Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 60/1992 (1.10.1992.), Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Proglašavam Zakon o zaštiti pućanstva od zaraznih bolesti, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 25. rujna 1992. Broj : PA4-71 / 1-92. Zagreb, 25. rujna 1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 2. Epidemijom zarazne bolesti, prema ovom Zakonu, smatra se porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu, te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Zaraženim područjem, prema ovom Zakonu, smatra se područje na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze. Ugroženim podružjem, prema ovom Zakonu, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze. Pojavu epidemije zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj proglašava te određuje zaraženo odnosno ugroženo područje, ministar zdravstva prema dokumentiranom zahtjevu organizacije zdravstva i stručnom mišljenju Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske. Proglašenje pojave epidemije objavljuje se u "Narodnim novinama". II. ZARAZNE BOLESTI Članak 3. Prema ovom Zakonu, zaraznim bolestima čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, smatraju se: 1. Aktivna tuberkuloza (Tuberculosis activa) 2. Bjesnoća (Rabies) 3. Botulizam (Botulismus) 4. Brill-Zinsserova bolest (Morbus Brill-Zinsser) 5. Bruceloza (Brucellosis) 6. Crni prišt (Anthrax) 7. Crvenka (Rubeola) 8. Difterija (Diphtheria) 9. Dizenterija (Dysenteria) 10. Dječja paraliza (Poliomyelitis anterior acuta) 11. Ehinokokoza (Echinococcosis) 12. Enterokolitis (Enterocolitis) 13. Enteroviroze (Enteroviroses) 14. Erizipel (Erysipelas) 15. Gripa (Influenza) 16. Guba (Lepra) 17. Helmintoze (Helmintoses) 18. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (Febris haemorrhagica cum syndroma renale) 19. Hripavac (Pertussis) 20. Infekcijska mononukleoza (Mononucleosis infectiosa) 21. Kapavac (Gonorrhoea) 22. Klamidijaza (Chlamydiasis) i ostale SPB 23. Kolera (Cholera) 24. Kozice, herpes zoster (Varicella, herpes zoster) 25. Krpeljni meningoencefalitis (Meningoencephalitis acarina) 26 Kuga (Pestis) 27. Legionarska bolest (Legionellosis) 28. Leptospiroze (Leptospiroses) 29. Lišmanijaza kožna/visceralna (Leishmaniasis cutanea/visceralis) 30. Lyme-borelioza (Lyme-borreliosis) 31. Malarija (Malaria) 32. Meningokokni meningitis, sepsa (Meningitis epidemica, sepsis) 33. Meningitis bakterijski (ostali) (Meningitis) 34. Ospice (Morbilli) 35. Ornitoza-psitakoza (Ornithosis-psittacosis) 36. Papatači groznica (Febris pappataci) 37. Pjegavac (Typhus exanthematicus) 38. Povratna groznica (Febris recurrens) 39. Q groznica (Febris Q) 40. Rikecioze (ostale) (Rickettsioses) 41. Salmoneloza (Salmonelloses) 42. Sifilis (Syphilis) 43. Sindrom stečenog nedostatka imuniteta (SIDA/AIDS) 44. Streptokokna upala grla, šarlah (Angina streptococcica, scarlatina) 45. Svrab (Scabies) 46. Tetanus (Tetanus) 47. Toksoplasmoza (Toxoplasmosis) 48. Trbušni tifus ('Iyphus abdominalis) 49. Trihineloza (Trichinellosis) 50. Trovanje hranom (osim salmonela) (Toxiinfectio alimentaris) 51. 'Iularemija (Tularemia) 52. Upala pluća (Pneumonija, bronchopneumonia) 53. Ušljivost glave/tijela (Pediculosis capitis/corporis) 54. Virusna žutica (Hepatitis virosa) 55. Virusne hemoragijske groznice (Febres haemorrhagicae virosae) 56. Virusni meningitis (Meningitis virosa) 57. Zarazna upala mozga (Encephalitis) 58. Zaušnjaci (Parotitis epidemica) 59. Žuta groznica (Febris flava) 60. Nosilaštvo HBsAg 61. Nosilaštvo HIV protutijela 62. Nosilaštvo S. typhi. Ako se pojavi opasnost i od drugih zaraznih bolesti koje mogu ugroziti pučanstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može odrediti, da se za zaštitu pučanstva od tih zaraznih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene ovim Zakonom. III. PRAVA I OBVEZE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA KOJI OBAVLJAJU POSLOVE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SAMOSTALNO OSOBNIM RADOM U ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 4. Općine su dužne propisati mjere za zaštitu pučanstva od.zaraznih bolesti i u tu svrhu osigurati potrebna sredstva. Članak 5. Općine i organizacije zdravstva dužne su na prijedlog nadležne higijensko-epidemiološke službe, donijeti program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti za tekuću kalendarsku godinu. Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se mjere, izvršioci programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedbe programa. Članak 6. Mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti dužne su provoditi i osigurati njihovo provođenje jedinice lokalne samouprave, organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom. Članak 7. Zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, provode organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, u suradnji s nadležnim organima i veterinarskim stanicama, a sastoje se od uzajamnog izvješćivanja o pojavi i kretanju tih bolesti te organiziranja i provedbe protuepidemijskih, higijenskih i drugih mjera za sprečavanje odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti. Članak 8. Svaka osoba, poduzeće i druga pravna osoba te osobe, koje obavljaju djelatnost samostalno osobnim radom, dužni su omogućiti nadležnom organu uprave kao i zdravstvenim djelatnicima u organizacijama zdravstva da obavljaju propisane zdravstvene preglede osoba, objekata, proizvoda, uzimaju potreban materijal za preglede te da poduzimaju druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 9. Svaka osoba ima pravo koristiti se mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti predviđenim ovim Zakonom. Osobe oboljele od zaraznih bolesti imaju pravo i obvezu liječiti i pridržavati se propisanih mjera i uputa organizacije zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, osobito što se tiče zaštite okoline od zaraze. Posebna dužnost osobe koja stalno ili povremeno izlučuje klice neke zarazne bolesti, sastoji se u obvezi pridržavanja propisanih mjera i uputa što ih odredi organizacija zdravstva ili zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom. IV. MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 10. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, ostvaruje se mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti : A. opće mjere B. posebne mjere C. ostale mjere A. OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Članak 11. Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su : 1. osiguravanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih; 2. osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za piće; 3. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na javnim mjestima, u javnim zgradama i sredstvima javnog prometa; 4. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari; 5. obavljanje obvezatne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i to u: - objektima za javnu vodoopskrbu pitkom vodom, - objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe te sirovina za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz, - objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, - objektima organizacija zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, - odgojno-obrazovnim objektima, - objektima i sredstvima javnog prometa, - stambenim objektima i dvorištima, - ostalim objektima (prostorijama, na površinama, sredstvima rada i dr.) poduzeća i drugih pravnih osoba te fizičkih osoba. B. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Članak 12. Posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: 1. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, 2. laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti, 3. prijavljivanje, 4. prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih, 5. obvezatna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, 6. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, 7. zdravstveni odgoj osoba, 8. imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, 9. karantena. 1. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze Članak 13. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, organizacije zdravstva obavljaju: 1) epidemiološko terenski izvid; 2) epidemiološko ispitivanje (anketiranje): a) pri pojavi Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, virusne žutice, bjesnoće, malarije, ospica, meningokokne bolesti, Q groznice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, nosilaštva HIV antitijela, trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, povratne groznice, dječje paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma te pri projavi epidemije drugih zaraznih bolesti; b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere i kuge; 3) zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi; 4) zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz točke 2. ovoga članka ili drugih zaraznih bolesti; 5) epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede osoba koje su oboljele ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika; 6) ispitivanje krvi davatelja na prisutnost markera virusne žutice tipa B i C i antitijela na viruse side, a kod davatelja sjemena i organa za presađivanje na prisutnost antitijela za virus side u krivi kao i antigena (virusa) uzročnika side u sjemenu odnosno organima. 2. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti Članak 14. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje paralize, difterije, kapavca, kolere, krpeljnog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme - borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, povratne groznice, Q groznice, sifilisa, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, trbušnog tifusa, trihineloze, tularemije, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, virusnih hemoragijskih groznica, virusne žutice tipa B i C te žute groznice. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemije zarazne bolesti iz članka 3. ovoga Zakona. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju organizacije zdravstva. Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih.ispitivanja iz stavka 3. ovoga članka obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice. Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva koje obavljaju laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze, donosi ministar zdravstva. Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze. Rješenje se objavljuje u "Narodnim novinama". Članak 15. Organizacije zdravstva iz članka 14. ovoga Zakona dužne su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima i dostavljati izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemije, zaraznih bolesti nadležnom organu odnosno ovlaštenoj organizaciji, u skladu s provedbenim propisom kojeg donosi ministar zdravstva. 3. Prijavljivanje Članak 16. Obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti podliježu: I) svako oboljenje ili smrt od zarazne bolesti navedene u članku 3. ovoga Zakona ili od zarazne bolesti koju odredi Vlada Republike Hrvatske; 2) svaka sumnja na oboljenje od Brill-Zinsserove bolesti, kolere, kuge, pjegavca, žute groznice ili virusnih hemoragijskih groznica; 3) svaka epidemija zarazne bolesti navedena u članku 3. ovoga Zakona; 4) svako izlučivanje klica trbušnog tifusa; 5) svako nošenje antigena virusne žutice tipa B i C i antitijela na virus sindroma stečenog nedostatka imuniteta. Prijavu podnosi organizacija zdravstva i zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, nadležnom organu odnosno ovlaštenoj organizaciji. Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a ne nalazi se na dužnosti u organizaciji zdravstva, dužan je o tome bez odlaganja izvijestiti najbližu organizaciju zdravstva. Članak 17. Prijavljivanje zaraznih bolesti obavlja se na temelju kliničke dijagnoze, a samo izuzetno nakon laboratorijske potvrde. Članak 18. O svakom oboljenju od bjesnoće, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze ili tularemije, organizacija zdravstva koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah izvijestiti nadležnu veterinarsku stanicu, odnosno organ uprave nadležan za poslove veterinarstva. Veterinarska stanica dužna je odmah izvijestiti nadležnu organizaciju zdravstva, odnosno organ uprave nadležan za poslove zdravstva, o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka. Članak 19. Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim Zakonom, donosi ministar zdravstva. 4. Prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih Članak 20. Osobe za koje se utvrdi da boluju od Brill-Zinsserove bolesti, sifilisa u zaraznom stadiju, meningokokne bolesti, gube, kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, dječje paralize, difterije, pjegavca, povratne groznice, trbušnog tifusa, bruceloze, malarije, bjesnoće, tetanusa i crnog prišta te osobe za koje se sumnja da boluju od kolere, kuge ili virusnih hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze. Članak 21. Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz članka 20. ovoga zakona, obvezatno se izoliraju i liječe u organizacijama zdravstva za liječenje zaraznih bolesti. Osobe oboljele od drugih zaraznih bolesti, izoliraju se i liječe u stanu, ukoliko za to postoje uvjeti odnosno u organizaciji zdravstva. Članak 22. Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem opsegu, izolacija i liječenje oboljelih može se obavljati i udrugim odgovarajućim objektima osposobljenim za tu svrhu. Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavku 1. ovoga članka donosi ministar zdravstva. 5. Obvezatna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija Članak 23. Obvezatna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se radi: - sprečavanja pojave zaraznih bolesti (preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - kao opća mjera), - suzbijanja širenja određenih zaraznih bolesti (protuepidemijska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - kao posebna mjera). Članak 24. Obvezatnu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode organizacije zdravstva i druge pravne osobe te osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom, ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Ukoliko mjere preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode druge pravne osobe i osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom, iste obavljaju u skladu s utvrđenim programom iz članka 5. ovoga Zakona, te pod nadzorom nadležne organizacije zdravstva. Obvezatnu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode higijensko-epidemiološke odnosno odgovarajuće službe organizacije zdravstva. Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva i druge pravne osobe te osobe koje obavljaju djelatnost samostalnim osobnim radom iz stavka 1. i 3. ovoga članka, donosi ministar zdravstva. Članak 25. Obvezatna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, bjesnoće, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, virusne žutice tipa A i legionarske bolesti te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije. Obvezatna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u toku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća: - lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše, - osobne i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše, - stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša, - prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba umrla od određene zarazne bolesti. Članak 26. Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prilikom pojave pjegavca, povratne groznice, kuge i Brill-Zinsserove bolesti. Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost. Obvezatna protuepidemijska dezinsekcija obuhvaća: - osobe koje su oboljele od zaraznih bolesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka i druge osobe iz okoline bolesnika, - odjeću, obuću, rublje, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba iz okoline bolesnika, - stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka druga osoba iz njegove okoline, - prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili druge osobe za koje je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih zaraznih bolesti. Članak 27. Obvezatna protuepidemijska deratizacija obavlja se prilikom pojave ili opasnosti od pojeve kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolesti kojih izvor mogu biti glodavci. Obvezatna protuepidemijska deratizacija obuhvaća: - stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta, - pristaništa, pomorske, riječne i zračne luke i željezničke stanice te druge objekte javnog prometa, - sredstva javnog prometa (autobuse, brodove, kamione, zrakoplove, željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće uporabe, - radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca. Članak 28. Provedbene propise o načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, donosi ministar zdravstva. 6. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama Članak 29. Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe: 1. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama, odnosno s pitkom vodom; 2. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela; 3. koje obavljaju poslove u školama i drugim organizacijama za djecu i omladinu (jaslice, vrtići, dački domovi, studentski domovi, dječja i omladinska odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.); 4. zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom te osobe koje se u organizacijama zdravstva i ustanovama socijalne skrbi bave pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, kao i osobe koje u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima; 5. koje se u poduzećima i drugim pravnim osobama odnosno samostalno osobnim radom, bave pružanjem higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, brijačnice, frizerski i kozmetički saloni i dr.); 6. za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin ili meningokoka; 7. koje su nosioci antigena virusnih žutica tipa B i C, izlučuju klice trbušnog tifusa ili su nosioci antitijela na virus uzročnika sindroma stečenog nedostatka imuniteta; 8. koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz zemalja u kojima ima malarije i kolere. Članak 30. Zdravstveni nadzor obuhvaća: 1. zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos; 2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz članka 3. ovoga Zakona; 3. zdravstveni pregled pri ulasku u Republiku Hrvatsku; 4. povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili opskrbi pučanstva pitkom vodom iz članka 29. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovu domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, što ih utvrdi nadležni organ sanitarne inspekcije. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz članka 29. stavka 1. točke 2. - 6. ovoga Zakona obavlja se jedanput godišnje. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz članka 29. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona obavlja se dva puta godišnje. Zdravstveni pregled osoba iz članka 29. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, obavlja se odmah pri ulasku u Republiku Hrvatsku. Članak 31. U proizvodnji i prometu namirnica ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, ne smiju biti zaposlene osobe koje: 1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti što se mogu prenijeti namirnicama odnosno vodom, 2. boluju od gnojnih bolesti kože, 3. boluju od bolesti koje izazivaju odbojnost kod potrošača, 4. izlučuju uzročnike zaraznih bolesti (kliconoše), 5. su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji izlučuje enterotoksin. Članak 32. U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela, ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti osobe koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije. Osobi, koja temeljem stavka 1. ovoga članka i članka 31. ovoga Zakona, bude udaljena s posla, pripada za vrijeme privremene spriječenosti za rad naknada po propisima o zdravstvenom osiguranju, ako privremenu spriječenost za rad utvrdi liječnik primarne zdravstvene zaštite ili se raspoređuje na drugo radno mjesto, koje odgovara njenom zvanju i zdravstvenoj sposobnosti u istom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi. Članak 33. U školama i drugim organizacijama za djecu i omladinu ne mogu obavljati poslove osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze i koje su nosioci betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, a u predškolskim organizacijama za njegu djece i osobe koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti. Članak 34. Zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, kao i osobe u organizacijama zdravstva i ustanovama socijalne skrbi, ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, ako boluju od aktivne tuberkuloze. Osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze, ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova. Članak 35. U poduzećima i drugim pravnim osobama odnosno samostalno osobnim radom, ne mogu se baviti pružanjem higijenske njege pučanstvu osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze ili od gnojnih odnosno parazitarnih bolesti kože. Članak 36. Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju ili salmoneloze i osobe za koje se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih klica. Osobe za koje se utvrdi, da su oboljele od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti, obvezatno se podvrgavaju liječenju. Osobe koje su nosioci uzročnika virusnih žutica tipa B i C, izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nosioci uzročnika (virusa) sindroma stečenog nedostatka imuniteta, moraju biti upučeni u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze. Članak 37. Troškove zdravstvenih pregleda navedenih u članku 30. stavku 1. točki 1. i 4. ovoga Zakona, snosi poduzeće ili druga pravna osoba u kojoj je djelatnik uposlen odnosno drugi poslodavac i osoba koja djelatnost obavlja samostalno osobnim radom. Troškovi zdravstvenih pregleda iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osiguravaju se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz članka 30. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Članak 38. Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom, donosi ministar zdravstva. 7. Zdravstveni odgoj osoba Članak 39. Osobe koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu namirnica dolaze u dodir s namirnicama, moraju imati osnovna znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni. Provedbene propise o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni, donosi ministar zdravstva. Članak 40. Zdravstveni odgoj osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica, provode organizacije zdravstva koje udovoljavaju uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti i prostora, te drugim uvjetima koje propisuje ministar zdravstva. Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati zdravstveni odgoj. Članak 41. Troškove stjecanja osnovnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, snosi poduzeće ili druga pravna osoba, poslodavac, odnosno osoba koja djelatnost obavlja samostalno osobnim radom. 8. Imunizcija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa Članak 42. Imunizacija je obvezatna: 1) protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, crvenke i zaušnjaka - za sve osobe određene dobi; 2) protiv tetanusa povrijeđenih osoba; 3) protiv virusne žutice tipa B - za sve osobe izložene zarazi; 4) protiv bjesnoće - za sve osobe koje ozlijedi bijesna životinja ili životinja za koju se sumnja da je bijesna; 5) protiv žute groznice - za osobe koje putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti; 6) protiv kolere i drugih zaraznih bolesti - za osobe koje putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti; 7) protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti za sve osobe za koje postoje epidemiološke indikacije. Članak 43. Imunizaciju obavlja liječnik, nakon što pregleda svaku osobu koju treba imunizirati. Imunizaciju mogu obavljati i zdravstveni djelatnici s višom ili srednjom stručnom spremom, ali samo u prisutnosti i pod nadzorom liječnika. Članak 44. Zaštita imunim serumom (seroprofilaksa) je obvezatna za: 1) osobe koje je ozlijedila bijesna životinja ili za koju se sumnja da je bijesna; 2) ozlijeđene osobe izložene zarazi od tetanusa; 3) osobe izložene zarazi od virusne žutice tipa A i B ako za to postoji klinička ili epidemiološka indikacija. Članak 45. Zaštita lijekovima (kemoprofilaska) je obvezatna za: 1) sve osobe koje su izložene zarazi od kolere, tuberkuloze ili malarije; 2) djecu, omladinu i osobe zaposlene u školama i drugim organizacijama za djecu i omladinu, pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influence. Članak 46. Provedbene propise o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, donosi ministar zdravstva. Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnoće, donosi ministar zdravstva. Ministar zdravstva rješenjem određuje u kojim se organizacijama zdravstva može obavljati imunizacija protiv žute groznice i bjesnoće. Rješenje se objavljuje u "Narodnim novinama". 9. Karantena Članak 47. Osobe, za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljelim osobama ili s osobama za koje postoji sumnja da su oboljele od kuge ili virusnih hemoragijskih groznica (Ebola, Lassa i Marburg), stavljaju se u karantenu. Karantena se sastoji u ograničenju slobode kretanja te u zdravstvenim pregledima za vrijeme trajanja karantene. Osobe, za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljellm osobama ili s osobama, za koje postoji sumnja da su oboljele od kolere, stavljaju se pod zdravstveni nadzor. Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor, moraju se svakodnevno kroz pet dana, javljati organizaciji zdravstva i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima. O stavljanju osoba u karantenu odnosno pod zdravstveni nadzor, kao i o trajanju karantene, odlučuje ministar zdravstva te o istome donosi rješenje. C. OSTALE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI 1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća Članak 48. U slučaju epidemije ili elementarnih nesreća (poplava, potres, požar, prometna nesreća, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.), koje mogu dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja osoba, nadležni organi općine odnosno Republike Hrvatske, dužni su prema potrebi poduzimati i ove mjere radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti: mobilizaciju zdravstvenih djelatnika i drugih osoba; rekviziciju opreme, lijekova i transportnih sredstava; privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite, izolaciju i liječenje te određivanje posebnih zadataka organizacijama zdravstva i zdravstvenim djelatnicima koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom. O potrebi poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Ministarstvo zdravstva. 2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba Članak 49. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba mora se obaviti pod uvjetima i na na čin koji onemogućavaju širenje zaraze. Članak 50. Pogreb i prijenos umrlih osoba koje nisu bile pokopane, a umrle su od crnog prišta, difterije, kolere, kuge, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola, Lassa i Marburg), virusne žutice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta ili žute groznice, može se obaviti samo pod uvjetima i na način koji su određeni posebnim propisom. Prijenos umrlih osoba iz stavka 1. ovoga članka, obavlja se na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, na temelju odobrenja i sprovodnice, koje izdaje organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije općine iz koje se umrla osoba prenosi, uz obavijest organu uprave nadležnom za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje, u koju se umrla osoba prenosi. Odobrenje za prijenos tih osoba u inozemstvo izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove. Članak 51. Prijenos umrlih osoba koje nisu bile pokopane i koje nisu umrle od zarazne bolesti iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, obavlja se na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, samo na temelju sprovodnice, koju izdaje organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije općine iz koje se umrla osoba prenosi, uz obavijest organu uprave nadležnom za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje u koju se umrla osoba prenosi. Sprovodnica za prijenos tih osoba u inozemstvo, izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove. Članak 52. Umrle osobe mogu se prenositi iz inozemstiva u Republiku Hrvatsku samo na temelju odobrenja Ministarstva zdravstva, koje se izdaje u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova. Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prijenos osoba koje nisu umrle od zarazne bolesti i koje nisu bile pokopane, ako su u vrijeme smrti boravile u inozemstvu s važećom ispravom o identitetu. Članak 53. Iskopavanje i prijenos umrle osobe iz jednog grobnog mjesta radi pogreba u drugom grobnom mjestu, na istom groblju ili u istom naselju ili iz jednog mjesta radi pogreba u drugom mjestu na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, obavlja se na temelju odobrenja, koje izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije. Odobrenje za prijenos umrle osobe u inozemstvo izdaje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za unutarnje poslove. Za iskopavanje i prijenos umrle osobe iz jednog mjesta radi pogreba u drugom mjestu na teritoriju Republike Hrvatske ili s teritorija Republike Hrvatske u inozemstvo, potrebna je i sprovodnica koju izdaje organ uprave iz stavka 1. ovoga članka, uz obavijest nadležnom organu za poslove sanitarne inspekcije općine odnosno zemlje u koju se umrla osoba prenosi. Za prijenos ostataka ljudskog leša, koji se iskopavaju pošto je proteklo deset godina od dana pogreba, potrebna je samo sprovodnica koju izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove sanitarne inspekcije. Članak 54. Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez posebnog odobrenja organa snitarne inspekcije. Članak 55. Troškove prijenosa umrle osobe radi pogreba snosi osoba koja zatraži odobrenje za prijenos, ako prema posebnim propisima ili međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno. Članak 56. Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja mrtvaca, donosi ministar zdravstva. 3. Mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Članak 57. Svaka organizacija zdravstva i zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, dužni su osigurati sanitarne i druge uvjete te provoditi odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske, organizacijske i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar organizacije zdravstva odnosno ordinacije (bolnička infekcija). Svaka organizacija zdravstva iz stavka 1. ovoga članka, dužna je u skladu s ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, donijeti opći akt kojim se utvrđuju mjere, obveze i odgovornosti za zaštita od bolničkih infekcija. Članak 58. Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, donosi ministar zdravstva. V. SIGURNOSNE MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 59. Radi zaštite Republike Hrvatske od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, žute groznice i drugih zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere predviđene ovim zakonom, međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima. Radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo zdravstva može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti: 1) zabranu putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti; 2) zabranu kretanja pučanstva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima; 3) ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta robe i proizvoda; 4) obvezatno sudjelovanje organizacija zdravstva i drugih pravnih osoba, zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom i fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, odnosno upotrebu objekata, opreme i i prijevoznih sredstava, a radi suzbijanja zaraznih bolesti; 5) druge propisane mjere. Osobama iz stavka 2. točke 4. ovoga članka, za sudjelovanje u provedbi istih mjera pripada naknada. Visinu naknade kao i kriterije za određivanje naknade određuje ministar zdravstva u suglasnosti s ministrom financija. Članak 60. Radi zaštite Republike Hrvatske od unošenja zaraznih bolesti, u prometu preko granice, obavlja se sanitarni nadzor nad državljanima Republike Hrvatske, njihovim stvarima i sredstvima. Sanitarni nadzor na granici, obavljaju republički sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva. Članka 61. U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, organ iz članka 60. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo i obvezu: 1) narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvrđivanja zaraznih bolesti; 2) zabraniti kretanje osoba, za koje se posumnja da su se mogle zaraziti kolerom, kugom, virusnim hemoragijskim groznicama ili žutom groznicom; 3) narediti poduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih mjera protiv zaraznih bolesti, u skladu s ovim Zakonom i obvezama po međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima. VI. NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 82. Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, obavljaju organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije. U provedbi nadzora, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije ovlašteni su: 1. zabraniti kretanje osobama za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih zaraznih bolesti; 2. zabraniti okupljanje osoba u školama, kinematografima, javnim lokalima te na drugim javnim mjestima, dok ne prođe opasnost od epidemije zaraznih bolesti određenih ovim zakonom; 3. narediti izolaciju osoba oboljelih od zaraznih bolesti određenih ovim Zakonom i njihovo liječenje; 4. osobama koje su oboljele od određenih zaraznih bolesti te osobama koje su nosioci klica određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim mjestima odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba;. 5. narediti uklanjanje oboljelih osoba s određenih radnih mjesta i zabranu rada osobama koje nisu podvrgnute propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja odnosno pregleda; 6. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala za laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja zaraznih bolesti odredenih ovim Zakonom; 7. zabraniti rad osobama koje nisu bile podvrgnute zdravstvenom odgoju, dok ne dokažu potrebna znanja za to, potvrdom ovlaštene organizacije zdravstva; 8. narediti provedbu zdravstvenog odgoja osoba koje sudjeluju u proizvodnji ili prometu namirnicama; 9. narediti obavljanje obvezatne (preventivne i protuepidemijske) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; 10. zabraniti obavljanje obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije organizaciji zdravstva, drugoj pravnoj osobi ili fizičkoj osobi, ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima - dok se tim uvjetima ne udovolji; 11. narediti da se poduzmu i druge propisane opće, posebne ili ostale mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 63. Mjere iz članka 62. ovoga Zakona utvrđuju se rješenjem. Žalba protiv tog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje. Ako sanitarni inspektor prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da postoji epidemiološka indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja opasnosti za zdravlje i život pučanstva, naredit će usmenim rješenjem izvršenje takve mjere bez odlaganja. Pismeni otpravak usmenog rješenje izdaje se na zahtjev stranke u roku osam dana od dana podnošenja zahtjeva. VII. OSTALE ODREDBE Članak 64. Osim prava i dužnosti određenim ovim Zakonom, Ministarstvo zdravstva: 1. prati, kretanje zaraznih bolesti; 2. određuje mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz članka 3. ovoga Zakona; 3. donosi program za provođenje općih, posebnih i ostalih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 4. donosi godišnji program imunizacije na prijedlog Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske; 5. usklađuje rad nadležnih organa općine u iskorjenjivanju pojedinih zaraznih bolesti te na provedbi mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje se pojavljuju u epidemijskom obliku i ugrožavaju dvije ili više općina; 6. određuje i organizira provedbu mjera zaštite od zaraznih bolesti u slučaju epidemije koja ugrožava više općina, posebno složenih epidemija i epidemija nepoznatog uzročnika. Članak 65. Ministarstvo unutarnjih poslova pruža, u granicama svojih nadležnosti, Ministarstvu zdravstva pomoć u provođenju mjera navedenih u članku 59. stavku 2. i članku 60. ovog Zakona, kao i pri provedbi drugih mjera propisanih ovim Zakonom. Članak 66. Organizacija zdravstva u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje stranac, koji je obolio od zarazne bolesti iz članka 20. ovoga Zakona, dužna je o tome izvijestiti nadležno tijelo unutarnjih poslova prema mjestu, u kojem se nalazi navedena organizacija zdravstva. Članak 67. U okviru zaštite pučanstva od kolere, malarije, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, žute groznice i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, Republika Hrvatska osigurava materijalna sredstva: 1. za obavljanje sanitarnog nadzora na granici i za provedbu mjera u svezi s obavljanjem tog nadzora; 2. za zdravstvene preglede državljana Republike Hrvatske pri ulasku u Republiku Hrvatsku; 3. za naknadu troškova sudjelovanja u provedbi mjera iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona. VIII. KAZNENE ODREDBE Članak 68. Novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj organizacija zdravstva; 1. ako ne obavlja rano otkrivanje izvora i puteva prenošenja zaraze (članak 13.); 2. ako ne obavlja laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (članak 14. stavak 1. i 2.); 3. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti na način predviđen zakonom i propisima donesenim na temelju zakona (članak 16.) ; 4. ako ne obavlja obvezatnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (članak 11. stavak 1. točka 5., te članak 25.-27.); 5. ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenih djelatnika (članak 30.); 6. ako primi na rad, uposli, odnosno zadrži na radu osobu, za koju je utvrđeno da je oboljela od određene zarazne bolesti (članak 34.); 7. ako ne obavi imunizaciju, seroprofilaksu, kemoprofilaksu ili ako je ne obavi na način predviđen zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (članak 42., 44. i 45.); 8: ako ne poduzima propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (članak 57.); 9. ako u određenom roku ne postupi prema rješenju organa uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije (članak 62.); 10. ako ne provodi ostale propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba u organizaciji zdravstva. Članak 69. Novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba: 1. ako ne omogući nadležnom organu uprave, kao i zdravstvenim djelatnicima u organizacijama zdravstva da obavljaju propisane zdravstvene preglede osoba, objekata, proizvoda, uzimaju materijal za preglede, odnosno poduzimaju druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (članak 8.); 2. ako ne provodi opću mjeru za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, kada je za to utvrđena obveza po programu ili kada je ne provodi u roku određenom tim programom (članak 11.); 3. ako ne obavi obvezatnu (preventivnu) dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada je dužan osigurati njezinu provedbu na propisan način (članak 11. stavak 1., točka 5.); 4. ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenih djelatnika (članak 30.); 5. ako primi na rad, uposli, odnosno zadrži na radu osobu za koju je utvrđeno da je oboljela od određene zarazne bolesti ili da izlučuje klice i parazite (članak 31., 32., 33. i 35.); 6. ako zaposlenom osoblju ne osigura stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni odnosno ako na radu zadrži osobu bez osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni (članak 39. stavak 1.); 7. ako u određenom roku ne postupi prema rješenju organa uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije (članak 62.). Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi. Članak 70. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom: 1. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti, na način predviđen zakonom i propisima donesenim na temelju zakona (članak 16.); 2. ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenih djelatnika ili ako sam ne obavi zdravstvene preglede (članak 30.); 3. ako primi na rad, uposli, odnosno zadrži na radu osobu, za koju je utvrđeno da je oboljela od određene zarazne bolesti, odnosno ako sam obavlja djelatnost, a boluje od određene zarazne bolesti (članak 34.); 4. ako ne poduzima propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (Članak 57.); 5. ako u određenom roku ne postupi prema rješenju organa uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije (članak 62.); 5. ako ne provodi ostale propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Članak 71. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj osoba koja obavlja djelatnost samostalno osobnim radom; 1. ako ne omogući nadležnom organu uprave, kao i zdravstvenim djelatnicima u organizacijama zdravstva da obavljaju propisane zdravstvene preglede osoba, objekata, proizvoda, uzimaju materijal za preglede, odnosno da poduzimaju druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (članak 8.); 2. ako ne omoguči obavljanje obvezatne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kada je dužan osigurati njezinu provedbu na propisani način (članak 11. stavak 1. točka 5.); 3. ako obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a ne udovoljava uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, sredstava, prostorija i drugim propisanim uvjetima (članak 24. stavak 1. i 2.); 4. ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenih djelatnika ili ako sama ne obavi zdravstvene preglede (članak 30.); 5. ako primi na rad, uposli, odnosno zadrži na radu osobu za koju je utvrđeno da je oboljela od određene zarazne bolesti ili da izlučuje klice i parazite (članak 31., 32., 33. i 35.); 6. ako zaposlenom osoblju ne osigura stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni, odnosno ako na radu zadrži osobu bez osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni ili ako sama nema stečeno osnovno znanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni (članak 39. stavak 1.); 7. ako u određenom roku ne postupi prema rješenju organa uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije (članak 62.). Članak 72. Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik: 1. ako organizaciju zdravstva ne izvijesti o oboljenju, ozljedi ili smrti od zarazne bolesti (članak 16. stavak 3.). Članak 73. Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj osoba: 1. ako ne omogući nadležnom organu uprave, kao i zdravstvenim djelatnicima u organizacijama zdravstva da obavljaju propisane zdravstvene preglede osoba, objekata, proizvoda, uzimaju materijal za preglede, odnosno poduzimaju druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (članak 8.); 2. ako ne omogući obavljanje obvezatne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kada je dužna osigurati njezinu provedbu na propisan način (članak 11. stavak 1. točka 5.); 3. ako odbije da se izolira u za to određenu organizaciju zdravstva, odnosno u odgovarajući objekat, kada oboli, ili kada se sumnja da je obolila od neke zarazne bolesti određene ovim zakonom (članak 21. i 22.); 4. ako ne obavi imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksu protiv određene zarazne bolesti (članak 42., 44. i 45.); 5. ako se za trajanja zdravstvenog nadzora svakodnevno ne obavlja određenoj organizaciji zdravstva ili ako se ne podvrgne potrebnim zdravstvenim pregledima (članak 47.); 6. ako ne udovolji sanitarnim i drugim uvjetima određenim zakonom i drugim propisima, a u svezi odlaska u zemlje, u kojima, postoje određene zarazne bolesti ili nakon povratka iz tih zemalja (članak 59.-61.); 7. ako u određenom roku ne postupi prema rješenju organa uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije (članak 62.). Kada se obveza odnosi na maloljetnika, za.radnje iz stavka 1. točke 3., 4. i 7. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom predviđenom u tom stavu roditelj, odnosno staratelj, ako propusti dužnost brige o maloljetniku. Članak 74. Za prekršaj iz članka 68. stavka 1. točke 3. i članka 69. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta odgovorna osoba u organizaciji zdravstva, poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara. Za prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta zdravstveni djelatnih koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, novčanom kaznom u iznosu od 7.500 hrvatshih dinara. Za prekršaj iz članka 71. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta osoba koja obavlja djelatnost samostalno osobnim radom, novčanom kaznom u iznosu od 7..500 hrvatskih dinara. Za prekršaj iz članka 72. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara. Za prekršaj iz članka 73. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, kaznit će se na licu mjesta osoba, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 hrvatskih dinara. IX. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA Članak 75. Ovlašćuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o: - uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva koje obavljaju laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze (članak 14. stavak 5.); - načinu vođenja evidencije o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima i načinu dostavljanja izvješća o uzročnicima zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti (članak 15.); - načinu prijavljivanja zaraznih bolesti (članak 19.); - uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva i druge pravne osobe te osobe koje obavljaju djelatnost samostalno osobnim radom (članak 24. stavak 4.); - načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (članak 28.); - načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (članak 38.); - načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni (članak 39. stavak 2.); - uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostora, te drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva (članak 40. stava 1.); - načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (članak 46. stavak 1.); - uvjetima u pogledu stručne spreme djelatnika, tehničke opremljenosti, prostora, te drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati organizacije zdravstva, koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnoće (članak 46. stavak 2.); - uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja mrtvaca (članak 56.); - uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (članak 58.); - visini naknade kao i o kriterijima za određivanje naknade (članak 59.). Ministar zdravstva dužan je propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Propisima iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati prekršaji i odrediti novčane kazne za te prekršaje. X. PRIJEI.AZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 76. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 53/75., 20/79., 21/87. i 31/86.) i točka 4. stavka 1. članka 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti zdravstva koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). Članak 77. Do donošenja odgovarajućih propisa, primjenjivat će se propisi doneseni temeljem ovlaštenja iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list", br. 51/84., 63/90. i "Narodne novine", br. 53/91.) i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 53/75., 20/79., 21/87. i 31/86.): 1. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja obvezatne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje podliježu toj obvezi ("Službeni list", br. 68/91.), 2. Pravilnik o mjerama za zaštitu od unošenja i za suzbijanje kolere, kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice i malarije ("Službeni list", br. 42/85.), 3. Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja podataka o laboratorijskim ispitivanjima te o davanju obavijesti o uzročnicima pojedinih zaraznih bolesti ("Službeni list", br. 42/85.), 4. Pravilnik o uvjetima za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije rsdi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti ("Službeni list", br. 42/85.), 5. Pravilnik o zdravstvenim pregledima osoba koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju ili salmoneloze ("Službeni list", br. 42/85.), 6. Pravilnik o zdravstvenim pregledima osoba stavljenih pod zdravstveni nadzor radi sprečavanja zaraznih bolesti ("Službeni list", br. 42/85.), 7. Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti ("Službeni list", br. 42/85.), 8. Pravilnik o uvjetima i načinu iskopa i prijenosa umrlih osoba ("Službeni list", br. 42/85.), 9. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja mrtvaca ("Narodne novine", br. 33/76, 41/79, 12/88.), 10. Pravilnik o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena i uzroka smrti ("Narodne novine", br. 48/80.), 11. Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 30/89.), 12. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja obvezne imunizacije seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti ("Narodne novine", br.19/77. i 12/88.), 13. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda zaposlenih i drugih osoba koje se podvrgavaju zdravstvenom nadzoru ("Narodne novine", br. 19/77., 24/78. i 12/88.), 14. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba koje su kliconoše ili se sumnja da su kliconoše određenih zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 6/78., 24/78. i 12/88.), 15 Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada koje provode ove mjere ("Narodne novine", br. 4/81. i 12/88.). Članak 78. Ovaj Zakon stupa ns snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 501-05/92-01 /01 Zagreb, 25. rujna 1992. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 60/1992-1582 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 60/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1582 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.10.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/60/1582 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih us …