Pravilnik o Stalnom izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (pročišćeni tekst)

O čemu govori ovaj propis?

Ovaj Pravilnik regulira rad Stalnog izabranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, uključujući njegovu nadležnost, sastav, organizaciju i pravila postupka za rješavanje sporova. Omogućuje strankama, fizičkim i pravnim osobama, da ugovore nadležnost ovog sudišta za posredovanje i odlučivanje u sporovima.

Za koga: Fizičke ili pravne domaće ili strane osobe koje žele rješavati sporove putem Stalnog izabranog sudišta; Hrvatsku gospodarsku komoru, pri kojoj sudište djeluje.

Ključni podaci

Država: Hrvatska
Pravno područje: Porezno pravo
Članci: 66
Izvor: narodne-novine.nn.hr
Tekst preuzet: 2026-06-17
Objašnjenje ažurirano: 2026-07-07

Što uređuje ovaj propis?

Nadležnost, sastav i organizaciju Stalnog izabranog sudišta.
Sastav izabranog suda.
Pravila postupka u sporovima bez međunarodnog elementa.
Postupak mirenja prije pokretanja spora.

Na koga se odnosi ovaj propis?

Fizičke ili pravne domaće ili strane osobe koje žele rješavati sporove putem Stalnog izabranog sudišta.
Hrvatsku gospodarsku komoru, pri kojoj sudište djeluje.

Koje su ključne točke?

Stalno izabrano sudište je neovisno u svom radu, sa sjedištem u Zagrebu.
Nadležnost sudišta može se ugovoriti pismenim putem za sporove o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati, osim ako zakon ne određuje isključivu nadležnost redovitog suda.
Organi sudišta su predsjedništvo (sedam članova, imenovano na četiri godine), predsjednik, tajnik, arbitri pojedinci i arbitražna vijeća.
Prije pokretanja spora, stranke se mogu obratiti sudištu za posredovanje radi mirenja, što ne znači pristanak na nadležnost sudišta za odlučivanje o sporu ako mirenje ne uspije.

Porezno pravo

Odluka o obveznicima, osnovicama i visini sredstava za zdravstvenu zaštitu i drugim pravima iz zdravstvenog osiguranja

Odluka o usklađivanju mirovina od 1. lipnja 1993, od 1. srpnja 1993. i od 1 kolovoza 1993

Zakon o radnim odnosima

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja i…

Pravilnik o diplomatskim i službenim putovnicama i vizama Republike Hrvatske

Zakon o suzbijanju diskriminacije

Obvezatni uput za sprovedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske od 13. kolovoza 1992

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Porezno pravo

Tekst zakona

Sadržaj (66)

Članak 1 1. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Stalno izbrano sudište
Članak 2
Članak 3 1. Izbrano sudište i izbrani sudovi koji odlučuju o sporovima
Članak 4 Organi Izbranog sudišta jesu predsjedništvo, predsjednik i tajnik. arb
Članak 5 1. Predsjedništvo Izbranog sudišta sastoji se od sedam članova:
Članak 6 1. Predsjedništvo Izbranog sudišta vodi opći nadzor nad radom
Članak 7 1. Predsjednik Izbranog sudišta predstavlja i zastupa Izbrano sudište
Članak 8 1. Tajnik Izbranog sudišta priprema rad predsjedništva i predsjednika
Članak 9 1.Predsjednik, članovi predsjedništva i tajnik Izbranog sudišta:
Članak 10 1. Predsjednik i tajnik Izbranog sudišta imaju pravo na naknadu troško
Članak 11 1. Hrvatska gospodarska komora vrši opći nadzor nad administrativnim
Članak 12 1. U slučajevima u kojima Izbrano sudište može biti nadležno
Članak 13 1. Prijedlog za provođenje postupks mirenja podnosi se pismeno tajniku
Članak 14 1. U prijedlogu za provodenje postupka mirenja treba navesti odlućne
Članak 15 1. Ako prijedlog za provođenje postupka mirenja podnese jedna od
Članak 16 1. Stranke se mogu sporazumjeti da postupak mirenja provede kao posred
Članak 17
Članak 18 1. Izjave stranaka dane u postupku mirenja koji nije uspio ne mogu se
Članak 19 1. Nadležnost Izbranog sudišta može se zasnovati ugovorom zakljućenim
Članak 20 Ako u povodu podnesene tužbe ustanovi da stranke uopće nisu zaključile
Članak 21 1.Izbrani sud pazi na svoju nadležnost po službenoj dužnosti u toku
Članak 22 1. Izbrano sudište može otkloniti odlućivanje u određenom
Članak 23 1. Ako tuženik u pismenorn ugovoru na tužbu tvrdi da stranke uopće
Članak 24 1. Ako se arbitraža provodi pred arbitrom pojedincem, o nadležnosti
Članak 25 1. Pokretanje parnice pred redovnim sudom u istoj stvari među istim
Članak 26 1. Unatočpostojanju ugovora o arbitraži odnosno pokretanju postupka
Članak 27 1. Arbitražni postupak pokreće se podnošenjem tužbe tajniku Izbranog
Članak 28 2. Arbitražni postupak može se započeti bez prethodnog provođenja
Članak 29 1. Tajnik izbranog sudišta dostavit će tuženiku tužbu s prilozima
Članak 30 Tužba, odgovor na tužbu, prilozi uz tužbu odnosno odgovori na tužbu
Članak 31 1. Tuženik može sve do zakljućenja raspravljanja podnijeti Izbranom
Članak 32 1. Sporove raspravljaju ili o njima odlučuju arbitražna vijeća
Članak 33
Članak 34 1. Arbitri članovi arbitražnih vijeća biraju se s liste
Članak 35 1. Stranku koja ne imenuje arbitra i njegovog zamjenika, odnosno koja
Članak 36 1. Ako se u jednom sporu u istoj stranačoj ulozi pojavljuju više
Članak 37 1. Ako imenovani odnosno predloženi arbitar saopći da ne prihvaća
Članak 38 1. O izuzeću arbitra i tajnika Izbranog sudišta odlučuje
Članak 39 1. Arbitražni postupak provodi se po odredbama ovog pravilnika, osim
Članak 40 1. Poziv i druga pisma dostavljaju se preko pošte, preporučenom
Članak 41 Prije početka raspravljanja na ročištu predsjednik arbitražnog
Članak 42 1. Stranke mogu sporazumno produžiti rokove utvrđene ovim pravilnikom
Članak 43 Stranke mogu slobodno imenovati svoje punomoćnike i pomoćnike
Članak 44 Kad nakon primitka odgovora na tužbu arbitražno vijeće utvrdi
Članak 45
Članak 46 1. Tajnik Izbranog sudišta može prisustvovati svim ročištima
Članak 47 1. Ako pđstoje pretpostavke na temelju kojih se po odredbama Zakona
Članak 48 1. Ako postoje pretpostavke na temelju kojih se po odredbama Zakona
Članak 49 1. Arbitražno vijeće može odlučiti da se izvođenje
Članak 50 U arbitražnom postupku neće se primjenjivati pravila o formalnom
Članak 51 Osoba koja, ima pravni interes da se pridruži jednoj od stranaka u spo
Članak 52 Arbitri će se starati, postavljanjem pitanja i na drugi prikladan
Članak 53 1. Tajnik Izbranog sudišta i arbitri mogu odrediti da svaka stranka
Članak 54 U slučajevima u kojima bi se od redovnog suda moglo tražiti ili
Članak 55 1. Nagodba koju stranke zaključe u toku spora pred Izbranim sudištem
Članak 56
Članak 57
Članak 58 1. Zaključci i pravorijeci Izbranog sudišta ne mogu se pobijati
Članak 59 Ako stranke nisu što drugo ugovorile, pravorijek i zaključci
Članak 60 1. Konaćni pravorijek dostavit će se strankama kad tajnik
Članak 61 1. Prilikom podnošenja tužbe odnosno protutužbe tužitelj je dužan radi
Članak 62 1. Prije nego što se uplati iznos iz stavka 1. članka 61. ovog
Članak 63 U odluci o troškovima u postupku pred Izbranim sudištem iz članka
Članak 64 Iznos naknada i nagrada koje se isplaćuju arbitrima, vještacima
Članak 65 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o
Članak 66 Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u "Narodnim

Pravilnik o Stalnom izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o Stalnom izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (pročišćeni tekst) NN 113/1993 (21.12.1993.), Pravilnik o Stalnom izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (pročišćeni tekst) HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Na temelju članka 19. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", broj 66/91 i 73/91), članka 6. Pravilnika o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", broj 19/85. 1/89. 15/90. 69/91, 25/92 i 48/93), te članka 20. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", broj 48/93), Predsjedništvo Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na sjednici 17. rujna 1993. godine utvrdilo je pročišćeni tekst Pravilnika o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Pročišćeni tekst Pravilnika o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori obuhvaća Pravilnik o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", broj 19/85). te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", broj 1/89, 15/90, 68/91, 25/82 i 48/93, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa IS Zagreb, 17. rujna 1993.

Predsjednik Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj kornori prof. dr. Siniša Trtva, v. r.

PRAVILNIK o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (pročišćeni tekst) 1. OPĆE ODREDBE

Članak 11. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Stalno izbrano sudište

(u daljem tekstu: Izbrano sudište).

2.Stranke koje su fizičke ili pravne domaće ili strane osobe (fizičke osobe s prebivalištem ili trajnim boravištem u inozemstvu, odnosno pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu) mogu ugovoriti nadležnost Izbranog sudišta izstavka 1. ovog članka za posredovanje radi mirenja i za odlučivanje u sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati ako zakonom nije određeno da za odlučivanje o odredenoj vrstitih sporova postoji isključiva stvarna ili međunarodna nadležnost redovitog suda u Republici Hrvatskoj.

3.Nadležnost, sastav i organizaciju Izbranog sudišta, sastav izbranog suda i pravila o postupku u sporovima bez međunarodnog elementa uređuje se ovim pravilnikom. Nadležnost, sastav i organizaciju Izbranog sudišta, sastav izbranog suda i pravila o postupku u sporovima s međunarodnim elementom uređuje se Pravilnikom o rješavanju sporova s međunarodnim elementom pred Stalnim izbranim sudištem Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačkim pravilima).

4 Smatrat će se da postoji spor i kad jedna od stranaka ne izvrši svoju obvezu iako ne osporava njeno postojanje i dospjelost, kao i kad je sporno je li potraživanje prestalo postojati uslijed kompenzacije.

Članak 2

Brisan.

Članak 31. Izbrano sudište i izbrani sudovi koji odlučuju o sporovima

iz stavka 2. članka 1. Pravilnika neovisni su u svome radu.

2.Sjedište Izbranog sudišta je u Zagrebu.

3.Izbrano sudište ima svoj pečat s natpisom: Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i znakom Hrvatske gospodarske komore i Izbranog sudišta.

Članak 4Organi Izbranog sudišta jesu predsjedništvo, predsjednik i tajnik. arbitri

pojedinci i arbitražna vijeća (članovi izbranog suda).

Članak 51. Predsjedništvo Izbranog sudišta sastoji se od sedam članova:

predsjednika, dva potpredsjednika i četiri člana bez posebne funkcije. Njih imenuje za razdoblje od četiri godine Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

2.Tajnika Izbranog sudišta imenuje za razdoblje od četiri godine Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na prijedlog predsjednika Izbranog sudišta.

3.Listu arbitara sa koje se biraju arbitri pojedinci, članovi i predsjednici arbitražnih vijeća sastavlja za razdoblje od četiri godine izvršno tijelo Hrvatske gospodarske komore.

Članak 61. Predsjedništvo Izbranog sudišta vodi opći nadzor nad radom

Izbranog sudišta. stara se o pravilnoj primjeni pravilnika i drugih općih akata Izbranog sudišta, odlućuje o postojanju ugovora o Izbranom sudištu u smislu odredbe članka 23. stavak 1. ovoga pravilnika, sudjeluje u odlućivanju o nadležnosti Izbranog sudišta, odlućuje o korištenju i raspoređivanju financijskih sredstava Izbranog Sudišta. odlučuje o nagradama predsjedniku i tajniku Izbranog sudišta za vođenje poslova Izbranog sudišta, razmatra izvještaje o radu Izbranog sudišta te vrši druge poslove određene ovim pravilnikom ili drugim odlukama Izbranog sudišta.

2.Kad predsjedništvo izbranog sudišta na temelju odredaba ovog pravilnika samostalno odlućuje o određenoj stvari, za pravovaljano odlućivanje potrebno je da sjednici predsjedništva prisustvuju predsjednik ili potpredsjednik i tri člana predsjedništva.

Članak 71. Predsjednik Izbranog sudišta predstavlja i zastupa Izbrano sudište

te se brine o održavanju i razvijanju suradnje s drugim organizacijama kojih je djelatnost od interesa za rad Izbranog sudišta.

2.Predsjednik Izbranog sudišta imenjuje predsjednika komisije za mirenje, arbitre i predsjednika arbitražnih vijeća u slučajevima predvidenim ovim pravilnikom, odlućuje o izuzeću arbitara te vrši druge poslove određene ovim pravilnikom.

Članak 81. Tajnik Izbranog sudišta priprema rad predsjedništva i predsjednika

Izbranog sudišta. poduzima radnje radi konstituiranja izbranog suda (arbitra pojedinca ili članova arbitražnog vijeća) i pripremanja raspravljanja u određenoj stvari, brine se za pravilno izvršavanje zaključaka i odluka, rukovodi poslovima tajništva i obavlja druge poslove određene ovim pravilnikom.

2.U slučćaju spriječenosti tajnika, predsjednik Izbranog sudišta određuje mu privremenog zamjenika.

3.Tajništvo Izbranog sudišta obavlja administrativne i. financijske poslove Izbranog sudišta, vodi biblioteku i dokumentaciju te čuva arhiv Izbranog sudišta.

4.Poslove tajništva obavlja potreban broj stručih suradnika Hrvatske gosodarske komore.

5.Radi obavljanja odredenih povremenih poslova u tajništvu Izbranog sudišta, tajnik je ovlašten s određenim suradnicima zaključiti ugovor o djelu.

Članak 91.Predsjednik, članovi predsjedništva i tajnik Izbranog sudišta:

1). prate primjenu ovog pravilnika i drugih odluka Izbranog sudišta i izbranog suda. te pripremaju i predlažu promjene tih akata radi njihovog usklađivanja s razvojem zakonodavstva i arbitražne prakse;

2). organiziraju i provode seminare, savjetovanja. stručne razgovore i slično radi upoznavanja šire društvene, a napose pravne javnosti s pravnim osnovama djelovanja i praksom Izbranog sudišta;

3). sudjeluju u odgovarajućim znanstvenim i stručnim skupovima od interesa za rad Izbranog sudišta;

4). pripremaju i objavljuju u znanstvenoj i stručnoj peridici informacije i druge napise o praksi Izbranog sudišta i arbitražnog rješavanja sporova uopće;

5). obavljaju druge poslove radi unapređenja rada Izbranog sudišta koje odredi predsjedništvo Izbranog sudišta.

2.Obavljanje nekih od poslova iz stavka 1. ovog članka predsjedništvo odnosno predsjednik Izbranog sudišta mogu povjeriti i osobama koje nisu članovi tijela Izbranog sudišta.

Članak 101. Predsjednik i tajnik Izbranog sudišta imaju pravo na naknadu troškova

i nagradu u vezi s vršenjem njihovih funkcija u skladu s odlukom o naknadi troškova i nagradi funkcionarima izbranog sudišta, arbitrima i drugim osobama u postupku pred Izbranim sudištem koju donosi Upravni odbor Komore.

2.Odredbe stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na članove predsjedništva i privremenog zamjenika tajnika Izbranog sudišta.

3.Naloge za isplatu iz sredstava Izbranog sudišta izdaje predsjednik. osim u onim slučajevima kad je na to izričito ovlašten tajnik Izbranog sudišta.

Članak 111. Hrvatska gospodarska komora vrši opći nadzor nad administrativnim

i materijalnim poslovanjem Izbranog sudišta i osigurava sredstva potrebna za obavljanje njegove djelatnosti.

2.Predsjedništvo Izbranog sudišta podnosi Hrvatskoj gospodarskoj komori godišnji izvještaj o radu Izbranog sudišta.

II. POSTUPAK MIRENJA

Članak 121. U slučajevima u kojima Izbrano sudište može biti nadležno

(članak 1. st. 2.) osoba koja namjerava podnijeti tužbu može se obratiti Izbranom sudištu za posredovanje radi provođenja postupka mirenja i kad nadležnost Izbranog sudišta nije bila prethodno ugovorena.

2.Postupak mirenja nezavisan je od postupka u kome izbrani sud odlučuje o sporu među strankama.

3.Pristanak na provođenje postupka mirenja ne smatra se pristankom na nadležnost Izbranog sudišta za odlućivanje o sporu u slučaju da postupak mirenja ne uspije.

Članak 131. Prijedlog za provođenje postupks mirenja podnosi se pismeno tajniku

Izbranog sudišta.

2.Smatra se da osoba koja predloži odnosno koja pristane ns provođenje postupka mirenja prihvaća odredbe ovog pravilnika o postupku mirenja.

3.Stranke su ovlaštene u svako doba jednostrano odustati od daljnjeg sudjelovanja u postupku rnirenja.

Članak 141. U prijedlogu za provodenje postupka mirenja treba navesti odlućne

činjenice, ponuditi dokaze, izložiti stav o reguliranju spornog odnosa i predložiti osobu koja će provesti postupak mirenja.

2.Predlagač postupka mirenja dužan je Izbranom sudištu naknaditi troškove postupka po odredbama odluke o troškovima u postupku pred Izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Članak 151. Ako prijedlog za provođenje postupka mirenja podnese jedna od

stranka, tajnik Izbranog sudišta obavijestit će o tome protivnika predlagača i dostavit će mu prijedlog za mirenje. Ujedno pozvat će ga da se u odredenom roku izjasni pristaje li na provođenje postupka mirenja, pa da u slučaju pristanka pismeno iznese svoj stav o odlućnim Einjenicama, dokazima i o načinu reguliranja spornog odnosa te o osobi koja bi trebala provesti postupak mirenja.

2.Ako protivnik predlagača u odredenom roku ne odgovori ili odbije prijedlog za provođenje postupka mirenja, tajnik Izbranog sudišta obavijestit će predlagača da se postupak mirenja ne može provesti.

Članak 161. Stranke se mogu sporazumjeti da postupak mirenja provede kao posrednik

predsjednik Izbranog sudišta, posrednik koga s liste arbitara imenuje predsjednik Izbranog sudišta ili posebna komisija za mirenje koju sačinjavaju po jedan predstavnik svake stranke i predsjednik koga sa liste arbitara imenuje predsjednik Izbranog sudišta.

2.Osobe koje stranke imenuju kao svoje predstavnike u komisiju za mirenje ne moraju se nalaziti na listi arbitara (članak 5. st. 3.).

3.Ako strane ne postignu sporazum o osobi koja će provesti postupak mirenja, predsjednik Izbranog sudišta će za posrednika imenovati jednu osobu sa liste arbitara ili tajnika Izbranog sudišta.

Članak 17

1.U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranka. a po potrebi će se prikupiti određena obavještenja i saslušati stranke.

2.Posrednik odnosno komisija za mirenje sastavit će pismeni prijedlog nagodbe i dostavit će ga strankama 2. Ako obje stranke ne vrate tajniku Izbranog sudišta potpisani prijedlog nagodbe u roku od petnaest dana od dana dostavljanja, smatrat će se da mirenje nije uspjelo 4. Stranke mogu pismeno na zapisnik pred posrednikom odnosno komisijom za mirenje ili pred tajnikom Izbranog sudišta zaključiti nagodbu koja po svom sadržaju odstupa od prijedloga iz stavka 2. ovog članka.

5.Nagodba zaključena u smislu odredbe stavka 3. i 4. ovog članka ima među strankama snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba).

6.Ako se stranke drukčije ne sporazume, svaka stranka snosi svoje troškove postupka mirenja.

Članak 181. Izjave stranaka dane u postupku mirenja koji nije uspio ne mogu se

upotrijebiti protiv stranke koja ih je dala.

2.Osoba koja je u postupku mirenja sudjelovala kao posrednik odnosno kao član komisije za mirenje ne može biti arbitar odnosno član arbitražnog vijeća u sporu koji se u istoj stvari među istim strankama pokrene pred ovim Izbranim sudištem.

III. NADLEŽNOST IZBRANOG SUDIŠTA

Članak 191. Nadležnost Izbranog sudišta može se zasnovati ugovorom zakljućenim

u pismenom obliku (ugovor o arbitraži).

2.Ugovor o arbitraži smatra se zaključenim u pismenom obliku i kad je zaključen putem razmjene pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogučuju pismeni dokaz o zaključenom ugovoru.

3.Upućivanje u ugovoru na opće uvjete poslovanja ili neku drugu ispravu koja sadrži arbitražnu klauzulu smatrat će se arbitražnim sporazumom pod uvjetom da je ugovor pismen, a upućivanje učinjeno u obliku koji takvu klauzulu čini odredbom ugovora.

4.Ugovor o Izbranom sudištu može se dokazivati samo ispravama.

5.Ugovor o arbitraži može se zaključiti u pogledu određenog spora (kompromis) ili u pogledu budućih sporova koji mogu proizaći iz određenog pravnog odnosa (kompromisorna klauzula).

6.Stranke koje ugovore nadležnost Izbranog sudišta prihvaćaju i sve odredbe pravilnike o Izbranom sudištu na snazi u vrijeme provođenja arbitražnog postupka.

Članak 20Ako u povodu podnesene tužbe ustanovi da stranke uopće nisu zaključile

ugovor o arbitraži odnosno ugovor o nadležnosti ovog Izbranog sudišta za rješavanje spora pokrenutog podnesenom tužbom. tajnik Izbranog sudišta ipak će dostaviti tužbu tuženiku i pozvati ga da se u roku od petnaest dana od dostavljanja tužbe izjasni o tome prihvaća li nadležnost Izbranog sudišta u pokrerkutom sporu.Ako tuženik u tom roku ne odgovori, tajnik Izbranog sudišta obavijestit će tužitelja da se arbitraža ne može provesti.

Članak 211.Izbrani sud pazi na svoju nadležnost po službenoj dužnosti u toku

cijelog postupka. Stranke mogu arbitrima u toku cijelog postupka skretati pažnju na dužnost da paze na svoju nadležnost.

2.Tuženik može osporiti nadležnost Izbranog sudišta sve do zaključenja raspravljanja o glavnoj stvari. prigovarajući da ugovor o arbitraži uopće nije sklopljen, da nije pravovaljan ili da predmet spora nije obuhvaćen sklopljenim ugovorom o arbitraži. Ali ako se tuženik u pismenom odgovoru na tužbu ili tek na raspravi upusti u raspravljanje o glavnoj stvari bez osporavanja nadležnosti Izbranog sudišta zbog razloga čije se postojanje može otkloniti dispozicijom stranke, smatrat će se da je dao valjani pristanak da se arbitraža provede 3. Ako arbitražno vijeće utvrdi da je ugovor ništav, to utvrđenje samo po sebi ne znači da je ništav i ugovor o arbitraži sadržan u tom glavnom ugovoru.

Članak 221. Izbrano sudište može otkloniti odlućivanje u određenom

sporu i kad je njegova nadležnost među strankama ugovorena. ako zaključeni ugovor o arbitraži sadrži odredbe koje nisu u skladu s funkcijama Izbranog sudišta i načelima ovog pravilnika.

2.O otklanjanju nadležnosti Izbranog sudišta iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka u stadiju priie konstituiranja arbitra pojedinca odnosno arbitražnog vijeća (izbranog suda) odlućuje predsjedništvo Izbranog sudišta (članak 6 st. 2.)

Članak 231. Ako tuženik u pismenorn ugovoru na tužbu tvrdi da stranke uopće

nisu zaključile ugovor o Izbranom sudištu (materijalno postojanje ugovora o Izbranom sudištu) na koji se tužitelj poziva ili na tužbu uopće ne odgovori, tajnik Izbranog sudišta iznijet će tužbu pred predsjedništvo Sudišta radi utvrđenja jesu li stranke u pismenom obliku redigirale ugovor o Izbranom sudištu ne upuštajući se u ispitivanje njegove valjanosti.

2.Ako predsjedništvo Izbranog sudišta utvrdi da ugovor o arbitraži materijalno postoji, postupak će se nastaviti iako tuženik odbije u njemu sudjelovati.

3.Utvrđenje predsjedništva Izbranog sudišta da ugovor o arbitraži materijalno postoji ne sprećava isticanje prigovora nenadležnosti Izbranog sudišta u nastavku arbitražnog postupka pred arbitrom pojedincem odnosno arbitražnim vijećem.

4.Ako predsjedništvo Izbranog sudišta utvrdi da ugovor o arbitraži ne postoji, predsjednik odnosno potpredsjednik Izbranog sudišta obavijestit će stranke da se arbitraža ne može provesti. U tom slučaju tužitelj može zahtijevati da se izbrani sud ipak konstituira i de o nadležnosti Izbranog sudišta odluči posebno vijeće (čl. 24.).

Članak 241. Ako se arbitraža provodi pred arbitrom pojedincem, o nadležnosti

odlučuje posebno vijeće od tri člana, u kome sudjeluje arbitar pojedinac kao predsjednik vijeća, te predsjednik odnosno potpredsjednik Izbranog sudišta i jedan član predsjedništva kao članovi vijeća.

2.Ako se arbitraža provodi pred arbitražnim vijećem, u sastav posebnog vijeća ulaze. osim članova arbitražnog vijeća. predsjednik odnosno potpredsjednik Izbranog sudišta i jedan član predsjedništva.

3.Ako o nadležnosti Izbranog sudišta treba odlućiti nakon što je raspravljanje o glavnoj stvari već otpočelo, sa raspravljanjem će se zastati dok posebno vijeće ne donese odluku o nadležnosti.

Ako se zbog prirode spora raspravljanje o nadležnosti ne bi moglo razdvojiti od raspravljanja o glavnoj stvari, nakon zaključenog raspravljanja najprije će se u posebnom vijeću odlučiti o nadležnosti. a zatim će, ako se Izbrano sudište oglasi nadležnim, arbitar pojedinac odnosno arbitražno vijeće u redovnom sastavu prijeći na raspravljanje i odlućivanje o glavnoj stvari.

Članak 251. Pokretanje parnice pred redovnim sudom u istoj stvari među istim

strankama ili parnice u kojoj se od redovnog suda traži da utvrdi nenadležnost Izbranog sudišta nije razlog za obustavljanje arbitražnog postupka.

2.Ako Izbrano sudište nađe da za to postoje naročito važni razlozi, može u slučaju pokretanja parnice iz stavka 1. ovog članka odrediti da se arbitražni postupak prekine dok se parnični postupak pred redovnim sudom ne okonča. Svoj zaključak o prekidu postupka Izbrano sudište može opozvati.

Članak 261. Unatočpostojanju ugovora o arbitraži odnosno pokretanju postupka

pred Izbranim sudištem, stranke se mogu obratiti nadležnom sudu radi određivanja mjera za osiguranje svojih zahtjeva po pravilima izvršnog postupka.

2.O određenim mjerama osiguranja stranke su dužne bez odlaganja obavijestiti tajnika Izbranog sudišta.

IV. POKRTANJE ARBITRAŽNOG POSTUPKA

Članak 271. Arbitražni postupak pokreće se podnošenjem tužbe tajniku Izbranog

sudišta.

2.Tužba treba sadržavati naročto:

-označenje stranaka.

-podatke o zaključnju ugovors o arbitraži.

-određene zahtjeve u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja,

-čnjenice na kojima se zahtjevi zasnivaju,

-dokaze kojima se navedene činjenice mogu utvrditi,

-izjavu o imenovanju arbitra i njegovog zamjenika odnosno prijedlog o izboru arbitra pojedinca (članci 32. do 38.).

3.Uz tužbu treba priložiti dokaze o zaključenju ugovora o arbitraži i o uplati iznosa za podmirenje troškova arbitražnog postupka (čl.

61.st. 1.).

Članak 282. Arbitražni postupak može se započeti bez prethodnog provođenja

postupka za mirenje (čl. 12.-18.).

2.Tajnik Izbranog sudišta dužan je prilikom dostavljanja tužbe na odgovor predložiti tuženiku provodenje postupka mirenje. Ako se tuženik izjasni u prilog mirenja, tajnik će o tome obavijestiti tužitelja.

3.Nastojanje tajnika Izbranog sudišta da se spor među strankama okonča na miran način ne bi smjelo utjecati na redovan tok postupka.

Članak 291. Tajnik izbranog sudišta dostavit će tuženiku tužbu s prilozima

i pozvati ga da podnese pismeni odgovor na tužbu u roku od petnaest dana od dostavljanja tužbe.

2.Tajnik Izbrenog sudišta može u opravdanom slučaju produžiti rok za podnošenje odgovora, ali ne više od mjesec dana.

3.Tuženik je dužan u roku od osam dana od dostave tužbe podnijeti pismenu izjavu o imenovanju arbitra i njegovog zamjenika odnosno o predlaganju arbitra pojedinca.

4.Jedan primjerak odgovora na tužbu tajnik Izbranog sudišta dostavit će tužitelju.

5.Ako tuženik u određenom roku ne podnese pismeni odgovor na tužbu ili odbije sudjelovati u arbitražnom postupku, arbitražni postupak će se nastaviti po odredbama ovog pravilnika (čl. 23.).

Članak 30Tužba, odgovor na tužbu, prilozi uz tužbu odnosno odgovori na tužbu

s prilozima, kao i ostali podnesci i prilozi koje stranka u tom postupku upućuje Izbranom sudištu, podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sve protivnike i za sve arbitre.

Članak 311. Tuženik može sve do zakljućenja raspravljanja podnijeti Izbranom

sudištu protutužbu ili istaći prigovor radi prebijanja ako zahtjev protutužbe proizlazi iz pravnog odnosa obuhvaćenog zaključenim ugovorom o arbitraži.

2.Ako stranke u sporu podnesu jedna protiv druge samostalne tužbe iz različitih pravnih odnosa s obzirom na koje su ugovorile nsdležnost Izbranog sudišta, tajnik Izbranog sudišta nastojat će da se raspravljanje i odlučivanje o ovim tužbama spoji i nastavi pred istim arbitrima.

V. ARBITRI I KONSTI'I'UIRANJE ARBITRAŽE

Članak 321. Sporove raspravljaju ili o njima odlučuju arbitražna vijeća

ili arbitar pojedinac (izbrani sud).

2.Ako stranke drukčije ne ugovore. arbitar pojedinac raspravlja i odlučuje u sporovima u kojima devizna protuvrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000 DEM, a arbitražno vijeće u sporovima u kojima devizna protuvrijednost spora prelazi 50.000 DEM. Devizna protuvrijednost izračunava se primjenom srednjeg tečaja Narodne banke Hrvatske koji vrijedi na dan podnošenja tužbe Sudištu.

3.Platni nalog izdaje predsjednik Izbranog sudišta kao arbitaža pojedinac.

Ako protiv platnog naloga bude podnesen prigovor, raspravljanje će se u smislu odredbe stavka 2. ovog članka nastaviti pred arbitrom pojedincem ili pred arbitražnim vijećem (čl. 33.)

Članak 33

1 Arbitražno vijeće sastavlja se od tri člana.

2.Svaka stranka imenuje jednog člana arbitražnog vijeća, a članovi arbitražnog vijeća biraju arbitra predsjednika vijeća.

3.Stranke mogu ugovoriti da arbitražno vijeće bude sastavljeno od pet članova. U tom slučaju svaka stranka imenuje dva člana arbitražnog vijeća.

Članak 341. Arbitri članovi arbitražnih vijeća biraju se s liste

iz članka 5. stavka 3. ovog pravilnika.

2.Prilikom imenovanja arbitara stranke su dužne odmah imenovati i njihove zamjenike.

Članak 351. Stranku koja ne imenuje arbitra i njegovog zamjenika, odnosno koja

ne predloži određenu osobu za arbitra pojedinca, tajnik Izbranog sudišta pozvat će da u roku od osam dana imenuje odnosno položi arbitra i njegovog zamjenika.

2.Ako ·stranka pozvana da imenuje arbitra i njegovog zamjenika to ne učini u roku iz stavka 1. ovog članka, člana arbitražnog vijeća i njegovog zamjenika imenovat će predsjednik Izbranog sudišta sa liste iz članka 5. stavka 3. ovog pravilnika.

3.Ako stranka pozvana da predloži arbitra pojedinca to ne učini u roku iz stavka 1. ovog članka, ili ako tajnik Izbranog sudišta ustanovi da se stranke u svojim prijedlozima nisu složile u pogledu osobe arbitra pojedinca, njega će s liste iz članka 5. stavka 3. ovog pravilnika, imenovati predsjednik Izbranog sudišta.

4.Predsjednik Izbranog sudišta imenovat će člana arbitražnog vijeća i njegovog zamjenika odnosno arbitra pojedinca i u slučaju kad stranke izjave da same neće imenovati odnosno predložiti arbitra.

5.Ako se članovi arbitražnog vijeća u roku od osam dana ne sporazume o osobi arbitra predsjednika vijeća, njega će sa liste iz članka 5. stavka 3. ovog pravilnika imenovati predsjednik Izbranog sudišta.

Članak 361. Ako se u jednom sporu u istoj stranačoj ulozi pojavljuju više

tužitelja i tuženika (uparničrstvo). dužni su se prethodno sporazumjeti o imenovanju odnosno o predlaganju zajedničog arbitra (članak 33.).

2.Ako suparničari ne postignu sporazum iz stavka 1 ovog čanka ili ako u svojim odvojenim podnescima ne imenuju odnosno ne predlože za arbitra istu osobu ni u naknadnom roku od osam dana, arbitra će umjesto njih imenovati predsjednik Izbranog sudišta sliste iz članka 5. st. 3. ovog pravilnika.

Članak 371. Ako imenovani odnosno predloženi arbitar saopći da ne prihvaća

imenovanje, ako bude izuzet ili ako se ustanovi da neće ili ne može dalje vršiti dužnost arbitra, tajnik Izbranog sudišta pozvat će stranku koja ga je izabrala da u roku od osam dana imenuje odnosno predloži drugog arbitra (članak 35.).

2.Ako izabrani arbitar predsjednik vijeća otkloni izbor, ako bude izuzet ili ako se u toku arbilražnog postupka ustanovi da neće ili ne može dalje vršiti dužnost predsjednika, arbitri članovi vijeća dužni su u roku od osam dana izabrati novog arbitra predsjednika vijeća.

3.Ako je arbitra iz stavka 1 i 2. ovog članka imenovao predsjednik Izbranog sudišta. novog arbitra imenovat će predsjednik Izbranog sudišta.

Članak 381. O izuzeću arbitra i tajnika Izbranog sudišta odlučuje

predsjednik Izbranog sudišta. a o izuzeću predsjednika Izbranog sudišta odlućuje predsjedništvo Izbranog sudišta.

2.Odluka o izuzeću donosi se pošto je strankama, arbitrima i drugim osobama čje se izuzeće traži pružena prilika da se o tome izjasne.

3.Smatrat će se da je arbitar izuzet ako se stranke o tome suglase ili ako se sa zahtjevom za izuzeće složi arbitar čje se izuzeće traži. Suglasnost stranaka odnosno arbitara o izuzeću ne znači i priznanje postojanja razloga za izuzeće.

VI. ARBITRAŽNI POSTUPAK

Članak 391. Arbitražni postupak provodi se po odredbama ovog pravilnika, osim

ako su stranke pismeno ugovorile drukčija pravila postupka.

2.Ako u ovom pravilniku nema posebnih odredaba i ako se stranke za takav slučaj nisu drukčije sporazumjele, postupak će utvrditi arbitri primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku Republike Hrvatske ako to odgovara prirodi postupka pred Izbranim sudištem.

3.Smatrat će se da se stranka odrekla prava na prigovor zbog kršenja pravila prema kojima se arbitraža provodi ako taj prigovor nije istakla odmah pošto je saznala za to kršenje, već je nastavila sudjelovanje u postupku.

Članak 401. Poziv i druga pisma dostavljaju se preko pošte, preporučenom

pošiljkom uz povratnicu.

2.U hitnim slučajevima pozivi za ročište mogu se upućivati brzojavom uz povratnicu ili telefonski. Tajnik Izbranog sudišta stavit će u spisu bilješku o sadržaju telefonskog razgovora.

3.Ako se utvrdi da je dostavljanje pravilno izvršeno, smatrat će da je adresat valjano upoznat sa sadržajem pisma koje mu je dostavljeno.

Članak 41Prije početka raspravljanja na ročištu predsjednik arbitražnog

vijeća odnosno arbitar pojedinac upozorit će stranke na mogućnost mirenja i zakljućenja nagodbe pred izbranim sudom.

Članak 421. Stranke mogu sporazumno produžiti rokove utvrđene ovim pravilnikom

ili zaključkom izbranog suda za izvršenje određenih radnji stranaka.

2.Tajnik Izbranog sudišta, arbitražno vijeće, predsjednik arbitražnog vijeća odnosno arbitar pojedinac ovlašteni su u opravdanim slučajevima. u granicama svoje nadležnosti. produžiti rokove za izvršenje određenih procesnih radnji utvrđene ovim pravilnikom ili zaključkom izbranog suda. Pri tome će se voditi računa o tome da se sprijeći nepotrebno odugovlaćenje postupka.

3.Arbitri će ocijeniti, uzimajući u obzir sve okolnosti, mogu li se uvažiti radnje stranaka poduzete nakon isteka utvrdenih rokova.

4.Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na propuštanje rokova za podnošenje prigovora protiv platnog naloga i protiv pravorijeka u povodu propuštanja osporavanja tužbenog zahtjeva.

Članak 43Stranke mogu slobodno imenovati svoje punomoćnike i pomoćnike

(savjetnike).

Članak 44Kad nakon primitka odgovora na tužbu arbitražno vijeće utvrdi

da među strankema nije sporno činjenično stanje i da ne postoje druge smetnje za donošenje pravorijeka, može bez održavanja ročišta za glavnu raspravu donijeti pravorijek ako se stranke s time suglase.

Članak 45

1.Ročišta se u pravilu održavaju u sjedištu Izbranog sudišta. u prostorijama koje odrede arbitri u suglasnosti s tajnikom Izbranog sudišta.

2.Predsjednik Izbranog sudišta može odobriti da se ročište održi u nekom drugom mjestu ako arbitri ustanove da je to svrsishodno ili ako to predlože obje stranke.

3.Ako stranke sporazumno drukćije ne odluče, arbitraža se provodi uz isključenje javnosti.

Članak 461. Tajnik Izbranog sudišta može prisustvovati svim ročištima

i sjednicama arbitražnih vijeća na kojima se vijeća i glasa o donošenju odluka.

2.Tajnik Izbranog sudišta dužan je prisustvovati ročištima i sjednicama iz stavka l. ovog članka ako arbitar pojedinac ili barem jedan član arbitražnog vijeća nije diplomirani pravnik.

3.Tajnik Izbranog sudišta ovlašten je arbitrima skrenuti pažnju na pravna pitanja koja su od značenja za odlučivanje, te naročito na pitanja koja se odnose na sadržaj i formu procesnih radnji koje se poduzimaju.

Članak 471. Ako pđstoje pretpostavke na temelju kojih se po odredbama Zakona

o parničnom postupku može izreći presuda zbog izostanka, smatrat će se da tuženik priznaje istinitost činjeničnih navoda tužitelja, pa će arbitri donijeti pravorijek u povodu propuštanja osporavanja tužbenog zahtjeva.

2.Pravorijek u povodu propuštanja osporavanja tužbenog zahtjevs nije konačan u arbitražnom postupku, pa tuženik može protiv njega uložiti prigovor u roku od osam dana od njegovog dostavljanja.

3.Ako tuženik uloži prigovor iz stavka 2. ovog članka, raspravljanje će se nastaviti pred arbitražnim vijećem odnosno arbitrom pojedincem radi donošenja konačnog pravorijeka.

Članak 481. Ako postoje pretpostavke na temelju kojih se po odredbama Zakona

o parničnom postupku može izdati platni nalog, predsjednik Izbranog sudišta će, kao arbitar pojedinac, prije nego tajnik Izbranog sudišta odredi da se tužba dostavi tuženiku na odgovor, izdati platni nalog.

2.Platni nalog će se zajedno s tužbom, dostaviti tuženoj stranci.

3.Tuženik je ovlašten protiv platnog naloga podnijeti prigovor u roku od osam dana od dostavljanja platnog naloga. U prigovoru tuženik je dužan imenovati arbitra u smislu odredaba članka 32. do 38. ovog pravilnika.

4.Ako tuženik u roku podnese prigovor. tajnik Izbranog sudišta poduzet će sve što je potrebno radi konstituiranja arbitraže, pa će se redovni postupak nastaviti pred arbitreežnim vijećem odnosno pred arbitrom pojedincem radi donošenja konačne odluke (čl. 32

-38.).

Članak 491. Arbitražno vijeće može odlučiti da se izvođenje

određenih dokaza povjeri arbitru predsjedniku vijeća ili srbitru članu arbitražnog vijeća.

2.Arbitri mogu imenovati eksperta za određena pravna pitanja i od njega tražiti da im iznese svoje mišljenje 3. Tajnik Izbranog sudišta poduzet će sve što je potrebno da se osigura vođenje stenografskih bilježaka o izvodenju dokazivanja ako to zatraži jedna od stranaka i ako položi predujam za podmirenje troškova stenografiranja.

Članak 50U arbitražnom postupku neće se primjenjivati pravila o formalnom

suparničarstvu iz odredbe članka 196. stavak 1. toč.

2.Zakona o parničnom postupku Republike Hrvatske.

Članak 51Osoba koja, ima pravni interes da se pridruži jednoj od stranaka u sporu

kao izmjena moći će se pridružiti toj stranci samo ako se s time suglase obje stranke.

Članak 52Arbitri će se starati, postavljanjem pitanja i na drugi prikladan

način, da u toku postupka, radi potpunog prikupljanja i pravilnog utvrdivanja odlućne procesne građe, na temelju trajnog i brižljivog istraživanja ostvarenih rezultata raspravljanja podstižu stranke da iznesu sve odlučne činjenice i da svrsishodno dopune. preinače i isprave svoje zahtjeve, stavove, činjenične tvrdnje i prijedloge za izvođenje dokazivanja. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja ovog zadatka. arbitri treba da zajedno sa strankama otvoreno razmotre odlučne činjenice i pravne probleme spora, da strankama o njima izlože svoja pravna shvaćanja, da im radi toga postavljaju određena pitanja i da im daju prikladna objašnjenja i pouke.

Članak 531. Tajnik Izbranog sudišta i arbitri mogu odrediti da svaka stranka

primjerak svojih podnesaka i priloga namijenjenih protivnoj stranci uputi preporućenom pošiljkom uz povratnicu neposredno svom protivniku na adresu označenu u spisima.

2.Uz svoj podnesak upućen Izbranom sudištu stranka ' :oja postupi po odredbi stavka 1. ovog članka dužna je priložiti izvornik ili kopiju potvrde o predaji preporućene pošiljke upućene protivniku a na zahtjev tajnika Izbranog sudišta i povratnicu radi dokazivanja urednog dostavljanja.

Članak 54U slučajevima u kojima bi se od redovnog suda moglo tražiti ili

bi redovni sud po službenoj dužnosti mogao odrediti privremene mjere radi osiguranja opravdanih interesa i zahtjeva stranaka u sporu, arbitri mogu u toku postupka preporučiti strankama da izvan spora pred izbranim sudom poduzmu određene radnje ili da se uzdrže od poduzimanja određenih radnji koje se odnose na spor u kome se pred izbranim sudom raspravlja.

Članak 551. Nagodba koju stranke zaključe u toku spora pred Izbranim sudištem

unosi se u zapisnik.

2.Nagodba je zaključena kad stranke, poslije pročitanog zapisnika o nagodbi, po odobrenju arbitara, potpišu zapisnik.

3.Stranke koje pred Izbranim sudištem zaključe nagodbu mogu tražiti da arbitri donesu pravorijek na temeju njihove nagodbe.

4.Nagodba zaključena pred Izbranim sudištem ima snagu sudske nagodbe.

Članak 56

1.O pitanjima procesne naravi arbitri odlučuju zaključkom.

2.O osnovanosti tužbenog zahtjeva arbitri odlučuju pravorijekom.

3.Zaključke koji se dostavljaju strankama i pravorijeke u izvorniku ili u prijepisu potpisuju svi arbitri odnosno arbitar pojedinac i tajnik Izbranog sudišta.

Članak 57

1.O suštini spora arbitri odlućuju na osnovi ustava, zakona, uzanci i poslovnih običaja.

2.Arbitri mogu odlučivati rukovodeći se načelima pravičnosti (ex eequo et bono), u granicama u kojima takvo odlučivanje nije u suprotnosti sa pravnim poretkom Republike Hrvatske samo ako ih stranke na to izričito ovlaste. Pri tome će voditi računa o ugovoru stranaka i o poslovnim običajima koji važe za odredeni pravni odnos.

Članak 581. Zaključci i pravorijeci Izbranog sudišta ne mogu se pobijati

redovnim pravnim lijekom ni pred arbitražom višeg stupnja ni pred redovitim sudom.

2.Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka pravorijek u povodu propuštanja osporavanja tužbenog zahtjeva i platni nalog što ga izdaje predsjednik Izbranog sudišta mogu se pobijati prigovorom o kojem odlućuje nadležno arbitražno vijeće odnosno arbitar pojedinac (članak 47. i 48.) 3. Odluka Izbranog sudišta o tužbenom zahtjevu. osim pravorijeka u provodu propuštanja osporavanja tužbenog zahtjeva i platnog naloga protiv kojih su uloženi prigovori, ima prema strankama snagu pravomoćne presude redovnog suda.

Članak 59Ako stranke nisu što drugo ugovorile, pravorijek i zaključci

Izbranog sudišta kojima se okončava postupak moraju biti obrazloženi.

Članak 601. Konaćni pravorijek dostavit će se strankama kad tajnik

Izbranog sudišta utvrdi da su podmireni svt troškovi arbitražnog postupka.

2.Potvrdu o pravomoćnosti i izvršnosti pravorijeka izdaje tajnik Izbranog sudišta.

VII. TROŠKOVI ARBITRAŽNOG POSTUPKA

Članak 611. Prilikom podnošenja tužbe odnosno protutužbe tužitelj je dužan radi

podmirenja troškova arbitražnog postupka uplatiti u korist Izbranog sudišta iznos utvrđen tarifom odgovarajuće odluke o troškovima koju donosi Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

2.Iznosom uplaćenim u smislu odredbe stavka 1. ovog članka podmiruju se u pravilu svi troškovi Izbranog sudišta u određenoj pravnoj stvari.

3.Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog članka. stranke su dužne posebno naknaditi troškove arbitražnog postupka prouzrokovane izvođenjem dokazivanja, vođenjem stenografskih bilježaka o izvođenju dokazivanja, održavanjem ročišta izvan sjedišta Izbranog sudišta te dolaskom i boravkom arbitara koji nemaju prebivalište u mjestu u kome se arbitraža provodi.

Članak 621. Prije nego što se uplati iznos iz stavka 1. članka 61. ovog

pravilnika Izbrano sudište neće postupati po podnesenoj tužbi.

2.Ako iznos iz članka 61. stavak 1. ovog pravilnika ne bude plačen prilikom podnošenja tužbe odnosno protutužbe, tajnik Izbranog sudišta upozorit će tužitelja na posljedice propuštanja (st. 3. do st. 7. ovog članka).

3.Ako iznos iz članka 2. stavak 2. ove odluke ne bude plačen ni u roku od trideset dana od dana podnošenja tužbe odnosno protutužbe.smatrat će se da tužba odnosno protutužba nije bila ni podnesena.

4.Prije nego što se položi predujam za podmirenje troškova iz stavka 3. članka 61. ovog pravilnika neće se provesti radnja na koju se ti troškovi odnose.

5.Ako predujam za izvođenje dokazivanja i vodenja stenografskih bilježaka ne bude položen ni u roku od petnaest dana od dostavljanja zaključka o polaganju predujma. smatrat će se da je stranka odustala od svog prijedloga da se odnosna radnja provede. .

6.Ako predujam za podmirenje troškova arbitra koji nema prebivalište u sjedištu Izbranog sudišta ne bude položen osam dana prije održavanja ročišta, smatrat će se da stranka koja je izabrala tog arbitra nije imenovala arbitra.

7.Ako predujam za podmirenje troškova održavanja ročišta izvan sjedišta Izbranog sudišta ne bude položen osam dana prije održavanja tog ročišta. ročište će se održati u sjedištu Izbranog sudišta.

Članak 63U odluci o troškovima u postupku pred Izbranim sudištem iz članka

61.ovog pravilnika propisat će se pretpostavke pod kojima Izbrano sudište može odlučiti da se dio iznosa uplaćenog radi podmirenja troškova u smislu odredbe članka 61. stavak 1. ovog pravilnika može vratiti stranci koja ga je uplatila.

Članak 64Iznos naknada i nagrada koje se isplaćuju arbitrima, vještacima

i drugim osobama koje su sudjelovale u arbitražnom postupku određuje predsjednik Izbranog sudišta na prijedlog tajnika Izbranog sudišta u granicama i na način utvrđen odlukom o naknadi troškova i nagradi funkcionarima Izbranog sudišta, arbitrima i drugim osobama u postupku pred Stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koju donosi Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

Članak 65Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o

Stalnom izbranom sudu pri Privrednoj komori Hrvatske od 28. siječnja 1980. ("Narodne novine", br. 27/80).

Članak 66Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u "Narodnim

novinama".

Pročišćeni tekst, NN 113/1993-2185 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pročišćeni tekst Izdanje:

NN 113/1993 Broj dokumenta u izdanju: 2185 Donositelj:Hrvatska gospodarska komora Datum tiskanog izdanja: 21.12.1993.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.