Zakon o liječništvu

Zakon o liječništvu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani zakoni Zdravlje i zdravstvo Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Zakon o zaštiti od buke Zakon o zaštiti i spašavanju Zakon o zaštiti na radu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju Zakon o zaštiti okoliša Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji Zakon o zaštiti prava pacijenata Zakon o zaštiti znaka i naziva Crveni križ Zakon o Hrvatskom crvenom križu Zakon o ustanovama Zakon o sanitarnoj inspekciji Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja Zakon o doprinosima Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti Zakon o primaljstvu Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti Zakon o lijekovima Zakon o medicinskim proizvodima Zakon o liječništvu Zakon o dentalnoj medicini Zakon o sestrinstvu Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti Zakon o ljekarništvu Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o djelatnostima u zdravstvu Zakon o kemikalijama Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti Zakon o krvi i krvnim pripravcima Zakon o biocidnim pripravcima Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja Zakon o predmetima opće uporabe Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Zakon o psihološkoj djelatnosti Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom

Zakon o djelatnosti psihoterapije Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite Zakon o uzimanju i presađivanju ljudskog tijela u svrhu liječenja Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ Zakon o korištenju psa pomagača Zakon o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja Zakon o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku Zakon o obaveznom cijepljenju protiv ospica (Morbili) Zakon o obaveznom cijepljenju protiv rubeole i obaveznom prijavljivanju oboljenja Zakon o Registru osoba s invaliditetom Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 Zakon o liječništvu pročišćeni tekst zakona NN 121/03, 117/08 Uživajte...

Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Zakon o liječništvu 2013-2018 Hrvatska liječnička komora I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1SADRŽAJ ZAKONA

Ovim se Zakonom uređuje pojam, ustrojstvo i uvjeti za obavljanje liječničkog zvanja te djelovanje liječnika kao temeljnog, samostalnog i odgovornog nositelja zdravstvene djelatnosti koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i koja osigurava zdravstvenu zaštitu svakom pojedincu i cjelokupnom pučanstvu u Republici Hrvatskoj.

Članak 2LIJEČNIČKO ZVANJE I NAČELA OBAVLJANJA LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Liječnik je zdravstveni radnik sa završenim medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktor medicine.

Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti koju obavlja poštujući osobito sljedeća načela:

Članak 3LIJEČNIČKA DJELATNOST

Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.

Liječnička djelatnost obuhvaća:

Članak 4NAČIN OBAVLJANJA LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

U procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja liječnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke.

Liječnik je dužan u obavljanju liječničke djelatnosti osobito:

Članak 5OVLAŠTENJE ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Liječničku djelatnost mogu obavljati samo liječnici.

Članak 6OPĆI UVJETI ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti jesu:

Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, stranci mogu obavljati liječničku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska liječnička komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad liječnika.

Članak 6a (od stupanja u EU)

Iznimno od članka 6. ovoga Zakona položen stručni ispit kao opći uvjet za obavljanje liječničke djelatnosti ne odnosi se na državljane država članica Europske unije.

Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Članak 7PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Liječniku prestaje pravo na obavljanje liječničke djelatnosti:

Članak 8NEDOSTOJNOST ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Liječnik koji je pravomoćno sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela može se, s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti.

Liječniku iz stavka 1. ovoga članka može biti uskraćeno davanje odobrenja za samostalan rad odnosno privremeno ili trajno oduzeto odobrenje za samostalan rad.

Ovisno o vrsti kaznenog djela i posljedici koju je imalo, liječniku iz stavka 1. ovog članka može biti privremeno ili trajno ograničeno odobrenje za samostalan rad s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti.

Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske liječničke komore.

Protiv upravnog akta iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

II. JAVNE KNJIGE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

Članak 9UPIS LIJEČNIKA U IMENIK LIJEČNIKA HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

Upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Imenik liječnika) obavlja se na zahtjev liječnika, koji udovoljava uvjetima propisanim odredbama članka 6. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3., odnosno stavka 2. istoga članka ovoga Zakona.

Članak 10JAVNE KNJIGE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

Hrvatska liječnička komora vodi Imenik liječnika, druge upisnike i evidencije.

Hrvatska liječnička komora vodi posebne upisnike za pri prav nike, specijalizante, specijaliste i uže specijaliste, za posebne osposobljenosti liječnika kao i disciplinski upisnik.

Imenik liječnika, upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz Imenika liječnika i drugih evidencija iz stavka 1. ovoga članka te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

Sadržaj i podatke koji se upisuju u Imenik liječnika, druge upisnike i evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.

Članak 11LIJEČNIČKA ISKAZNICA

Liječniku upisanom u Imenik liječnika izdaje se liječnička iskaznica.

Oblik i sadržaj liječničke iskaznice te način izdavanja i vođenja upisnika o izdanim iskaznicama propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.

Članak 12BRISANJE IZ IMENIKA LIJEČNIKA

Liječnik se briše iz Imenika liječnika:

III. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD LIJEČNIKA

Članak 13DAVANJE ODOBRENJA ZA SAMOSTALAN RAD LIJEČNIKA

Liječniku koji je upisan u Imenik liječnika, Hrvatska liječnička komora daje odobrenje za samostalan rad (licencu).

Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost liječnika za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske.

Odobrenje za samostalan rad (licencu) liječniku daje, odnosno uskraćuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske liječničke komore.

Protiv upravnog akta iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Liječnicima – strancima Hrvatska liječnička komora daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Uvjete za davanje odobrenja za samostalan rad liječnika propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.

Članak 14

Liječnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete liječničke djelatnosti.

Liječnici su obvezni svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj liječničkoj komori u cilju obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima liječničke djelatnosti.

Uvjete za obnavljanje odobrenja za samostalan rad liječnika propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.

Na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad liječnika primjenjuju se odredbe članka 13. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 15SADRŽAJ ODOBRENJA

Liječnik može obavljati svoje zvanje samo u okviru svoje izobrazbe određene odobrenjem za samostalan rad.

Liječniku sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom daje se odobrenje za samostalan rad za područje specijalnosti ili uže specijalnosti za koju je stručno osposobljen.

Liječniku s položenim stručnim ispitom i liječniku na specijalizaciji daje se odobrenje za samostalan rad u području opće medicine.

Liječniku državljaninu države članice Europske unije bez specijalizacije i liječniku državljaninu države članice Europske unije na specijalizaciji daje se odobrenje za samostalan rad u području opće medicine (od stupanja u EU).

Iznimno, iako nema odobrenje za samostalan rad iz određene specijalnosti, liječnik može obavljati liječničku djelatnost iz područja za koje mu nije dano odobrenje za samostalan rad u sljedećim slučajevima:

IV. ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE LIJEČNIŠTVA

Članak 16LIJEČNIK U RADNOM ODNOSU I PRIVATNOJ PRAKSI

Liječničko zvanje liječnik može obavljati u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.

Liječnik u radnom odnosu obavlja liječničko zvanje u zdravstvenoj ustanovi, u trgovačkom društvu, odnosno kod druge prav ne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod drugog liječnika koji obavlja privatnu praksu.

Liječnik obavlja liječničko zvanje privatnom praksom u vlastitom ili u zakupljenom prostoru.

Članak 17NAČIN ISTICANJA NAZIVA PRIVATNE ORDINACIJE ILI USTANOVE

Način isticanja naziva privatne ordinacije, ustanove, trgovačkog društva, odnosno druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost kao i način obavještavanja javnosti o njihovom radu propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.

V. PRAVA I OBVEZE LIJEČNIKA U OBAVLJANJU LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Članak 18PRUŽANJE I USKRAĆIVANJE LIJEČNIČKE POMOĆI

Liječnik je dužan provesti potrebne mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, odnosno rehabilitacije svim osobama kojima je on izabrani liječnik ili koje su upućene od strane drugog liječnika radi pružanja zdravstvene zaštite.

U hitnim stanjima liječnik je dužan pružiti pomoć svakom bolesniku bez odlaganja, a ostale bolesnike dužan je primati prema stupnju medicinskog prioriteta, odnosno prema listi čekanja.

Hitnim stanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se ona stanja kod kojih bi zbog nepružanja liječničke pomoći mogle nastati trajne štetne posljedice po zdravlje (invalidnost) ili po život bolesnika.

Liječnik može odbiti pružanje liječničke pomoći osobi koja mu prijeti ili je prema njemu, odnosno drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna, osim u hitnim stanjima.

U slučaju iz stavka 4. ovoga članka liječnik je dužan osobi pružiti neophodnu hitnu liječničku pomoć ako mu je osigurana zaštita policije ili neki drugi oblik zaštite.

Članak 19MEĐUSOBNI ODNOSI LIJEČNIKA I PACIJENATA

Svi postupci medicinske prevencije, dijagnostike i liječenja moraju se planirati i provoditi tako da se očuva ljudsko dostojanstvo, integritet osobe i prava pacijenata, a posebno pravo na informiranost i samostalno odlučivanje.

Liječnik je dužan u odnosu prema pacijentima postupati primjenjujući i poštujući odredbe posebnih zakona koji reguliraju prava pacijenata te odredbe Kodeksa Hrvatske liječničke komore.

Članak 20PRIZIV SAVJESTI

Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke.

Ako je liječnik zaposlen u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi koja obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod drugog liječnika koji obavlja privatnu praksu, mora o odluci izvijestiti svog nadređenog, odnosno poslodavca.

Članak 21LIJEČNIČKA TAJNA

Sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mo ra čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika.

Članak 22OBVEZA PRIJAVLJIVANJA

Liječnik je obvezan podnijeti prijavu policiji ili državnom odvjetništvu kada tijekom obavljanja liječničke djelatnosti posum nja da je smrt ili tjelesna ozljeda osobe nastala nasilnim putem.

Liječnik je prijavu iz stavka 1. ovog članka obvezan podnijeti i kada posumnja da je malodobnoj ili nemoćnoj osobi zdravstveno stanje ozbiljno ugroženo zapuštanjem ili zlostavljanjem.

Članak 23VOĐENJE I ČUVANJE MEDICINSKE DOKUMENTACIJE

Liječnik je obvezan voditi točnu, iscrpnu i datiranu medicinsku dokumentaciju u skladu s propisima o evidencijama na području zdravstva, koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o zdravstvenom stanju pacijenta i njegovu liječenju. Liječnik je obvezan tu dokumentaciju na zahtjev predočiti ministarstvu nadležnom za zdravstvo, tijelima državne uprave u skladu s posebnim propisima, Hrvatskoj liječničkoj komori ili sudbenoj vlasti.

Liječnik ili odgovorna osoba zdravstvene ustanove, trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost obvezni su dokumentaciju koja se čuva na elektronskom mediju osigurati od mijenjanja, prijevremenog uništenja ili nedopuštenog korištenja.

Liječnik je obvezan na zahtjev dati na uvid pacijentu svu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti.

Liječnik ili odgovorna osoba zdravstvene ustanove, trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost obvezni su čuvati podatke o ambulantnom liječenju bolesnika deset godina nakon završenog liječenja, a nakon toga roka obvezni su postupiti prema propisima o čuvanju dokumentacije.

Kada ovlaštena osoba sukladno posebnome zakonu preuzme medicinsku dokumentaciju obvezna je izdati liječniku, odgovornoj osobi zdravstvene ustanove, trgovačkog društva, odnosno prav ne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost, službenu potpisanu potvrdu o preuzimanju s popisom preuzete dokumentacije.

Članak 24LIJEČNIČKE SVJEDODŽBE

Liječnik je ovlašten izdavati liječničke svjedodžbe samo nakon liječničkog pregleda i uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju osobe za koju se izdaje svjedodžba i nakon točno utvrđenih činjenica koje treba potvrditi u svjedodžbi, prema svom najboljem znanju i savjesti.

Članak 25IZBOR DRUGOGA LIJEČNIKA

U slučaju preseljenja pacijenta, odnosno ako pacijent izabere drugog liječnika, liječnik, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo, odnosno druga pravna osoba koja obavlja zdravstvenu djelatnost, obvezni su novoizabranom liječniku predati svu zdravstvenu dokumentaciju o pacijentu te sukladno propisima o vođenju i čuvanju medicinske dokumentacije pohraniti potpisanu izjavu o preuzetoj medicinskoj dokumentaciji.

Članak 26PRETRAGA LIJEČNIČKE ORDINACIJE

Pretragu liječničke ordinacije može odrediti samo nadležni sud pisanim nalogom ako su za to ispunjeni uvjeti propisani zakonom.

Kada se odredi pretraga liječničke ordinacije, sud će o tome odmah obavijestiti Hrvatsku liječničku komoru, odnosno njezino povjerenstvo na čijem se području nalazi ordinacija u kojoj treba obaviti pretragu.

Pravo je liječnika da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka, od kojih jedan može biti i predstavnik Hrvatske liječničke komore prisustvuje pretrazi liječničke ordinacije.

Kod pretrage liječničke ordinacije ne smije biti povrijeđena tajnost liječničke dokumentacije i predmeta na štetu pacijenata. Pregled liječničke ordinacije ograničit će se na pregled samo onih dokumenata i predmeta koji su u izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojeg se vodi postupak.

Dokazi pribavljeni u protivnosti s odredbama ovoga članka ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv liječnika i njegovih pacijenata.

Članak 27MEĐUSOBNI ODNOSI LIJEČNIKA

Liječnik je svojim ponašanjem i postupkom obvezan pošti vati čast, dostojanstvo i ugled drugoga liječnika, uvažavajući njegovu stručnost.

Članak 28OBVEZA OBAVJEŠTAVANJA DRUGOGA LIJEČNIKA

Kada liječnik upućuje drugom liječniku ili u drugu ustanovu, trgovačko društvo, odnosno drugu pravnu osobu koja obavlja zdravstvenu djelatnost pacijenta koji bi zbog svog stanja ili ponašanja mogao ugroziti zdravlje, odnosno život liječnika, drugih zdravstvenih radnika ili drugih pacijenata, obvezan ih je o tome pravodobno obavijestiti telefonom, elektroničkim putem ili na drugi odgovarajući način.

VI. OSIGURANJE KVALITETE PRUŽENE ZDRAVSTVENE USLUGE

Članak 29STRUČNO USAVRŠAVANJE

Liječnik ima pravo i obvezu stručnoga usavršavanja, koje obuhvaća:

Poslodavac je obvezan omogućiti liječniku njegovo stručno usavršavanje u opsegu potrebe za obnavljanje odobrenja za samostalan rad.

Članak 30STRUČNI NADZOR NAD RADOM LIJEČNIKA

Hrvatska liječnička komora obavlja stručni nadzor nad radom liječnika, osiguravajući obavljanje liječničkoga zvanja u odgovarajućem obimu, kakvoći i vrsti zdravstvenih usluga te ostvarivanje prava pacijenata.

Stručni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno općem aktu koji donosi Skupština Hrvatske liječničke komore uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, a naročito na temelju:

Članak 31SURADNJA HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE I INSPEKCIJE MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA ZDRAVSTVO

U obavljanju stručnoga nadzora iz članka 30. ovoga Zakona Hrvatska liječnička komora surađuje sa zdravstvenom inspek cijom ministarstva nadležnog za zdravstvo.

Ako se pri obavljanju nadzora utvrdi povreda propisa i općih akata iz djelatnosti zdravstva, Hrvatska liječnička komora obvezna je o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana saznanja, izvijestiti zdravstvenu inspekciju ministarstva nad ležnog za zdravstvo.

VII. VREDNOVANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI

Članak 32VREDNOVANJE LIJEČNIČKOG RADA

Vrednovanje liječničkog rada kao visoko specijalizirane djelatnosti od iznimne vrijednosti za pojedinca i društvo, u osnov noj mreži zdravstvene djelatnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, uzimajući u obzir dugotrajnost dodiplomskog školovanja, specijalističkog usavršavanja i usavršavanja iz užih grana specijalnosti, trajne edukacije u svrhu obnavljanja odobrenja za samostalan rad te izuzetne odgovornosti za zaštitu zdravlja pojedinaca i cjelokupnog pučanstva.

Vrednovanje liječničkog rada izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti utvrđuje se cjenikom Hrvatske liječničke komore.

Članak 33CIJENA RADA PRIVATNIH LIJEČNIKA

Najnižu cijenu rada privatnih liječnika određuje Hrvatska liječnička komora.

Hrvatska liječnička komora odobrava i pojedinačnu cijenu liječničkih usluga svakom privatnom liječniku.

Privatni liječnik mora u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih zdravstvenih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.

Članak 34KARITATIVNI RAD LIJEČNIKA

Liječnik izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti može obavljati liječničku djelatnost i bez naplate, u suradnji s vjerskim ili nevladinim udrugama ili samostalno.

Obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka liječnik mora prijaviti Hrvatskoj liječničkoj komori radi upisa u javnu knjigu Hrvatske liječničke komore.

VIII. HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA

Članak 35OBVEZATNOST UDRUŽIVANJA U HRVATSKU LIJEČNIČKU KOMORU

Liječnici koji rade na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite obvezno se udružuju u Hrvatsku liječničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora), kao samostalnu i neovisnu strukovnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.

Komora u okviru svojih djelatnosti predstavlja liječnike u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

Članak 36IZNIMKE OD OBVEZNOG UDRUŽIVANJA U KOMORU

Iznimno od članka 35. ovoga Zakona članstvo u Komori dobrovoljno je za liječnike koji:

Liječnici se dobrovoljno udružuju u Hrvatski liječnički zbor, njegove podružnice i stručna društva kao i druga stručna liječnička društva i udruge.

Članak 37JAVNE OVLASTI KOMORE

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

Članak 38POSLOVI KOMORE

Osim javnih ovlasti iz članka 37. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

Članak 39TIJELA KOMORE

Tijela Komore su Skupština, Vijeće, Izvršni odbor, predsjednik, Nadzorni odbor, sud i druga tijela utvrđena Statutom Komore.

Ustroj i tijela Komore te njihov sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 40NADZOR NAD RADOM KOMORE

Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti liječničke profesije.

Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

Komora je obvezna ministru nadležnom za zdravstvo podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.

Članak 41SURADNJA KOMORE S MINISTARSTVOM NADLEŽNIM ZA ZDRAVSTVO I DRUGIM TIJELIMA

Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima liječničke profesije i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja liječničke profesije i zdravstvene zaštite građana.

Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i po dručne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka i rješavanja problema liječničke profesije.

Komora aktivno i kontinuirano surađuje s komorama drugih zdravstvenih radnika, Hrvatskim liječničkim zborom, medicinskim fakultetima te komorama i liječničkim udrugama u inozemstvu.

Članak 42OBAVJEŠTAVANJE KOMORE

Policija, državno odvjetništvo i sudovi obavještavaju o svim postupcima koji se vode protiv liječnika ministarstvo nadležno za zdravstvo i Komoru.

Dužnost je Komore da izvijesti tijela iz stavka 1. ovoga članka i ministarstvo nadležno za zdravstvo o svim postupcima koji se vode protiv liječnika, a koji imaju elemente kaznenog djela.

Članak 43OPĆI AKTI KOMORE

Komora donosi Statut i druge opće akte.

Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdravstvo.

Statut Komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 44STATUT KOMORE

Statutom Komore obvezno se utvrđuju:

Članak 45KODEKS MEDICINSKE ETIKE I DEONTOLOGIJE

Skupština Komore donosi Kodeks medicinske etike i deontologije.

Kodeks medicinske etike i deontologije, polazeći od humanističkih načela i temeljnih vrijednosti društva, utvrđuje načela i pravila kojih se liječnici moraju pridržavati pri obavljanju svog zvanja.

Kodeks medicinske etike i deontologije objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 46FINANCIRANJE RADA KOMORE

Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:

Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju javne ovlasti utvrđene člankom 37. točkom 3. ovoga Zakona.

Članak 47FOND UZAJAMNE POMOĆI

Komora svojim sredstvima osniva Fond uzajamne pomoći u cilju pružanja pomoći liječnicima ili članovima njihove uže obitelji koji bez svoje krivnje dođu u socijalno nepovoljan položaj, a prema kriterijima koje općim aktom određuje Skupština Komore.

Članak 48PLAĆANJE ČLANARINE I DRUGE FINANCIJSKE OBVEZE ČLANA KOMORE

Liječnik je obvezan uredno plaćati članarinu i podmirivati druge financijske obveze prema Komori.

Članak 49ARBITRAŽA

Liječnici – članovi Komore mogu rješavanje međusobnog spora u obavljanju svoje djelatnosti sporazumno povjeriti arbitraži Komore.

Imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća te druga pitanja arbitražnog postupka, uređuje općim aktom Komora.

U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.

Odluka arbitraže o tužbenom zahtjevu ima prema strankama snagu pravomoćne presude redovitog suda.

Odluka arbitraže može se pobijati pred sudom u skladu sa posebnim zakonom.

IX. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST LIJEČNIKA

Članak 50DISCIPLINSKE POVREDE

Liječnik je disciplinski odgovoran ako:

Kaznena i prekršajna odgovornost liječnika ili disciplinska odgovornost u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja zdravstvenu djelatnost ne isključuje disciplinsku odgovornost liječnika pred Komorom.

Članak 51TEŽA I LAKŠA DISCIPLINSKA POVREDA

Statutom ili općim aktom Komore utvrđuju se teže i lakše disciplinske povrede.

Članak 52DISCIPLINSKA TIJELA

Liječnici odgovaraju zbog disciplinskih povreda pred disciplinskim tijelima Komore.

Disciplinska tijela Komore su Časni sud i Visoki časni sud Komore.

Članak 53DISCIPLINSKE MJERE

Za teže disciplinske povrede liječniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere:

Za lakše disciplinske povrede liječniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere:

Uz svaku mjeru iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osim uz mjeru trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad, liječniku se može odrediti i disciplinska mjera dodatne izobrazbe.

Disciplinska mjera oduzimanja odobrenja za samostalan rad može se izreći uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine.

Članak 54NOVČANA KAZNA

Iznos novčane kazne iz članka 53. ovoga Zakona utvrđuje se Statutom Komore s time da ne može biti niži od 1.000,00 i viši od 5.000,00 kuna.

Naplaćena novčana kazna uplaćuje se u Fond uzajamne pomoći Komore iz članka 47. ovoga Zakona.

Članak 55POKRETANJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Časni sud Komore, može pokrenuti disciplinski postupak po službenoj dužnosti ili na zahtjev pacijenta, odnosno druge zainteresirane osobe, nekog od tijela Komore i na zahtjev ministra nadležnog za zdravstvo.

Članak 56ODGOVARAJUĆA PRIMJENA ZAKONA

U disciplinskom postupku protiv liječnika u dijelu koji nije propisan općim aktom Komore, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku.

Članak 57ZASTARA

Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva protekom jedne godine od saznanja tajnika Komore, odnosno osobe ovlaštene za pokretanje postupka, odnosno protekom dvije godine od učinjene povrede.

Zastara vođenja postupka nastupa protekom tri godine od pokretanja postupka. Zastara se prekida svakom radnjom koja se poduzima radi vođenja postupka.

Zastara izvršenja disciplinske mjere nastupa protekom dvije godine od konačnosti odluke kojom je ta disciplinska mjera izrečena. Zastara se prekida svakom radnjom koja se poduzima radi izvršenja disciplinske mjere.

Pokretanje i vođenje postupka za disciplinske povrede koje imaju obilježja kaznenog djela zastarijeva po propisima kaznenoga materijalnog prava.

Članak 58X. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne ispunjavajući opće uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti pruža liječničku pomoć (članak 6.).

Članak 59Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj liječnik:

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60NASTAVAK RADA KOMORE

Stupanjem na snagu ovoga Zakona Komora osnovana na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 75/93., 11/94., 1/97. – pročišćeni tekst, 111/97., 95/00. i 129/00.) nastavlja s radom.

Članak 61ROK ZA USKLAĐIVANJE OPĆIH AKATA KOMORE

Komora je obvezna uskladiti Statut s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ostale opće akte Komora je dužna uskladiti s ovim Zakonom i Statutom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 62POSTUPCI U TIJEKU

Postupci pred tijelima Hrvatske liječničke komore koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavit će se prema aktima na temelju kojih je postupak i započet.

Članak 63STUPANJE NA SNAGU ZAKONA

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Copyright © Ante Borić