ako se prema zakonu može tražiti naknada štete neposredno od peljara

koji je prouzročio štetu, odredba članka 108. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno.

Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornošću druge pravne osobe čiji je peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 108. ovoga Zakona, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno.

GLAVA V.

BROD 1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu

Članak 110Brod je sposoban za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu

namjenu:

Članak 111Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 1) ovoga

Zakona posvjedočuje se obavljanjem tehničkog nadzora. Tehnički nadzor obavlja Hrvatski registar brodova (u daljnjem tekstu: Registar) u skladu s tehničkim pravilima.

Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 2), 3) i 4) ovoga Zakona provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.

Registar obavlja pregled sposobnosti broda samoinicijativno u slučajevima predviđenim propisima ili njegovim pravilima, odnosno na zahtjev inspekcije ili druge zainteresirane osobe.

Članak 112Tehnički nadzor broda sukladno tehničkim pravilima obuhvaća:

Članak 113

Pregledi postojećih brodova mogu biti: osnovni, redovni i izvanredni.

Članak 114Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije

početka korištenja broda prigodom:

Članak 115Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod

u vremenskim razmacima propisanim tehničkim pravilima.

Članak 116Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:

Članak 117Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne

plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.

Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Članak 118Opseg i način obavljanja osnovnog preglede i pregleda radi utvrđivanja

sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrst, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovnih pregleda propisani su tehničkim pravilima.

Članak 119Stanje broda i njegove opreme treba održavati tako da brod u svakom

smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.

Članak 120Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo

kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Registra obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi tehničkih pravila.

Članak 121Registar može, brod novog tipa, brod koji redovno ne obavlja medunarodna

putovanja, ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

Registar može brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanju odredbi tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

Članak 122Registar može utvrditi sposobnim teretni brod za privremeni prijevoz

putnika u granicama unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ako utvrdi da je brod sposoban za prijevoz putnika u posebnim uvjetima.

Članak 123

Baždarenje broda obavlja se radi utvrdivanja tonaže broda.

Članak 124

Baždarenje brodova obavlja Registar prema tehničkim pravilima.

Članak 125Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježu:

Članak 126Baždarenje broda prema odredbama ovoga Zakona obavlja se prije njegova

upisa u upisnik brodova.

Članak 127Ponovno baždarenje hrvatskog broda obavlja se:

U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1. ovoga članka, Registar odlučuje da li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, ponovno baždarenje mora obaviti u cijelosti ili djelomično.

Članak 128

Brodske isprave koje brodovi moraju imati služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

U brodske knjige, koje brodovi moraju voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

Članak 129Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti napisane

na hrvatskom jeziku.

Brodske isprave i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.

Članak 130Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju se nalaziti na

brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

Članak 131Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodica, upisnik pomorskih

ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnih brodova izdaje se upisni list.

Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe.

Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnika brodova u koji je brod upisan.

U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova.

Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.

Članak 132

Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, upise iz članka 131.ovoga Zakona unijeti u upisni list broda.

Kad se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili područje plovidbe mora mu se zamijeniti i upisni list.

Članak 133Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu

koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list.

Brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim plovidbenim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske.

Privremeni plovidbeni list važi najdulje jednu godinu od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije, i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.

Privremeni plovidbeni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske.

Članak 134Pored isprava navedenih u članku 131. do 133. ovoga Zakona, brodovi

upisani u hrvatski upisnik brodova moraju imati:

Članak 135Ministar propisuje oblik isprava i knjiga koje se izdaju na temelju

njegovih propisa ukoliko to nije propisano međunarodnim ugovorom.

Oblik isprava i knjiga koje izdaje Registar propisuje Registar ako nisu propisani međunarodnim ugovorom.Obrasci isprava i knjiga koje izdaje Registar objavljuju se u posebnom izdanju Registra.Rokovi valjanosti, mogućnosti produženja valjanosti i uvjeti pod kojima pojedine isprave gube valjanost predviđeni su propisima koje donosi ministar, odnosno tehničkim pravilima Registra.

GLAVA VI.

PLUTAJUĆI OBJEKT 1. Utvrđivanje sposobnosti za upotrebu plutajućeg objekta

Članak 136Plutajući objekt je sposoban za upotrebu u određenoj odobrenoj lokaciji

i za određenu namjenu pod uvjetom:

Članak 137Glede utvrđivanja sposobnosti za upotrebu, tehničkog nadzora i pregledu

plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 110. do 122. ovoga Zakona koji se odnose na brod.

Članak 138Glede baždarenja plutajućeg objekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe

članka 123. do 127. ovoga Zakona koje se odnose na brod.

Članak 139Plutajući objekt mora imati knjige, svjedožbe i isprave kojima se dokazuju

njegova specifična svojstva u skladu s propisima.

Članak 140Na isprave i knjige plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju

odredbe članka 131. do 135. ovoga Zakona.

Članak 141Vlasnik plutajućeg objekta mora imati odobrenje za mjesto priveza, odnosno

sidrenje objekta, kao i za njegovo polaganje na morsko dno (lokacija).

Odredbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje lučka kapetanija nakon prethodno pribavljenih mišljenja tijela općinske uprave nadležnih za urbanizam, komunalne i sanitarne poslove.

Članak 142Plutajući objekti upisuju se u knjigu evidencije plutajućih objekata

(očevidnik) koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na njenom području.

Zahtjev za upis plutajućeg objekta u knjigu evidencije mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana izvršenoga osnovnog pregleda.

GLAVA VII

BRODICA 1. Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu

Članak 143Brodica je sposobna za plovidbu i određenu namjenu ako je utvrđena njena

sposobnost za plovidbu u pogledu njene konstrukcije, plovnih svojstava, porivnih i drugih uređaja i opreme. način utvrđivanja sposobnosti brodice za plovidbu propisuje ministar.

Članak 144

Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu obavlja se pregledom.

Pregled brodice može biti osnovni, redovni i izvanredni.

Pregled brodice obavlja kapetanija, a iznimno, kad se radi o rekonstrukciji i prenamjeni postojećih brodica, pregled može izvršiti Registar.

Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, plovna svojstva, porivni uređaji oprema brodice koji ima ispravu o gradnji brodice izdanu od Registra, odnosno za brodicu izgrađenu u stranoj zemlji, ako ima ispravu ovlaštene stručne organizacije iz te zemlje.

Članak 145Isprava o sposobnosti brodice za plovidbu koju izdaje strana država

priznaje se uz uvjet uzajamnosti.

Ako brodica koja nije evidentirana na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a brodica nema isprave o sposobnosti za plovidbu, nadležno tijelo zabranit će plovidbu brodice dok se pregledom brodice ne utvrdi njena sposobnost za plovidbu.

Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na brodice čije stanje očito ne odgovara važećoj ispravi o njihovoj sposobnosti za plovidbu.

Nakon pregleda brodice prema odredbi stavak 2. ovoga članka, brodici se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu.

Članak 146Brodica mora biti baždarena. Baždarenje brodica obavlja se prema tehničkim

pravilima Registra.

Ako se popravkom ili preinakom brodice mijenja njena tonaža, ta se brodica mora ponovno baždariti.

Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija.

GLAVA VIII.

POSADA BRODA 1. Zajedničke odredbe

Članak 147Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane

u popis posade.

Članak 148Za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati odgovarajući

broj članova posade s propisanom stručnom spremom.

Članak 149Član posade broda hrvatske trgovačke mornarice koji obavlja poslove

kojima se osigurava plovidba može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob te koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuće ovlaštenje te pripravnik za stjecanje zvanja.

Zvanja članova posade brodova hrvatske trgovačke mornarice stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje.

Osim ovlaštenja za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 2. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i posebna ovlaštenja.

Posebna ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka stječu se s položenim odgovarajućim ispitom.

Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i kontrolira periodičnim pregledom.

Članak 150Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima

propisanim zakonom i pravilima navigacije na način da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti brod ili teret na njemu, ugrozi sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i okoliš od onečišćenja opasnim kemikalijama i štetnim tvarima (uljem, otpacima tekućih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima te radioaktivnim tvarima i njihovim otpacima) s broda.

Članak 151Član posade za obavljanje straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju

u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika.

Časnik straže za trajanja straže ne smije napustiti svoje mjesto na straži bez odobrenja zapovjednika.

Članak 152U predjelima gustog prometa, u uvjetima ograničene vidljivosti i u svima

ostalim opasnim plovidbenim situacijama, kad se upotrebljava uređaj za automatsko kormilarenje, treba postojati izravna mogućnost da dežurni časnik i kormilar preuzmu kormilarenje broda.

Prebacivanje od automatskog na ručno kormilarenje i obratno treba obaviti osobno dežurni časnik straže na mostu.

Članak 153Kao član posade na brodu može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku

knjižicu ili odobrenje za ukrcavanje.

Pomorska knjižica jest isprava kojom se dokazuje stručna sprema člana posade zdravstveno stanje, svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje zaposlenja na brodu.

Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcavanje jesu osobne isprave koje su izdane.

Pomorska knjižica opskrbljena vizom za putovanje u inozemstvo, izdana od nadležne lučke kapetanije, služi i kao putna isprava (putovnica) i ovlašćuje osobu da bude član posade broda koji plovi u inozemstvo, te da putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku.

Članak 154Ako član posade broda za trajanja odnosno nakon prestanka zaposlenja

bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u luku njegova ukrcavanja, ako to brodar ne učini, povratno putovanje u luku ukrcaja dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.

Članak 155

Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.

Brodar ima pravo regresa za napalatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za stan, hranu i prijevoz člana posade od trenutka njegova iskrcavanja s broda do trenutka njegova povratka u luku ukrcavanja, odnosno u mjesto njegova prebivanja.

Članak 156Povratno putovanje smatra se osiguranim i ako je članu posade broda

osiguran odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegova ukrcavanja.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka članu posade pripada naknada za posao koji je obavljao na brodu.

Članak 157Odredbe članka 153., 154., 155. i 156. ovoga Zakona primjenjuju se i

na strance koji su članovi posade hrvatskog broda.

Članak 158U inozemnim lukama član posade broda koji je državljanin Republike Hrvatske

može se, radi zaštite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraćati diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Članak 159Član posade broda dužan je odmah obavijestiti zapovjednika broda, odnosno

dežurnog časnika:

1 ) o svakome izvanrednom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili tereta na brodu te onečistiti okoliš uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda,

U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu i tereta te za zaštitu okoliša dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.

Članak 160Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu prouzročenu stvarima

namijenjenim za njegovu osobnu upotrebu na brodu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji broda.

Član posade koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.

U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 154. do 157. ovoga Zakona.

Članak 161Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda

odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala zbog njegove krivnje.

Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema opčim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu uslijed nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara ako ne dokaže da je član posade broda štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Za suđenje u međusobnim sporovima između člana posade broda i brodara, kao i u međusobnim sporovima između zapovjednika broda i brodara stvarno su nadležni trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.

Članak 162

Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske.

Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodara.

U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje sa svim njegovim ovlaštenjima, po rangu najstariji član posade službe palube koji je državljanin Republike Hrvatske.

Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova (članak 202. stavak 1. točka 3).

Članak 163

Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima, vrši javna ovlaštenja na brodu i zastupa brodara Ako je zapovjednik strane jahte upisan u hrvatski upisnik brodova strana fizička osoba ili osoba bez državljanstva, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka vrši najstariji časnik palube ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske.

Članak 164

Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.

Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara.

Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu. Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika

Članak 165Zapovjednik broda, odnosno časnik palube u smjeni koji upravlja vođenjem

broda dužan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.

Zapovjednik broda dužan je osobno rukovoditi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te za ograničene vidljivosti.

Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika broda odgovornosti za upravljanje brodom.

Članak 166

Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštiti okoliša.

Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu.

Članak 167Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za spašavanje

broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutrašnjim morskim vodama, ako je to moguće te narediti da se brod napusti.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda dužan je poduzeti i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju - i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorskih karata dotičnog putovanja i gotovog novca brodske blagajne.

Zapovjednik broda smije napustiti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 168

Ako se na brodu desi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili ako se desi izvanredni događaj brodu, putnicima, drugim osobama, teretu ili stvarima na brodu, ili ako se opazi onečišćenje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata.

Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je o događaju iz tog stavka, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika.

Ako se dogadaj iz stavka 1. ovoga članka desio za plovidbe, zapovjednik je broda dužan izvještaj o događaju, zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika, podnijeti u roku iz stavka 2. ovoga članka lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako se brod nalazi u inozemstvu.

Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka mora unijeti u brodski dnevnik rođenje i smrt osobe na brodu, naznačujući mjesto ili zemljopisnu poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio.

Zapovjednik broda dužan je o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.

Članak 169Zapovjednik broda dužan je preko radio-telekomunikacija odaslati obavijest

o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a osobito ako opazi promjene na plovnom putu iz članka 159. stavka 1. točke

Zapovjednik broda dužan je bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik.

Članak 170Ako se brodu dogodi nezgoda ili se otkrije nedostatak koji utječe na:

Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili brodar će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države luke u kojoj se nalazi.

Zapovjednik ili brodar mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari

Članak 171U slučaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda dužan je poduzeti

sve mjere opreznosti koje se pokažu potrebnima, osobito kako bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.

Ako nastupi ratno stanje između Republike Hrvatske i druge države, zapovjednik broda dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi od neprijatelja sačuvao brod, ljude, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.

Ako se brod, u slučaju nastupanja ratnog stanja izmedu drugih država u kojem je Republika Hrvatska neutralna nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države, ili mora proći kroz unutrašnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik je broda dužan zatražiti upute od brodara, a ako to nije moguće od nadležnih hrvatskih tijela.

Članak 172Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašten je u njegovo ime

i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i u mjestu izvan sjedišta brodara u kojem nema ovlaštenog predstavnika brodara sklapati ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod Zapovjednik broda ovlašten je kao zastupnik brodara pokretati pred stranim sudskim i upravnim tijelima postupak radi zaštite brodarovih prava i interesa u poslovima iz stavka 1. ovoga članka i u tom postupku poduzimati procesne radnje Ako brodar ograniči ovlaštenje zapovjednika, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje za nj nisu znale niti su prema okolnostima mogle znati.

Članak 173Zapovjednik broda ovlašten je i dužan svim osobama na brodu izdavati

naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održavanje reda na brodu te nadzirati izvršenje izdanih naredaba.

Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može držati na brodu potrebno vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu imati oružje.

Članak 174Zapovjednik broda ima pravo za plovidbe ograničiti slobodu kretanja

na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliš onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.

Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite okoliša, i može za stranog državljanina ili osobu bez državljanstva trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Republike Hrvatske - najkasnije do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.

Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 175Zapovjednik broda ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost

plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda i vratiti u zemlju (članak 154.).

Članak 176Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, smanjiti

svim osobama na brodu obrok hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu.

Mjere iz stavka 1. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 177Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu

izvrše krivično djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i da se izvršitelj pozove na odgovornost.

Ako postoji opasnost da izvršitelj djelo ponovi ili da pobjegne, zapovjednik broda naredit će da se izvršitelju krivičnog djela ograniči sloboda kretanja na brodu ili da se liši slobode; ispitivanjem izvršitelja, svjedoka, očevidaca i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile; o svakom saslušanju sastavi zapisnik; kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je krivično djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izvršenog djela vidljivi te da se poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je krivično djelo izvršeno.

Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik broda dužan je o izvršenom krivičnom djelu podnijeti izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstvništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik broda dužan je s izvršiteljem krivičnog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.

Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je izvršitelja krivičnog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci s pismenim izvješćem o izvršenom krivičnom djelu i zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.

Mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 178Ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik

broda dužan je to napuštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji.

Zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik i utvrditi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu.

Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.

Bilješku o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom hrvatskom tijelu zapovjednik broda dužan je unijeti u brodski dnevnik.

Tijelo koje u luci primi osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predat će ih njegovoj užoj obitelji ili roditeljima, a ako njih nema osobi koju odredi nadležno tijelo starateljstva.

Članak 179Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio

na brod do odlaska broda iz luke.

Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio tijelu iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona.

GLAVA IX.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 180Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog dijela Zakona obavljaju

inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Poslovi iz nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe jesu: nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski, poslovi radio-službe i poslovi zaštite mora od onečišćenja s brodova.

Poslove inspekcija sigurnosti plovidbe mogu obavljati i lučki djelatnici Ministarstva i kapetanije u okviru posebnog ovlaštnja izdatog od ministra.

Članak 181Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem

odredaba ovoga dijela Zakona o sigurnosli plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad

Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.

Članak 182U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi

članka 181. stavka 1. točke 1) ovoga Zakona provjerava se ima li brod važeće svjedodžbe u skladu s odredbama:

Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u prethodnom stavku ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.

Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz prethodnog stavka ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Ako strani brod ima važeće isprave iz stavka 1. ovoga članka, inspekcijski nadzor ograničava se na provjeru:

1 ) odgovara li položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka podacima iz tih isprava,

Osim provjere isprava iz stavka 1 ovoga članka provjerava se ima li strani brod koji ukrcava ili iskrcava teret važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje ili iskrcavanje tereta te je li stanje tih uređaja u skladu s podacima iz te isprave.

Članak 183Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema

važeće isprave iz članka 182. slavka 1 ovoga Zakona, ili da položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 182. stavka 5. ovoga Zakona utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo čiju zastavu brod vije i Međunarodna pomorska organizacija.

Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka analogno se primjenjuju i na brodove čije države odnosne konvencije ne obvezuju.

Članak 184Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno

ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ili da je strani brod ukrcao veći broj putnika od dopuštenog, ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da očito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.

Članak 185U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću brodova za plovidbu

prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona provjerava se:

Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li brod važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja.

Članak 186

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 185. stavka 1. ovoga Zakona utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosli za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 185. stavka 2. ovoga Zakona brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.

Članak 187

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 3) ovoga Zakona utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.

Ako mjere i radovi naredeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:

1 ) zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata,

Članak 188

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se:

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugrozili sigurnost plovidbe nalazi o tome s prijedlozima mjera dostavit će se Ministarstvu i trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavariju plovnih putova radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Članak 189Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181.stavka

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima s prijedlozima za njihovo otklanjanje dostavit će se Ministarstvu.

Članak 190Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se izgradnja objekata koji

se grade na unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama izvodi na način koji ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će izvoditelju radova privremenu obustavu daljnjih radova, a po potrebi uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.

Pod objektima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti za čiju izgradnju nije izdana suglasnost lučke kapetanije

Članak 191Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema ovlaštenja

za obavljanje određenih poslova ili nema valjane isprave o ukrcaju, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.

Ako član posade iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je član posade, peljar ili voditelj brodice u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za obavljanje poslova u vezi sa sigurnošću plovidbe, naredit će zapovjedniku da ga smijeni s dužnosti.

Članak 192Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je brod ukrcao veći broj

osoba ili veću količinu tereta nego što je dozvoljeno, ili da je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, naredit će da se iskrcaju prekobrojne osobe, odnosno da se iskrca količina tereta iznad dozvoljene granice, odnosno da se teret smjesti na propisani način.

Ako zapovjednik broda ne izvrši naređenja iz stavka 1. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će brodu isplovljenje, odnosno zabranit će njegovu daljnju plovidbu.

DIO PETI DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE BRODA

GLAVA I

DRŽAVNA PRIPADNOST BRODA I IDENTIFIKACIJA BRODA

Članak 193Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod upisom u odgovarajući upisnik

brodova, odnosno izdavanjem privremenoga plovidbenog lista.

Članak 194Brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost

viti zastavu Republike Hrvatske.

Pravo i dužnost viti zastavu iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brod bez posade Brodice upisane u evidenciju (očevidnik) brodica na području Republike Hrvatske dužne su izvan granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske viti zastavku Republike Hrvatske.

Članak 195

Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda.

Članak 196Zastava Republike Hrvatske na brodu ima oblik zastave Republike Hrvatske

s tim da je odnos njezine širine prema duljini 1 : 1,5

Članak 197Brod koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, osim tehničkog plovnog

objekta i plutajućeg objekta te broda kojem je izdan privremeni plovidbeni list, mora imati ime.

Tehnički plovni objekt i plutajući objekt, upisani u hrvatski upisnik brodova ili kojima je izdan privremeni plovidbeni list, moraju imati oznaku, a pored oznake mogu imati i ime.

Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta i dva plutajuća objekta i dvije brodice istu oznaku.

Rješenja o određivanju imena i oznaka brodova te pozivnih znakova brodova donosi Ministarstvo.

Članak 198

Brod mora nositi ime luke upisa.

Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije Ministarstva (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija) koja vodi upisnik u koji je brod upisan.

Članak 199Brod i brodica koji imaju radio-uređaj moraju imati pozivni znak prema

propisima o međunarodnom radio-saobračaju.

Članak 200Hrvatsku državnu pripadnost stječe brodica upisom u odgovarajući očevidnik

brodica.

GLAVA II.

UPIS I BRISANJE BRODOVA

Članak 201U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasništvu

fizičkih ili pravnih osoba državljana Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 202U upisnik brodova može biti upisan:

Rješenje kojim se odbija upis broda iz stavka 1. točke 2) ovoga članka ne mora sadržavati razloge iz kojih je upis odbijen.

Članak 203U upisnik brodova u gradnji može se, na zahtjev vlasnika broda, upisati

brod koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

Članak 204

Ako postoje uvjeti iz članka 201. i 202. stavak 1. točka 3) ovoga Zakona, vlasnik brodice može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova bez obzira da li udovoljava kriterijima po članku 5. stavku 1. točka 2) ovoga Zakona i tada se na njega u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove.

U slučaju upisa brodice u upisnik brodova prema članku 202. stavku 1. točki 3.) ovoga Zakona, vlasnik brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

Članak 205Ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova brod koji je upisan u

inozemni upisnik brodova.

Članak 206Brod se briše iz upisnika brodova:

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji.

Članak 207Brisanje broda iz hrvatskog upisnika brodova ne može se obaviti ako

se tome protivi vjerovnik koji ima tražbinu za koju postoji privilegij na brodu.

Ako je osnovana hipoteka na brodu, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležna lučka kapetanija može dopustiti brisanje broda iz upisnika brodova i bez pristanka hipotekarnog vjerovnika, odnosno unatoč protivljenju vjerovnika za čije tražbine postoji pomorski privilegij ako u sud bude položena svota u novcu u visini tražbina spomenutih vjerovnika, odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud, nakon što sasluša vjerovnike, nađe da je dostatno.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na brisanje iz upisnika brodova broda iz članka 206. stavka 1. točke 1) i 4) ovoga Zakona.

Članak 208Odredbe članka 207. ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijenos prava

vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja.

Članak 209

Upisnici brodova jesu javne knjige.

Svatko ima pravo razmatrati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika brodova i imenik brodova.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova dužna je, uz naplatu određene naknade, osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova ili upisniku brodova u gradnji te prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisnik upućuju na te isprave.

Potvrde i prijepisi isprava iz stavka 3. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava.

Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

Članak 210Za pomorske brodove postoje ovi upisnici brodova:

Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji.

Članak 211Upisnici brodova (u daljnjem tekstu: upisnici brodova), upisnici brodova

u gradnji (u daljnjem tekstu: upisnici brodova u gradnji) sastoje se od glavne knjige i zbine isprava.

Članak 212Glavna kniiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji

se od uložaka.

Uložak ima list A, list B i list C.

Iznimno, uložak glavne knjige upisnika javnih brodova imaju samo list A i list B.

Svaki brod upisuje se u poseban uložak.

Članak 213U list A glavne knjige uloška upisnika brodova i upisnika brodova u

gradnji upisuju se podaci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji i njihove osnovne tehničke značajke.

Članak 214U list B uloška glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u

gradnji upisuje se tvrtka, odosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom ili brodom u gradnji.

U list B iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara ako je brod u potpunom ili djelomičnom vlasništvu strane pravne ili fizičke osobe, a upis je obavljen na temelju članka 202. stavka 1. točke 1.) ovoga Zakona. U ostalim slučajevima ti se podaci o brodaru mogu upisati radi evidentiranja postojanja brodara broda koji nije vlasnik broda.

U list B upisnika brodova u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja.

Članak 215U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava

kojima je brod ili dio broda opterećen te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo preče kupnje te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

U list C uloška glavne knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podaci iz stavka 1. ovoga članka

GLAVA III

UPIS I BRISANJE BRODICA

Članak 216Brodica se upisuje u evidenciju brodica (očevidnik) koju vodi lučka

kapetanija, odnosno lučka ispostava na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika brodice.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka brodica se može upisati u očevidnik brodica lučke kapetanije, odnosno lučke ispostave na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

Članak 217U očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu

fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

U očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

Članak 218U očevidnik brodica ne može se upisati brodica koja je upisana u upisnik

brodica strane države.

Članak 219Očevidnik brodica je javna knjiga, a izvod iz očevidnika brodica ima

dokaznu snagu javne isprave.

Članak 220Brodica upisana u očevidnik brodica mora imati oznaku, a može imati

i ime.

Članak 221Brodica se briše iz očevidnika brodica: