Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata NN 33/1992 (12.6.1992.), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Proglašavam Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 5. lipnja 1992, Vijeća općina 5. lipnja 1992. i Vijeća udruženog rada 5. lipnja 1992.

Broj: PA4-51/1-92 Zagreb, 9. lipnja 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim Zakonom uređuje se posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih

vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji.

Članak 2Zaštita po ovom Zakonu ostvaruje se po osnovi oštečenja organizma, gubitka

člana obitelji i po osnovi materijalnih potreba korisnika.

Članak 3Prava utvrđena ovim Zakonom mogu ostvarivati i koristiti državljani

Republike Hrvatske.

Strani državljani koji su oštećenje organizma dobili ili im je član obitelji poginuo ili umro u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990., odnosno u obrambenom ratu u Republici Hrvatskoj, ostvaruju prava po ovom Zakonu, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od države čiji su državljani ili države na čijem teritoriju imaju prebivalište.

Državljani drugih država s teritorija bivše Socijalistićke Federativne Republike Jugoslavije koji nisu obuhvačeni u stavku 2. ovoga članka, a koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske mogu ostvarivati i koristiti prava utvrđena ovim Zakonom u slučaju reciprociteta.

Članak 4

Novčana sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurava Republika Hrvatska.

II. OSOBE OBUHVAĆENE ZAŠTITOM I. Ratni vojni invalidi

Članak 5Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje

20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila sudjelovanjem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od 30. svibnja 1990.

Članak 6

Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% i to:

Odredbe stavka 1. točke 1. i 2 ovoga članka primjenjuju se i na pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde u pogledu oštećenja organizma nastalog u obavljanju stručne obuke u funkciji priprema za obranu Republike Hrvatske.

Nehat se, ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

Odlazak na bojeve vježbe i bojevo gađanje i povratak s (takove vježbe i gađanja odnosno odlazak na vojnu vježbu i povratak s vojne vježbe ne smatra se obavljanjem specifičnih vojnih dužnosti odnosno vojnom vježbom pričuvnog vojnog sastava u smislu stavka 1. točke 1. i 3., odnosno točke 5. ovoga članka.

Članak 7

Mirnodopski vojni invalid je i osoba koja je kao vojna osoba nakon 15. svibnja 1945. oboljela ili joj se od ranije postojeća bolest pogoršala, odnosno ispoljila, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica obavljanja obvezne vojne službe ili dužnosti pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. točke 2. i 4. ovoga Zakona, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 60%.

Mirnodopski vojni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

Članak 8Civilni invalid rata (u daljnjem tekstu: civilni invalid) je osoba kojoj

je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

Civilni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 60% zbog bolesti a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zlostavljanja odnosno lišenja slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990.

Civilni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo civilnog invalida ako mu še oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

Članak 9Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti osobe koje su, u Domovinskom

ratu, oštećenje organizma dobile kao pripadnici, pomagaći ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija, odnosno koje su osuđene pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim formacijama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, kao i članovi njihovih obitelji.

Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti niti osobe koje su se u Domovinskom ratu, same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.

Članak 10Sudionik rata, prema ovom Zakonu, je osoba kojoj je na temelju propisa

o mirovinskom osiguranju svo vrijeme od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. uračunato u mirovinski staž u dvostrukom trajanju po osnovi sudjelovanja:

Članak 11Sudionik rata prema ovom Zakonu je i osoba:

Članak 12Zaštita po ovom Zakonu osigurava se članovima obitelji:

Članak 13Članovima obitelji, po ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena

u braku ili izvan braka, usvojena i pastorčad - članovi uže obitelji, te roditelji, očuh, maćeha i usvojitelji.

Članom uže obitelji, prema ovom Zakonu, smatra se i izvanbračni drug koji s vojnim invalidom, civilnim invalidom odnosno sudionikom rata, ima djece i s njim živi, odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

III. PRAVA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA

Članak 14Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi imaju, po osnovi

oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na:

Članak 15Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakoria vojni i civilni invalidi razvrstavaju

se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset grupa:

I. grupa - invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna tuđa njega i pomoć druge osobe, II. grupa - invalidi sa 100%" oštećenja organizma, III. grupa - invalidi sa 90% oštećenja organizma, IV. grupa - invalidi sa 80% oštećenja organizma, V. grupa - invalidi sa 70% oštećenja organizma, VI. grupa - invalidi sa 60% oštećenja organizma, VII. grupa - invalidi sa 50% oštećenja organizma, VIII. grupa - invalidi sa 40% oštećenja organizma, IX. grupa - invalidi sa 30% oštećenja organizma, X. grupa - invalidi sa 20% oštećenja organizma.

Oštećenjem organizma, prema ovom članku, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima predviđenim ovim Zakonom, pri ocjenjivanju postotka oštećenja uzimaju se u obzir sva takova oštećenja, a svojstvo se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnoga postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno ispoljenja bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

Članak 16Osobna invalidnina određuje se u mjesečnoj svoti prema grupi oštećenja

organizma invalida.

Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe određuje se u visini od 160% prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine. mjesečna svota osobne invalidnine invalida II - X grupe određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. grupe i to: __________________________________________________________ Grupa Postotak __________________________________________________________ II. 73,00 III. 55,00 IV. 41,00 V. 29,00 VI. 18,00 VII. 12,00 VIII. 6,00 IX. 4,00 X. 3,00 __________________________________________________________ 2. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe

Članak 17Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:

Invalidi iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:

Članak 18Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pqmoć druge osobe je mjesečna

svota osobne invalidnine invalida I. grupe.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno :

Članak 19Pravo ne ortopedski dodatak imaju vojni i civilni invalidi kojima je

tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica dobivene rane, povrede, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.

Članak 20Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka je mjesečna svota osobne

invalidnine invalida I. grupe.

Ortopedski dodatak iznosi mjesečno:

1 ) za I. stupanj 29% od osnovice,

Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke 1) ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dva ili više oštećenja I. stupnja.

Članak 21Ratni vojni invalid kojemu je organizam oštećen pod okolnostima iz članka

Članak 22Vojni i civilni invalidi I. do IV. grupe imaju pravo na kupališno i

klimatsko liječenje uz uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 23Kupališno i klimatsko liječenje, prema ovom Zakonu, je liječenje koje

je nužno kao nastavak liječenja od bolesti koje su propisane kao indikacija za to liječenje u svezi s oštećenjem organizma na osnovi kojeg je ostvario svojstvo invalida.

Kupališno i klimatsko liječenje obavlja se u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama u kojima se u liječenju primjenjuje prirodni faktor i zdravstvenim ustanovama u kojima se liječenje obavlja pretežno prirodnim faktorom.

Članak 24Vojni i civilni invalid ima pravo na naknadu troškova bolničkog i rehabilitacijskog

liječenja i troškova za proteze, ortopedska i druga pomagala, pomoćne i sanitarne sprave u visini u kojoj po propisima o zdravstvenoj zaštiti sudjelu je u tim troškovima, ako mu je liječenje odnosno pomagalo potrebno u ostvarivanju zdravstvene zaštite u svezi s oštećenjem organizma na osnovi kojeg je ostvario svojstvo invalida.

IV. PRAVA PO OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI

Članak 25Članovi obitelji osoba iz članka 12. ovoga Zakona imaju sve uvjete propisane

ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu.

Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni drug i djeca vojnog, odnosno i civilnog invalida I. do IV. grupe koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

Članovi obitelji osoba iz članka 12. točke 1. do 3. ovoga Zakona, uz uvjete propisane ovim Zakonom, imaju pravo i na uvećanu obiteljsku invalidninu.

Članak 26Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti

pod ovim uvjetima:

Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravom na obiteljsku invalidninu ove se osobe mo gu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 26. godine života;

Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1., točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu.

Bračni drug vojnog odnosno civilnog invalida I. do IV. grupe koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka, pravo na obiteljsku invalidninu, ako je s invalidom živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kučanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti, ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik mirovine.

Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti.

Članak 27Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže

obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, maćeha i usvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi u obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, maćeha ili usvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu ima preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo.

Članak 28Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota

osobne invalidnine invalida I. grupe.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 15% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 1. do 3. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika svota obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

Članak 29Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili više članova obitelji obiteljska

invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

Članak 30Roditelj čije je jedno dijete izgubilo život pod okolnostima iz članka

Ako se obiteljskom invalidninom po stavku 1. ovoga članka koriste oba roditelja kao sukorisnici svota obiteljske invalidnine određena po članku 28., stavku 3. ovoga Zakona uvećava se za 50%.

Članak 31Korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na osobnu i na

obiteljsku invalidninu po osnovi jedne ili više osoba imaju pravo na osobnu invalidninu i na jednu polovinu obiteljske invalidnine za svaku od tih osoba.

Korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi dviju ili više osoba ima ju pravo na obiteljsku invalidninu za jednu osobu i na po jednu polovinu obiteljske invalidnine za svaku slijedeću osobu.

Članak 32Roditelj i braćni drug osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka

Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete bez oba roditelja koje obiteljsku invalidninu koristi iza osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona.

Uvećana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi 34,50% od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. grupe.

Ako više osoba iz stavka 1. i 2 ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u svoti iz stavka 3. ovoga članka pripada svakoj od njih.

Članak 33Korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na uvečanu obiteljsku

invalidninu iz članka 32. ovoga Zakona po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe.

V. PRAVA PO OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA 1. Opskrbnina

Članak 34Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske

invalidnine - osobe iz članka 25., stavka 1. i 2. ovoga Zakona i sudionici rata, ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti invalida I. do VII. grupe i sudionika rata.

Članak 35Sukorisnicima obiteljske invalidnine i korisnicima više invalidnina

pripada jedna opskrbnina.

Članak 36Nesposobnima za privređivanje, prema ovom Zakonu, smatraju se:

Dijete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, koje prekine školovanje zbog bolesti što ju utvrdi nadležna zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.

Članak 37Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 55% prosječne mjesečne plaće

svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine.

Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike izmedu dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2. odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika.

Ako oba bračna druga ispunjevaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga.

Članak 38

Sukorisnicima opskrbnine koji žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina, određena po članku 37. stavku 4. ovoga Zakona, pripada na jednake dijelove.

Ako obiteljsku invalidninu koristi više osoba koje iz opravdanih razloga žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rodena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora opskrbnina pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, svakome od njih pripada svota koja bi mu pripadala kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih svota ne može biti veći od osnovice za određivanje opskrbnine povećane po članku 37. stavku 4. ovoga Zakona. Ako je zbroj tih svota veći, opskrbnina pripada svakom od sukorisnika u omjeru sa svotama koje bi im pripadale kao samostalnim korisnicima.

Članak 39

Samohranim korisnicima opskrbnina, određena prema članku 37. ovoga Zakona, povećava se za 50%.

Članak 40Samohranim, prema ovom Zakonu, smatra se korisnik opskrbnine koji nema

zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti, te da u svome kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva, koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u kućanstvu.

Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, članovi kućanstva koji su nesposobni za privređivanje prema članku 36. ovoga Zakona ako nisu zaposleni, odnosno samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

Članak 41Pravo na opskrbninu i visina opskrbnine ovisi o ukupnom prihodu od poljoprivredne

djelatnosti korisnika opskrbnine i svih članova njegova kućanstva, kao i o drugim redovnim novčanim prihodima korisnika opskrbnine i članova njegove obitelji koji žive s njim u kućanstvu.

Kućanstvom, prema ovom Zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Članak 42Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti, prema ovom Zakonu, smatra

se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine.

Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka katastarski prihod uzima se umanjen za 50%, ako su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe, korisnici dodatka za pripomoć u kući i korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje, u smislu članka 36. i članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti smatra se mjesečna svota zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, katastarski prihod uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.

Katastarski prihod uzima se u obzir i kad se radi o prihodu od zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodokorištenja.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir kad se radi o prihodu za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom.

Članak 43Drugim redovnim novčanim prihodima, prema ovom Zakonu smatraju se:

Članak 44U druge redovne novčane prihode koji su od utjecaja na opskrbninu ne

ulaze: novčana primanja po ovom Zakonu, novčana primanja po opčinskim propisima o zaštiti vojnih invalid, sudionika i žrtava rata, novčana primanja po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju, doplatak za djecu, novčana pomoć obitelji vojnog obveznika, zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druge stalna mjesečna novčana primanja korisnika, odnosno članova njegove obitelji, za koja je propisima o njihovu ustanovljenju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi kod stjecanja i određivanja prava koje ovisi o prihodima.

Članak 45Dio prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika opskrbnine o kojemu

ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine izračunava se tako, da se:

Ako je braćni drug korisnika opskrbnine zaposlen u inozemstvu izvan teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika opskrbnine prelazi svotu iz članka 34., točke 6. ovoga Zakona.

Članak 46Promjene u visini prihoda i broju članova kućanstva, o kojime ovisi

pravo na opskrbninu i visina opskrbnine, utječu na opskrbninu tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje opskrbnine uzimaju u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje opskrbnine uzimaju se u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva.

Članak 47Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju

ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima.

Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 45% od prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine.

Članak 48Korisnici osobne invalidnine, djeca - korisnici obiteljske invalidnine

i korisnici opskrbnine imaju pravo na doplatak za djecu pod uvjetima i u visini što su utvrđeni propisima o tome doplatku, ako ne ispunjava uvjete za ostvarivanje tog doplatka po drugim propisima.

Članak 49Korisnik obiteljske invalidnine iza osobe poginule pod okolnostima iz

članka 5., stavka 1., točke 1. do 3. i članka 8., stavka 1. točke 1., 2. i 5. ovoga Zakona ima pravo na jedno besplatno putovanje godišnje željeznicom, brodom ili autobusom radi obilaske groba te osobe, a koja nije pokopna mjestu prebivališta korisnika obiteljske invalidnine.

Članak 50Vojni i civilni invalid koji po ovom Zakonu koristi dodatak za njegu

i pomoć druge osobe ima pravo na povlaštenu vožnju u unutarnjem prometu i to:

Članak 51Pod jednim putovanjem prema članu 49. i 50. ovoga Zakona podrazumijeva

se odlazak iz polaznog u uputno mjesto (vožnja u odlasku) i povratak iz uputnog mjesta u polazno (vožnja u povratku).

VI. POSEBNE ODREDBE

Članak 52

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine usklađuje se početkom svake kalendarske godine uzimajući u obzir kretanje prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i materijalne mogućnosti Republike.

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine, usklađene po odredbi stavka 1. ovoga članka, mogu se uskladiti i početkom drugog polugodišta prema prosječnoj mjesečnoj plači svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodnog polugodišta azko se za to osiguraju sredstva.

Članak 53Svota cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 34., stavka 1., točke

Članak 54

Svota cenzusa katastarskog prihoda iz članka 34., stavka 1., točke 5. ovoga Zakona usklađuje se s koeficijentom povećanja vrijednosti ljestvica toga prihoda u Republici Hrvatskoj.

Članak 55Svote mjesečnih novčanih primanja, svotu osnovice za određivanju opskrbnine

i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuje, prema odredbama članka 52. i 53. ovoga Zakona, ministar rada, socijalne skrbi i obitelji, na temelju odgovarajućih službenih podataka.

Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji utvrđuje i svotu cenzusa katastarskog prihoda prema odredbi članka 54 ovoga Zakona, na temelju akta o izmjeni vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda.

Članak 56Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji donosi propise: o utvrđivanju

postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. grupe prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; o načinu ostvarivanja i korištenja prava na besplatnu i povlaštenu vožnju i na naknadu troškova prijevoza; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu.

Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

Članak 57

Pri stjecanju ili određivanju prava po drugim propisima ovisno o prihodima, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući iz ovoga Zakona ne uzimaju se kao prihod prilikom odlučivanja o takvom pravu.

VII. KORIŠTENJE PRAVOM I PRESTANAK PRAVA

Članak 58Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski

dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev za priznavanje tih prava podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu, podnijet po isteku roka od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ta prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke l. i članka 7., stavka 1. ovoga Zakona smatra se dan otpuštanja iz oružanih snaga.

Opskrbnina i dodatak za pripomoć u kući pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, Ako je zahtjev za priznavanje prava na opskrbninu podnijet prije donošenja rješenja o priznavanju prava na invalidninu, opskrbnina pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je na rješenje o pravu na invalidninu data suglasnost u revizionom postupku.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na dodatak za pri pomoć u kući podnijet prije donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu.

Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu - za oštećenje organizma nastalo, odnosno smrt osobe od koje se izvodi pravo nastupilo pod okolnoslima iz članka 5. stavka 1. točke 1 i stavka 2. ovoga Zakona pripada od prvog dana idućeg mjeseca po ispunjenju uvjeta.

Doplatak za djecu pripada od dana određenog propisima o tome doplatku.

Članak 59Vojni, odnosno civilni invalid, koji za isto oštećenje organizma koristi

pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu.

Član obitelji osobe iz članka 12., točke 4. do 7. ovoga Zakona koji je zaposlen, bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću ili je korisnik mirovine, ne može koristiti pravo na obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu.

Članak 60Korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe koji ispunjava uvjete

za ostvarivanje toga prava po drugim propisima ima pravo na razliku svote dodatka za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu, ako takva razlika postoji.

Članak 61Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski

dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, opskrbnina, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to unazad.

Članak 62Dospjele, a neisplaćene svote novčanih primanja iz ovoga Zakona isplaćuju

se članovima obitelji koji su s korisnikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu.

Članak 63Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne

isplaćuje se za mjesec u kojem je korisnik svo vrijeme proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj organizaciji ili ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se ni za vrijeme korištenja kupališnoga i klimatskog liječenja po ovom Zakonu.

Članak 64

Korisniku opskrbnine koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na opskrbninu, pravo na dodatak za pripomoć u kući i pravo na doplatak za djecu nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranog državljana iz članka 3., stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 65Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona nalazi u

pritvoru, članovima obitelji koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit će se korisniku, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

Ako se korisnik opskrbnine i dodatka za pripomoć u kući nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme polovica tih primanja ako uzdržava članove obitelji u kućanstvu, a ako ne uzdržava takove članove obitelji ne pripadaju mu za to vrijeme ta primanja. Ako opskrbninu koriste dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine, ostalim sukorisnicima isplaćuje se dio opskrbnine koji njima pripada.

Članak 66Korisniku prava iz ovoga Zakona, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom

na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne.

Članak 67Prava ostvarena po ovom Zakonu gube korisnici koji su osuđeni pravomoćnom

sudskom presudom zbog toga što su od 17. kolovoza 1990. bili pripadnici, pomagaći ili suradnici neprijateljskih vojnih ili paravojnih formacija, odnosno zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske kao i članovi obitelji takvih osoba.

Osobama protiv kojih je pokrenut krivični postupak zbog djela iz stavka 1. ovoga članka ne isplaćuju se novčana primanja za vrijeme do okončanja tog postupka.

Članak 68Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario

kao član obitelji.

Bračni drug gubi prava iz ovoga Zakona i ako je napustio djecu s kojom koristi prava i zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovno uspostaviti ako bračni drug nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovoga Zakona.

Članak 69Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani

uvjeti za korištenje tim pravima.

Korisnici prava iz ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.

Članak 70Prava po ovom Zakonu, koja se stječu po osnovi rane, povrede ili ozljede

dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 1., 3. i 5. i stavka 2., članka 6., stavka 1., točke 1., 2., 4., 5. i 6. i stavka 2. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona, odnosno po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima, ne zastarijevaju.

U pogledu zastare isplate novčanih primanja po ovom Zakonu primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduje zastara potraživanja.

VIII. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Članak 71O pravima po ovom Zakonu rješava u prvom stepenu nadležni opčinski organ

uprave, a u drugom stepenu nadležni republički organ uprave.

O pravima stranih državljana koji nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske rješava u prvom stepenu, nadležni organ uprave za grad Zagreb.

Članak 72Činjenica da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz

članka 5. i 6. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog organa uprave.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenice da se rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 3 i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju tijekom drugog svjetskog rata i neposredno nakon tog rata, a najkasnije od 15. svibnja 1946. za oštećenje organizma nastalo do 15. svibnja 1945, a za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 30. svibnja 1990. do dana prestanka neprijateljstva, medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja, povređivanja ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5, stavka 1., točka 3. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 73Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se odnosno pojavila pod okolnostima

iz članka 5., stavka 1., točke 1., članka 7., stavka 1. i članka 8., stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se na temelju medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, službe u oružanim snagama odnosno trajanja neprijateljstava ili iz razdoblja 30 dana nakon prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava.

Članak 74Činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama

ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. i 6., članka 7., stavka 1. i članka 8., stavka 1. i 2. ovoga Zakona utvrđuje se pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove odnosno od nadležnog organa uprave.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 3. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 75Zahtjev za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida, mirnodopskog

vojnog invalida odnosno civilnog invalida po osnovi oštećenja organizma nastaloga zbog bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 1., članka 7., stavka 1. i članka 8., stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti nakon prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava, a najkasnije u roku od pet godina od dana prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava.

Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1, točke 1., članka 7., stavka 1. i članka 8, stavka 2. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana po prestanku sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, po otpuštanju iz oružanih snaga, odnosno po prestanku neprijateljstava, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je ta osoba prestala sudjelovati u obrani Republike Hrvatske, ili otpuštena iz oružanih snaga, odnosno od dana prestanka neprijateljstava.

Pod prestankom sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske podrazumijeva se prestanak neprijateljstava, odnosno otpuštenje iz oružanih snaga Republike Hrvatske, ako je oboljela osoba otpuštena iz oružanih snaga prije prestanka neprijateljstava.

Pod otpuštanjem iz oružanih snaga podrazumijeva se prekidanje obveze služenja vojnog roka, otpuštanje vojnika nakon odsluženja vojnog roka ili zbog nesposobnosti za vojnu službu i otpuštanje vojnih obveznika s vojnih vježbi u jedinicama ili ustanovama oružanih snaga u smislu propisa o vojnoj obvezi, te otpuštanje sa školovanja kadeta vojnih škola.

Članak 76Oštećenje organizma invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoć druge

osobe, pravo na ortopedski dodatak, pravo na pripomoć u kući, te nesposobnost za privređivanje, kao uvjet za ostvarivanje prava po ovom Zakonu, utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja nadležne liječničke komisije.

Kupališno i klimatsko liječenje koristi se na osnovi mišljenja nadležnih liječničkih komisija.

Članak 77Nalaz i mišljenje u prvostepenom postupku daje liječnička komisija sastavljena

od tri liječnika specijalista.

Nalaz i mišljenje u drugostepenom postupku daje liječnička komisija sastavljena od pet liječnika specijalista.

Liječničke komisije iz članka 76., stavka 2. ovoga Zakona sastavljene su od po tri liječnika specijalista:

Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji, imenuje članove komisija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i određuje sjedište i područje rada komisije.

Članak 78

Liječničke komisije iz članka 76., stavka 2. i članka 77., stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od dana primitka predmeta.

Članak 79Rješenje, donijeto u prvom stepenu, kojim se utvrđuje vojni i civilni

invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu podliježe reviziji.

Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležni drugostepeni organ uprave.

Ako je protiv rješenja prvostepenog organa uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta organu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu.

Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 80U postupku revizije nadležni drugostepeni organ uprave može se s prvostepenim

rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.

Drugostepeni organ će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi, ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.

Prvostepeni organ čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, donosi novo rješenje. Novo prvostepeno rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno ili ukinuto.

U postupku revizije drugostepeni je organ dužan pribaviti nalaz i mišljenje liječničke komisije iz članka 77., stavka 2. ovoga Zakona o oštećenju organizma invalida, o pravu na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravu na ortopedski dodatak, pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 81Ako protiv rješenja prvostepenog organa koje podliježe reviziji nije

izjavljena žalba, a revizija ne bude obavljena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostepeni organ primio predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je data suglasnost na rješenje.

Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničke komisije, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostepeni organ primio nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju.

Članak 82Nadležni prvostepeni organ, po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje

novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.

Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno.

Ako korisnik prava u postupku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući da liječnička komisija iz članka 77.. stavka 1. ovoga Zakona dade nalaz i mišljenje, postupak će se obustaviti.

Ako osoba, kojoj je postupak za donošenje novog rješenja obustavljen u smislu stavka 3. ovoga članka, podnese ponovni zahtjev za priznavanje prava po ovom Zakonu, prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva.

Članak 83Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga Zakona kod

vojnog, odnosno civilnog invalida nastupe promjene, koje su od utjecaja na postotak oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem, vojni odnosno civilni invalid može, po isteku dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.

Propisom iz članka 56., stavka 1. ovoga Zakona kojim se uređuje utvrđivanje postotka oštećenja organizma utvrdit će se oštećenja na osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i prije isteka roka od dvije godine.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznato svojstvo vojnog odnosno civilnog invalida zbog neudovoljavanja uvjeta što je ovim Zakonom propisan za stjecanje tog svojstva u pogledu postotka oštećenja organizma.

Članak 84Postupak za rješavanje o svojstvu vojnog ili civilnog invalida odnosno

o svojstvu korisnika obiteljske invalidnine, završen rješenjem protiv kojega nema redovnog pravnog sredstva u upravnom postupku, može se obnoviti i nakon proteka rokova predviđenih za obnovu postupka u zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak, osim u slučajevima priznavanja svojstva vojnog odnosno civilnog invalida po osnovi bolesti i priznavanja svojstva korisnika obiteljske invalidnine iza osobe koja je umrla od bolesti.

Ako se u obnovljenom postupku ranije rješenje zamijeni novim, pravne posljedice na temelju novog rješenja djeluju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka, odnosno od prvog dana idućeg mjeseca od dana donošenja novog rješenja, ako je postupak za obnovu pokrenut po službenoj dužnosti.

Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje u obnovi postupka pokrenutog po službenoj dužnosti utvrđuju se svim dokaznim sredstvima prikladnima za utvrdivanje činjeničnog stanja.

Članak 85Rješenje o pravima po ovom Zakonu koje je postalo konačno u upravnom

postupku može se ukinuti po pravu nadzora u roku od pet godina od dana kada je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, ako je njime očigledno povrijeđen materijalni zakon u korist stranke, a na štetu države.

Članak 86U postupku za ostvarivanje prava, po ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe

zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 87Rješenja kojima je, prema odredbama ovoga Zakona, priznato pravo na

osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu i pravo na naknadu troškova prijevoza izvršava nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti, ukoliko ministar rada, socijalne skrbi i obitelji drukčije ne odredi.

Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka novčana primanja po ovom Zakonu korisnicima s prebivalištem u inozemstvu isplaćuje Služba za računovodstvene poslove Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji.

Članak 88Isplatni organ iz članka 87. ovoga Zakona vodi evidenciju o izvršenim

isplatama i o broju i strukturi korisnika.

Članak 89Nove svote novčanih primanja na temelju akata iz članka 55., stavka

Članak 90Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz

u drugo mjesto, ako su od nadležnog organa upućeni odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred liječničkom komisijom ili u svezi s korištenjem kupališnog i klimatskog liječenja po ovom Zakonu.

Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratilac za putovanje radi pregleda pred liječničkom komisijom, odnosno radi korištenja kupališnim i klimatskim liječenjem ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratioca.

Pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima i osoba koja je podnijela zahtjev za pri znavanje prava po ovom Zakonu, aho joj je konačnim rješenjem traženo pravo, odnosno povećanje grupe oštećenja organizme priznato.

Troškovi prijevoza naknaduju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom, odnosno drugim razredom željeznicom ili brodom.

Članak 91Troškove postupka za ostvarivanje prave po ovom Zakonu snosi organ koji

vodi postupak.

Članak 92Troškovi u svezi s radom liječničkih komisija, troškovi usluga Službe

društvenog knjigovodstva Hrvatske, organizacija poštansko telegrafskog i telefonskog saobraćaja i banaka za isplatu novčanih primanja te troškovi tiskanja tiskanica za izvršavanje rješenja po ovom Zakonu isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članku 4. ovoga Zakona.

Članak 93

U postupku ostvarivanja prava po ovom Zakonu ne plaća se taksa.

Članak 94Osoba kojoj su isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije

imala pravo, dužna je vratiti primljene svote.

Potraživanje iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva kad protekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu potraživanja.

Taj rok počinje teći od dana kad je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da isplaćivano primanje ne pripada ili da pripada u manjoj svoti.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je vratiti nepravilno isplaćeno novčano primanje u svoti primljenoj najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležni isplatni organ, povrat nepravilno primljenih svota ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu.

Obveza povrata nepravilno isplaćenih svota primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je primanje isplaćeno poništeno, ukinuto ili izmijenjeno.

IX. PRIMJENA ODREDABA OVOGA ZAKONA ZA VRIJEME RATNOG STANJA

Članak 95Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za vrijeme ratnog stanja, osim

odredaba kojima je uređeno pravo na kupališno i klimatsko liječenje i pravo na besplatnu i povlaštenu vožnju.

Članak 96

Za vrijeme ratnog stanja ministar rada, socijalne skrbi i obitelji može, po potrebi, svojom posebnom uputom odrediti organ koji će u prvom stepenu rješavati o pravima po ovom Zakonu i isplaćivati novčana primanja za korisnike s područja općina u kojima se, u vrijeme ratnog stanja, te poslove ne može obavljati.

Članak 97Novčana sredstva za ostvarivanje prava predviđeaih ovim Zakonom, za

vrijeme ratnog stanja, osiguravaju se po propisima kojima je uređeno financiranje Republike za vrijeme ratnog stanja.

Članak 98U vrijeme ratnog stanja, svote mjesečnih novčanih primanja iz ovoga

Zakona utvrđuju se u skladu s visinom sredstava osiguranih prema odredbi članka 97 ovoga Zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 99Ratni vojni invalid kojemu je to svojstvo priznato, do stupanja na snagu

ovoga Zakona, po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Službeni list SFRJ", br. 68/81., 41/83., 75/85., 44/89., 87/89., 20/90. i 42/90.), po propisima koji su prethodili tome zakonu, odnosno po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.), zadržava svojstvo ratnog vojnog invalida i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani ovim Zakonom i u slučaju kad osnova za stjecanje tog svojstva nije predviđena ovim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 100Mirnodopski vojni invalid kojemu je to svojstvo priznato, do stupanja

na snagu ovoga Zakona, po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Službeni list SFRJ", br. 68/81., 41/83., 75/85., 44/88., 87/89., 20/90. i 42/90.), odnosno po propisima koji su prethodili tome zakonu, zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani ovim Zakonom i u slučaju kada osnova za stjecanje tog svojstva nije predviđena ovim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 101Žrtve fašističkog terora, građanska žrtva rata, odnosno žrtva neprijateljskog

djelovanja kojoj je to svojstvo priznato, do stupanja na snagu ovoga Zakona, po Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), odnosno po propisima koji su prethodili tome zakonu, smatra se civilnim invalidom rata i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete to su ovim Zakonom propisani za civilne invalide rata, ako ispunjava uvjete iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 102Korisnik obiteljske invalidnine kojemu je to pravo priznato, do dana

stupanja na snagu ovoga Zakona, po Zakonu o osnovnini pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Službeni list SFRJ", br. 68/81., 41/83., 75/85., 44/89., 87/89., 20/90. i 42/90.), po propisima koji su prethodili tome zakonu, odnosno po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.), a koji ispunjava uvjete za stjecanje i korištenje tog prava propisane ovim Zakonom, koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku invalidninu i drugim pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani ovim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. ovoga Zakona.

Korisnik obiteljske invalidnine kojemu je to pravo priznato, do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, po zakonu, odnosno po propisima iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne ispunjava uvjete za stjecanje i korištenje tog prava propisane ovim Zakonom, koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku invalidninu sve dok za to ispunjava uvjete koji su bili propisani zakonom iz stavka 1. ovoga članka. ako ispunjava uvjete iz članka 3. ovoga Zakona.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iz stavka 2. ovoga članka pripada u postotku od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. grupe po ovom Zakonu u kojem postotku je bila određena do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 103Nadležni općinski organ uprave donijet će po službenoj dužnosti rješenja

o prestanku prava na:

Rješenja iz stavka 1. ovoga članka treba donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 104Zahtjevi za priznavanje svojstva, odnosno prava po Uredbi o zaštiti

žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.) u povodu kojih, do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeto konačno rješenje, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, ako je to za njih povoljnije.

Zahtjevi za priznavanje svojstva vojnog invalida po osnovi rane, povrede ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točk 2. i 4. i članka 6., stavka 1., točke 3. ovoga Zakona, odnosno zahtjevi za priznavanje prava po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima, koji budu podnijeti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, neće se uzimati u postupak.

Postupak po zahtjevima za priznavanje prava na posebnu novčanu naknadu po Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima ("Narodne novine", br. 52/78., 48/80, 20/86. i 27/88.), u povodu kojih nije donijeto rješenje, do stupanja na snagu ovoga Zakona obustavit će se, a konačna i pravomoćna rješenja o priznatom pravu neće se izvrševati.

Članak 105Strani držvljani, osim državljana drugih republika s teritorija bivše

Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji su u svojstvu stranog državljana ostvarili svojstvo vojnog invalida po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Službeni list SFRJ", br 68/81., 41/83., 75/85., 44/89., 87/89., 20/90. i 42/90.), odnosno po propisima koji su prethodili tome zakonu, a koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske zadržavaju svojstvo vojnog invalida i koriste se pravima uz uvjete i u opsegu što su propisani ovim Zakonom.

Članak 106Svi dosadašnji korisnici koji su ostvarili prava kao i osobe koje su

podnijele zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojih nije donijeto konačno rješenje, po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužni su u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po odredbama ovoga Zakona.

Dosadašnji korisnici prava kao i podnosioci zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka koji ne podnesu zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona gube ostvarena prava.

Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korisnike koji su ostvarili prava prije stupanja na snagu ovoga Zakona po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.).

Članak 107Iznimno od odredbi članka 58., stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ako je oštećenje

organizma nastalo, odnosno smrt osobe od koje se izvodi pravo nastupila pod okolnostima iz članka 5., stavka 1. točke 1. i stavka 2. ovoga Zakona, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ako je zahtjev podnijet do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pravo na invalidninu i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, osobama kojima je organizam oštećen za najmanje 60% pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 17. kolovoza 1990. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pripada od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ako je zahtjev za priznavanje svojstva osobne žrtve, odnosno civilnog invalida rata podnijet do stupanja na snagu ovoga Zakona ili u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 108Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o invalidskom

dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br.

57/85., 55/86. i 57/89.), Zakon o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86. i 57/89.), Zakon o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), Zakon o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima ("Narodne novine", br. 52/78., 48/80., 20/86. i 27/88.), Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon ("Narodne novine", broj 53/91.), Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti boračke zaštite koji se u Republici Hrvatskoj prirmijenjuje kao republički zakon ("Narodne novine", br. 53/91.), Uredba o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.) i Uredba o određenim pravima vojnih invalida i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 57/91.).

Članak 109Propisi donijeti za izvršavanje zakona iz članka 108. ovoga Zakona primjenjuju

se do donošenja propisa iz članka 55. i 56. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i ovim Zakonom, ali najdulje tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 110

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. srpnja 1992.

Klasa: 562-01/92-01/5 Zagreb, 5. lipnja 1992.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.

Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r.

Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.

Zakon, NN 33/1992-818 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 33/1992 Broj dokumenta u izdanju: 818 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 12.6.1992.

ELI: /eli/sluzbeni/1992/33/818 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.