Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 60/1992 (1.10.1992.), Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Proglašavam Zakon o zaštiti pućanstva od zaraznih bolesti, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 25. rujna 1992.

Broj : PA4-71 / 1-92.

Zagreb, 25. rujna 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim Zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje

od interesa za Republiku Hrvatsku kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Članak 2Epidemijom zarazne bolesti, prema ovom Zakonu, smatra se porast oboljenja

od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu, te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje.

Zaraženim područjem, prema ovom Zakonu, smatra se područje na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.

Ugroženim podružjem, prema ovom Zakonu, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.

Pojavu epidemije zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj proglašava te određuje zaraženo odnosno ugroženo područje, ministar zdravstva prema dokumentiranom zahtjevu organizacije zdravstva i stručnom mišljenju Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske.

Proglašenje pojave epidemije objavljuje se u "Narodnim novinama".

II. ZARAZNE BOLESTI

Članak 3Prema ovom Zakonu, zaraznim bolestima čije je sprečavanje i suzbijanje

od interesa za Republiku Hrvatsku, smatraju se:

Ako se pojavi opasnost i od drugih zaraznih bolesti koje mogu ugroziti pučanstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može odrediti, da se za zaštitu pučanstva od tih zaraznih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene ovim Zakonom.

III. PRAVA I OBVEZE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA KOJI OBAVLJAJU POSLOVE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SAMOSTALNO OSOBNIM RADOM U ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 4Općine su dužne propisati mjere za zaštitu pučanstva od.zaraznih bolesti

i u tu svrhu osigurati potrebna sredstva.

Članak 5Općine i organizacije zdravstva dužne su na prijedlog nadležne higijensko-epidemiološke

službe, donijeti program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti za tekuću kalendarsku godinu.

Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se mjere, izvršioci programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedbe programa.

Članak 6Mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti dužne su provoditi i

osigurati njihovo provođenje jedinice lokalne samouprave, organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Članak 7Zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja

na ljude, provode organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, u suradnji s nadležnim organima i veterinarskim stanicama, a sastoje se od uzajamnog izvješćivanja o pojavi i kretanju tih bolesti te organiziranja i provedbe protuepidemijskih, higijenskih i drugih mjera za sprečavanje odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.

Članak 8Svaka osoba, poduzeće i druga pravna osoba te osobe, koje obavljaju

djelatnost samostalno osobnim radom, dužni su omogućiti nadležnom organu uprave kao i zdravstvenim djelatnicima u organizacijama zdravstva da obavljaju propisane zdravstvene preglede osoba, objekata, proizvoda, uzimaju potreban materijal za preglede te da poduzimaju druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Članak 9Svaka osoba ima pravo koristiti se mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih

bolesti predviđenim ovim Zakonom. Osobe oboljele od zaraznih bolesti imaju pravo i obvezu liječiti i pridržavati se propisanih mjera i uputa organizacije zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, osobito što se tiče zaštite okoline od zaraze.

Posebna dužnost osobe koja stalno ili povremeno izlučuje klice neke zarazne bolesti, sastoji se u obvezi pridržavanja propisanih mjera i uputa što ih odredi organizacija zdravstva ili zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

IV. MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 10Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, ostvaruje se mjerama za sprečavanje

i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti :

A. opće mjere B. posebne mjere C. ostale mjere A. OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Članak 11Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su :

B. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Članak 12Posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

Članak 13Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, organizacije

zdravstva obavljaju:

Članak 14Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod

pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje paralize, difterije, kapavca, kolere, krpeljnog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme - borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, povratne groznice, Q groznice, sifilisa, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, trbušnog tifusa, trihineloze, tularemije, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, virusnih hemoragijskih groznica, virusne žutice tipa B i C te žute groznice.

Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemije zarazne bolesti iz članka 3. ovoga Zakona.

Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju organizacije zdravstva.

Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih.ispitivanja iz stavka 3. ovoga članka obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva koje obavljaju laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze, donosi ministar zdravstva.

Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze.

Rješenje se objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 15Organizacije zdravstva iz članka 14. ovoga Zakona dužne su voditi evidenciju

o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima i dostavljati izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemije, zaraznih bolesti nadležnom organu odnosno ovlaštenoj organizaciji, u skladu s provedbenim propisom kojeg donosi ministar zdravstva.

Članak 16Obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti podliježu:

I) svako oboljenje ili smrt od zarazne bolesti navedene u članku 3. ovoga Zakona ili od zarazne bolesti koju odredi Vlada Republike Hrvatske;

Prijavu podnosi organizacija zdravstva i zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, nadležnom organu odnosno ovlaštenoj organizaciji.

Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a ne nalazi se na dužnosti u organizaciji zdravstva, dužan je o tome bez odlaganja izvijestiti najbližu organizaciju zdravstva.

Članak 17

Prijavljivanje zaraznih bolesti obavlja se na temelju kliničke dijagnoze, a samo izuzetno nakon laboratorijske potvrde.

Članak 18

O svakom oboljenju od bjesnoće, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze ili tularemije, organizacija zdravstva koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah izvijestiti nadležnu veterinarsku stanicu, odnosno organ uprave nadležan za poslove veterinarstva.

Veterinarska stanica dužna je odmah izvijestiti nadležnu organizaciju zdravstva, odnosno organ uprave nadležan za poslove zdravstva, o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih

ovim Zakonom, donosi ministar zdravstva.

Članak 20Osobe za koje se utvrdi da boluju od Brill-Zinsserove bolesti, sifilisa

u zaraznom stadiju, meningokokne bolesti, gube, kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, dječje paralize, difterije, pjegavca, povratne groznice, trbušnog tifusa, bruceloze, malarije, bjesnoće, tetanusa i crnog prišta te osobe za koje se sumnja da boluju od kolere, kuge ili virusnih hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze.

Članak 21Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju

od zaraznih bolesti iz članka 20. ovoga zakona, obvezatno se izoliraju i liječe u organizacijama zdravstva za liječenje zaraznih bolesti.

Osobe oboljele od drugih zaraznih bolesti, izoliraju se i liječe u stanu, ukoliko za to postoje uvjeti odnosno u organizaciji zdravstva.

Članak 22Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem opsegu, izolacija

i liječenje oboljelih može se obavljati i udrugim odgovarajućim objektima osposobljenim za tu svrhu.

Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavku 1. ovoga članka donosi ministar zdravstva.

Članak 23Obvezatna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se radi:

Članak 24Obvezatnu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode

organizacije zdravstva i druge pravne osobe te osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom, ako udovoljavaju propisanim uvjetima.

Ukoliko mjere preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode druge pravne osobe i osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom, iste obavljaju u skladu s utvrđenim programom iz članka 5. ovoga Zakona, te pod nadzorom nadležne organizacije zdravstva.

Obvezatnu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode higijensko-epidemiološke odnosno odgovarajuće službe organizacije zdravstva.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva i druge pravne osobe te osobe koje obavljaju djelatnost samostalnim osobnim radom iz stavka 1. i 3. ovoga članka, donosi ministar zdravstva.

Članak 25

Obvezatna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, bjesnoće, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, virusne žutice tipa A i legionarske bolesti te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije.

Obvezatna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u toku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća:

Članak 26

Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prilikom pojave pjegavca, povratne groznice, kuge i Brill-Zinsserove bolesti.

Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost.

Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija obuhvaća:

Članak 27Obvezatna protuepidemijska deratizacija obavlja se prilikom pojave ili

opasnosti od pojeve kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolesti kojih izvor mogu biti glodavci.

Obvezatna protuepidemijska deratizacija obuhvaća:

Članak 28Provedbene propise o načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije

i deratizacije, donosi ministar zdravstva.

Članak 29Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe:

Članak 30Zdravstveni nadzor obuhvaća:

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz članka 29. stavka 1. točke 2. - 6. ovoga Zakona obavlja se jedanput godišnje.

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz članka 29. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona obavlja se dva puta godišnje.

Zdravstveni pregled osoba iz članka 29. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, obavlja se odmah pri ulasku u Republiku Hrvatsku.

Članak 31

U proizvodnji i prometu namirnica ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, ne smiju biti zaposlene osobe koje:

Članak 32U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege

ili uljepšavanja lica i tijela, ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti osobe koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije.

Osobi, koja temeljem stavka 1. ovoga članka i članka 31. ovoga Zakona, bude udaljena s posla, pripada za vrijeme privremene spriječenosti za rad naknada po propisima o zdravstvenom osiguranju, ako privremenu spriječenost za rad utvrdi liječnik primarne zdravstvene zaštite ili se raspoređuje na drugo radno mjesto, koje odgovara njenom zvanju i zdravstvenoj sposobnosti u istom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi.

Članak 33U školama i drugim organizacijama za djecu i omladinu ne mogu obavljati

poslove osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze i koje su nosioci betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, a u predškolskim organizacijama za njegu djece i osobe koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti.

Članak 34Zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno

osobnim radom, kao i osobe u organizacijama zdravstva i ustanovama socijalne skrbi, ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, ako boluju od aktivne tuberkuloze.

Osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze, ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova.

Članak 35

U poduzećima i drugim pravnim osobama odnosno samostalno osobnim radom, ne mogu se baviti pružanjem higijenske njege pučanstvu osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze ili od gnojnih odnosno parazitarnih bolesti kože.

Članak 36Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju ili salmoneloze

i osobe za koje se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih klica.

Osobe za koje se utvrdi, da su oboljele od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti, obvezatno se podvrgavaju liječenju.

Osobe koje su nosioci uzročnika virusnih žutica tipa B i C, izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nosioci uzročnika (virusa) sindroma stečenog nedostatka imuniteta, moraju biti upučeni u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze.

Članak 37Troškove zdravstvenih pregleda navedenih u članku 30. stavku 1. točki

Troškovi zdravstvenih pregleda iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osiguravaju se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz članka 30. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Članak 38Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod

zdravstvenim nadzorom, donosi ministar zdravstva.

Članak 39Osobe koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu namirnica

dolaze u dodir s namirnicama, moraju imati osnovna znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni.

Provedbene propise o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni, donosi ministar zdravstva.

Članak 40

Zdravstveni odgoj osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica, provode organizacije zdravstva koje udovoljavaju uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti i prostora, te drugim uvjetima koje propisuje ministar zdravstva.

Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati zdravstveni odgoj.

Članak 41Troškove stjecanja osnovnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica

i osobnoj higijeni iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, snosi poduzeće ili druga pravna osoba, poslodavac, odnosno osoba koja djelatnost obavlja samostalno osobnim radom.

Članak 42Imunizacija je obvezatna:

Članak 43Imunizaciju obavlja liječnik, nakon što pregleda svaku osobu koju treba

imunizirati.

Imunizaciju mogu obavljati i zdravstveni djelatnici s višom ili srednjom stručnom spremom, ali samo u prisutnosti i pod nadzorom liječnika.

Članak 44Zaštita imunim serumom (seroprofilaksa) je obvezatna za:

Članak 45Zaštita lijekovima (kemoprofilaska) je obvezatna za:

Članak 46Provedbene propise o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i

kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, donosi ministar zdravstva.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnoće, donosi ministar zdravstva.

Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati imunizacija protiv žute groznice i bjesnoće.

Rješenje se objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 47Osobe, za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru

s oboljelim osobama ili s osobama za koje postoji sumnja da su oboljele od kuge ili virusnih hemoragijskih groznica (Ebola, Lassa i Marburg), stavljaju se u karantenu. Karantena se sastoji u ograničenju slobode kretanja te u zdravstvenim pregledima za vrijeme trajanja karantene.

Osobe, za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljellm osobama ili s osobama, za koje postoji sumnja da su oboljele od kolere, stavljaju se pod zdravstveni nadzor. Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor, moraju se svakodnevno kroz pet dana, javljati organizaciji zdravstva i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima.

O stavljanju osoba u karantenu odnosno pod zdravstveni nadzor, kao i o trajanju karantene, odlučuje ministar zdravstva te o istome donosi rješenje.

C. OSTALE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI 1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća

Članak 48

U slučaju epidemije ili elementarnih nesreća (poplava, potres, požar, prometna nesreća, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.), koje mogu dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja osoba, nadležni organi općine odnosno Republike Hrvatske, dužni su prema potrebi poduzimati i ove mjere radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti: mobilizaciju zdravstvenih djelatnika i drugih osoba; rekviziciju opreme, lijekova i transportnih sredstava; privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite, izolaciju i liječenje te određivanje posebnih zadataka organizacijama zdravstva i zdravstvenim djelatnicima koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

O potrebi poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Ministarstvo zdravstva.

Članak 49Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba mora se obaviti pod uvjetima

i na na čin koji onemogućavaju širenje zaraze.

Članak 50Pogreb i prijenos umrlih osoba koje nisu bile pokopane, a umrle su od

crnog prišta, difterije, kolere, kuge, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola, Lassa i Marburg), virusne žutice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta ili žute groznice, može se obaviti samo pod uvjetima i na način koji su određeni posebnim propisom.

Prijenos umrlih osoba iz stavka 1. ovoga članka, obavlja se na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, na temelju odobrenja i sprovodnice, koje izdaje organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije općine iz koje se umrla osoba prenosi, uz obavijest organu uprave nadležnom za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje, u koju se umrla osoba prenosi. Odobrenje za prijenos tih osoba u inozemstvo izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove.

Članak 51Prijenos umrlih osoba koje nisu bile pokopane i koje nisu umrle od zarazne

bolesti iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, obavlja se na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, samo na temelju sprovodnice, koju izdaje organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije općine iz koje se umrla osoba prenosi, uz obavijest organu uprave nadležnom za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje u koju se umrla osoba prenosi. Sprovodnica za prijenos tih osoba u inozemstvo, izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove.

Članak 52Umrle osobe mogu se prenositi iz inozemstiva u Republiku Hrvatsku samo

na temelju odobrenja Ministarstva zdravstva, koje se izdaje u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prijenos osoba koje nisu umrle od zarazne bolesti i koje nisu bile pokopane, ako su u vrijeme smrti boravile u inozemstvu s važećom ispravom o identitetu.

Članak 53Iskopavanje i prijenos umrle osobe iz jednog grobnog mjesta radi pogreba

u drugom grobnom mjestu, na istom groblju ili u istom naselju ili iz jednog mjesta radi pogreba u drugom mjestu na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, obavlja se na temelju odobrenja, koje izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije.

Odobrenje za prijenos umrle osobe u inozemstvo izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove.

Za iskopavanje i prijenos umrle osobe iz jednog mjesta radi pogreba u drugom mjestu na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, potrebna je i sprovodnica koju izdaje organ uprave iz stavka 1. ovoga članka, uz obavijest nadležnom organu za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje u koju se umrla osoba prenosi.

Za prijenos ostataka ljudskog leša, koji se iskopavaju pošto je proteklo deset godina od dana pogreba, potrebna je samo sprovodnica koju izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije.

Članak 54Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez posebnog odobrenja

organa snitarne inspekcije.

Članak 55Troškove prijenosa umrle osobe radi pogreba snosi osoba koja zatraži

odobrenje za prijenos, ako prema posebnim propisima ili međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno.

Članak 56Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba

i iskopavanja mrtvaca, donosi ministar zdravstva.

Članak 57Svaka organizacija zdravstva i zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove

zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, dužni su osigurati sanitarne i druge uvjete te provoditi odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske, organizacijske i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar organizacije zdravstva odnosno ordinacije (bolnička infekcija).

Svaka organizacija zdravstva iz stavka 1. ovoga članka, dužna je u skladu s ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, donijeti opći akt kojim se utvrđuju mjere, obveze i odgovornosti za zaštita od bolničkih infekcija.

Članak 58Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje

i suzbijanje bolničkih infekcija, donosi ministar zdravstva.

V. SIGURNOSNE MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 59Radi zaštite Republike Hrvatske od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragijskih

groznica, žute groznice i drugih zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere predviđene ovim zakonom, međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.

Radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo zdravstva može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti:

Osobama iz stavka 2. točke 4. ovoga članka, za sudjelovanje u provedbi istih mjera pripada naknada.

Visinu naknade kao i kriterije za određivanje naknade određuje ministar zdravstva u suglasnosti s ministrom financija.

Članak 60Radi zaštite Republike Hrvatske od unošenja zaraznih bolesti, u prometu

preko granice, obavlja se sanitarni nadzor nad državljanima Republike Hrvatske, njihovim stvarima i sredstvima.

Sanitarni nadzor na granici, obavljaju republički sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Članka 61.

U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, organ iz članka 60. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo i obvezu:

VI. NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 82

Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, obavljaju organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije.

U provedbi nadzora, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije ovlašteni su:

Članak 63Mjere iz članka 62. ovoga Zakona utvrđuju se rješenjem. Žalba protiv

tog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.

Ako sanitarni inspektor prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da postoji epidemiološka indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja opasnosti za zdravlje i život pučanstva, naredit će usmenim rješenjem izvršenje takve mjere bez odlaganja.

Pismeni otpravak usmenog rješenje izdaje se na zahtjev stranke u roku osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

VII. OSTALE ODREDBE

Članak 64Osim prava i dužnosti određenim ovim Zakonom, Ministarstvo zdravstva:

Članak 65

Ministarstvo unutarnjih poslova pruža, u granicama svojih nadležnosti, Ministarstvu zdravstva pomoć u provođenju mjera navedenih u članku 59. stavku 2. i članku 60. ovog Zakona, kao i pri provedbi drugih mjera propisanih ovim Zakonom.

Članak 66Organizacija zdravstva u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje

stranac, koji je obolio od zarazne bolesti iz članka 20. ovoga Zakona, dužna je o tome izvijestiti nadležno tijelo unutarnjih poslova prema mjestu, u kojem se nalazi navedena organizacija zdravstva.

Članak 67U okviru zaštite pučanstva od kolere, malarije, kuge, virusnih hemoragijskih

groznica, žute groznice i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, Republika Hrvatska osigurava materijalna sredstva:

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 68Novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj organizacija zdravstva;

8: ako ne poduzima propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (članak 57.);

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba u organizaciji zdravstva.

Članak 69Novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba:

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi.

Članak 70Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom:

Članak 71Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj osoba koja obavlja djelatnost samostalno osobnim radom;

Članak 72Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik:

Članak 73Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se za

prekršaj osoba:

Kada se obveza odnosi na maloljetnika, za.radnje iz stavka 1. točke 3., 4. i 7. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom predviđenom u tom stavu roditelj, odnosno staratelj, ako propusti dužnost brige o maloljetniku.

Članak 74

Za prekršaj iz članka 68. stavka 1. točke 3. i članka 69. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta odgovorna osoba u organizaciji zdravstva, poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara.

Za prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta zdravstveni djelatnih koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, novčanom kaznom u iznosu od 7.500 hrvatshih dinara.

Za prekršaj iz članka 71. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta osoba koja obavlja djelatnost samostalno osobnim radom, novčanom kaznom u iznosu od 7..500 hrvatskih dinara.

Za prekršaj iz članka 72. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara.

Za prekršaj iz članka 73. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta osoba, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara.

IX. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA

Članak 75Ovlašćuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o:

Ministar zdravstva dužan je propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Propisima iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati prekršaji i odrediti novčane kazne za te prekršaje.

X. PRIJEI.AZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o zaštiti

stanovništva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 53/75., 20/79., 21/87. i 31/86.) i točka 4. stavka 1. članka 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti zdravstva koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).

Članak 77Do donošenja odgovarajućih propisa, primjenjivat će se propisi doneseni

temeljem ovlaštenja iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list", br. 51/84., 63/90. i "Narodne novine", br. 53/91.) i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 53/75., 20/79., 21/87. i 31/86.):

42/85.), 7. Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti ("Službeni list", br. 42/85.), 8. Pravilnik o uvjetima i načinu iskopa i prijenosa umrlih osoba ("Službeni list", br. 42/85.), 9. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja mrtvaca ("Narodne novine", br. 33/76, 41/79, 12/88.), 10. Pravilnik o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena i uzroka smrti ("Narodne novine", br. 48/80.), 11. Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 30/89.), 12. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja obvezne imunizacije seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti ("Narodne novine", br.19/77. i 12/88.), 13. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda zaposlenih i drugih osoba koje se podvrgavaju zdravstvenom nadzoru ("Narodne novine", br. 19/77., 24/78. i 12/88.), 14. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba koje su kliconoše ili se sumnja da su kliconoše određenih zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 6/78., 24/78. i 12/88.), 15 Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada koje provode ove mjere ("Narodne novine", br.

4/81. i 12/88.).

Članak 78Ovaj Zakon stupa ns snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim

novinama".

Klasa: 501-05/92-01 /01 Zagreb, 25. rujna 1992.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r.

Zakon, NN 60/1992-1582 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 60/1992 Broj dokumenta u izdanju: 1582 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.10.1992.

ELI: /eli/sluzbeni/1992/60/1582 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.