Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima NN 25/1993 (31.3.1993.), Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima. koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 25. ožujka 1993.

Broj : PA4-10/ 1-83.

Zagreb, 31. ožujka 1993.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

Članak 1

U Zakonu o neposrednim porezima ("Narodne novine", br.19/90, 28/80,14/91. i 73/91.) u članku 1. stavak 2, briše se.

Članak 2

Članak 2briše se

Članak 3U članku 4. stavku 1. riječi "odnosno odluke skupštine društveno-političke

zajednice" brišu se.

Članak 4

Članak 8briše se

Članak 5

U članku 10. stavak 3. briše se.

Članak 6U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno u slučajevima

značajnog rasta cijena mogu se tijekom godine mijenjati propisi u cilju usklađivanja poreznih obveza s tekućim rastom cijena."

Članak 7U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi: "Porez na dobit plaća

se tijekom godine kao akontacija, a konačni iznos poreza utvrduje se po godišnjem obračunu."

Članak 8

U članku 16. stavak 5. briše se.

Članak 9

Članak 21mijenja se i glasi: "Osnovica poreza na dobit je razlika

između prihoda i rashoda utvrđena u skladu s propisima o računovodstvu, korigirana u skladu s odredbama ovoga Zakona. Visinu i način obračuna amortizacije i revalorizacije stalnih sredstava, koji se priznaju u rashode propisuje Vlada Republike Hrvatske. Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, prehranu tijekom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u rashode u iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima, a troškovi koji se odnose na regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremninu radi odlaska u mirovinu, na odvojeni život i nagrade učenicima i studentima za vrijeme prakse priznaju se u rashode u najmanjim iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima. Terenski dodatak priznaje se u rashode najviše do iznosa utvrđenih za dnevnice za službena putovanja, a pomoć u slučaju smrti djelatnika, bračnog supružnika, roditelja ili djece, nastupanja teške invalidnosti djelatnika, nastupenja teške invalidnosti bračnog supružnika, roditelja ili djece djelatnika u domovinskom ratu, bolovanja dužeg od 90 dana i otklanjanja posljedica elementarne nepogode ili požara priznaju se u rashode u stvarno isplaćenim iznosima. Jubilarne nagrade priznaju se u rashode do iznosa utvrđenog za otpremnine. Pravnim osobama, koje ne zapošljavaju niti jednog radnika, u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica za službena putovanja ni troškovi prijevoza na rad i s rada. Troškovi reprezentacije priznaju se u rashode u visini 50% obračunatih troškova. Dugoročna rezerviranja nematerijalnih i materijalnih troškova priznaju se u rashode pravnim osobama u visini i pod uvjetima koje propiše ministar financijs. U osnovicu poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze iznosi primljenih dividendi i naknada ulagačima na koje je plaćen porez na dobit kod pravne osobe isplatitelja dividendi i naknade ulagačima."

Članak 10Iza članka 21. dodaje se članak 21a. koji glasi: "Članak 21a. Pravna

osoba, koja odobrava novčane zajmove i kredite fizičkim osobama po kamatnoj stopi nižoj od eskontne stope Narodne banke Hrvatske, osim banaka i financijskih organizacija, plaća posebni porez na dobit u iznosu razlike kamata obračunatih primjenom eskontne stope Narodne banke Hrvatske i ugovorene kamatne stope.

Porez iz stavka 1. ovoga članka obraćunava se istekom ugovorenog roka kreditiranja i krajem poslovne godine zbog konačnog obračuna. Ministar financija donijet će po potrebi upute za provedbu odredaba ovoga članka."

Članak 11

U članku 26. stavku 1. iza riječi "Hrvatske" stavlja se točka, a ostali dio rećenice briše se. Dodaje se stavak 8. koji glasi: "Porez na dobit ne plaćaju privredne jedinice kazneno-popravnih ustanova."

Članak 12

Članak 28mijenja se i glasi: "Pravnim i fizičkim osobama, koje

tijekom poslovne godine ulože sredstva u povećanje ili modernizaciju proizvodnih kapaciteta u vlastitom poduzeću odnosno radnji, umanjuje se osnovica poreza na dobit za iznos ulaganja, a najviše do ostvarene dobiti. Pod proizvodnim kapacitetima u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijevaju se ulaganja u industrijske, rudarske, poljoprivredne, šumarske, vodoprivredne, ribarske, građevinske, pomorske. prometne i djelatnosti pošte i telekomunikacije, građevinsko-zanatske, proizvodno-zanatske djelatnosti, zatim ulaganja u ugostiteljsko-turističke objekte smještaja i prehrane, u proizvodne radne jedinice i pogone u sastavu neproizvodnih pravnih osoba, koje su registrirane za obavljanje jedne ili više proizvodnih djelatnosti te ulaganja u znanstveno-istraživačke ili istraživačko razvojne institucije."

Članak 13

Članak 30mijenja se i glasi: "Pravne osobe, koje plaćaju porez

na dobit, dužne su radi evidentiranja prihoda i rashoda voditi poslovne knjige u skladu s propisima o računovodstvu. Fizičke osobe, koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, dužne su voditi samo knjigu prihoda i rashoda. Ministar financija propisuje oblik, sadržaj i način vođenja knjige prihoda i rashoda."

Članak 14

Članak 31mijenja se i glasi: "Obveznik poreza iz plaće je fizička

osoba koja ostvaruje plaću u zemlji po osnovi radnog odnosa i fizička osoba koja je upućena na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj. Obveznik poreza iz plaće je i strana fizička osoba, ako u Republici Hrvatskoj ostvaruje plaću iz radnog odnosa. Obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka je i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost, a porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti"

Članak I5.

Članak 32mijenja se i glasi:. "Osnovica poreza iz plaće je svako

pojedino primanje iz radnog ondosa, ako ovim Zakonom pojedina primanja nisu izuzeta od plaćanja poreza. Osnovicu poreza za rad u inozemstvu čini plaća koju bi radnik ostvario radom u zemlji. Osnovica poreza za fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, a porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti je plaća koja ne može biti manja od visine utvrđene kolektivnim ugovorom."

Članak 16

Članak 33mijenja se i glasi: "Plaćom u smislu ovoga Zakona smatraju

se i novćana primanja članova predstavničkih tijela, društvenih i drugih organizacija za rad u tim tijelima i,organizacijama, naknade i nagrade za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu te stipendije isplaćene iznad visine osnovne plaće. Plaćom u smislu ovoga Zakona smatraju se i premije osiguranja, koje su pravne i fizičke osobe platile osiguravajućim društvima za svoje djelatnike i druge osobe po osnovi osiguranja života ili njihove imovine."

Članak 17

Članak 34mijenja se i glasi: "Osnovica poreza iz plaće je svako

pojedinačno ostvareno primanje. Propise o načinu obračunavanja i plaćanja poreza.iz plaća donosi ministar financija."

Članak 18

Članak 35mijenja se i glasi: "Stope poreza iz plaće su proporcionalne

i različite ovisno o vrsti plaće, a utvrđuju se posebnim zakonom."

Članak 19

Članak 36mijenja se i glasi: "Porez iz plaće ne plaća se iz

Članak 20

Članak 37briše se

Članak 21

Članak 37amijenja se i glasi: "Članak 37a. Porez iz plaće ne

plaća se iz minimalnih plaća pod uvjetom da ih primaju svi djelatnici zaposleni kod pravnih i fizičkih osoba. Oslobođenje od plaćanja poreza iz stavka 1. ovoga članka konačno je ako prosjećni iznos plaće svakog pojedinog djelatnika po godišnjem obračunu ne prelazi iznos minimalne plaće. Ako prosječni iznos plaće po godišnjem obračunu prelazi iznos minimalne plaće, naknadno će se iz plaće radnika obračunati i naplatiti porez iz plaće na sve iznose koji su djelatnicima isplaćeni u obraćunskom razdoblju."

Članak 22

Članak 38mijenja se i glasi: "Obračunati iznos poreza iz plaće

djelatnika koji je upućen na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj umanjuje se za porez koji je na to primanje plaćen u inozemstvu."

Članak 23

Članak 39mijenja se i glasi. "Porez iz plaće ne plaćaju

Članak 24

Članak 40mijenja se i glasi: "Obveznik poreza iz plaće koji primi

plaću neposredno iz inozemstva za rad obavljen u Republici Hrvatskoj, plaća iz tako ostvarenog primanja porez iz plaće ako se na to primanje ne plaća druga vrsta poreza."

Članak 25U članku 67. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase: "Obveznik

poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja ostvari prihod preprodajom stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti, bez obzira da li je stvar prodana u nepromijenjenom ili promijenjenom stanju. Stvarima veče i trajnije uporabne vrijednosti smatraju se nekretnine i pokretne stvari ako im vrijednost pojedinačno ili ukupno iznosi preko jednogodišnje prosječne plaće zaposlenih u gospodarstvu Republike iz prethodne godine. Ako su pokretne stvari preprodavane nakon godinu dana, a nekretnine nakon tri godine od dana njihove kupnje ne plaća se porez na prihod od imovine."

Članak 26U članku 69. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: "Osnovica poreza

na prihod od imovine od preprodaje nekretnina i stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti je razlika između nabavne i prodajne cijene umanjene za porast cijena. Ako su u razdoblju od kupnje do preprodaje nekretnine ili pokretne stvari izmijenjene cijene, nabavna cijena valorizirat će se prema cijenama u čast preprodaje."

Članak 27U članku 74. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Porez na prihod od

imovine ne plaća se na preprodaju vlastitog stana ili stambene zgrade zajedno sa zemljištem, ako je porezni obveznik stanovao u stanu najmanje dvije godine neposredno prije preprodaje stana ili stambene zgrade."

Članak 28U članku 99. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno, u slučajevima

značajnog rasta cijena može se tijekom godine mijenjati propisani način utvrđivanja i naplate poreza."

Članak 29U članku 102. stavku 1. riječi "periodičnom obračunu" zamjenjuju

se riječima "godišnjem obračunu". Iza stavka 3. dodaju se dva stavka koji glase: "Akontacija poreza, koja se plaća mjesečno. povečava se za visinu 70% eskontne stope Narodne banke Hrvatske propisane za mjesec za koji se plaća akontacija poreza na dobit. Izuzetno od odredbe stavka 1, ovoga članka porezna uprava može odobriti obvezniku poreza na dobit plaćanje mjesečne akontacije i na temelju polugodišnjeg obračuna."

Članak 30

Članak 103mijenja se i glasi: Porez na dobit pravnih osoba i fizičkih

osoba. koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, utvrđuje se godišnjim obračunom. Obrasce iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar financija.

Godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za godinu za koju se obračunava i plaća porez na dobit. Godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka i uplatu poreza po ovom obračunu pravne osobe dostavljaju nadležnoj službi kod koje imaju žiro-račun do konca ožujka za prethodnu godinu. Godišnji obračun i uplatu poreza fizičke osobe koje porez plaćaju premza ostvarenoj dobiti, dostavljaju upravi prihoda do konca ožujka za prethodnu godinu_"

Članak 31

Članak 105mijenja se i glasi: "Ako pravna osoba u propisanom

roku ne preda godišnji obračun i ne uplati obračunati porez, nadležna organizacija kod koje ta pravna osoba ima žiro-račun, dužna je u roku osam dana od dana isteka roka za dostavu obračuna, obavijestiti mjesno nadležnu upravu prihoda. radi utvrđivanja poreznih obveza. Ako fizička osoba koja plaća porez prema ostvarenoj dobiti, u propisanom roku ne dostavi godišnji obračun i ne uplati obračunati porez, uprava prihoda utvrdit će rješenjem poreznu obvezu. Fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju prema paušalnom godišnjem iznosu, dužne su upravi prihoda dostaviti izvještaj o ostvarenom ukupnom prihodu. troškovima poslovanja i isplaćenim plaćama za razdoblje siječanj - lipanj odnosno za razdoblje siječanj -prosinac do 15. srpnja odnosno 15. siječnja na obrascu polugodišnjeg i godišnjeg obračuna. Oblik i sadržaj polugodišnjeg odnosno gndišnjeg obračuna propisuje ministar financija."

Članak 32U članku 107. stavku 1. i 2. riječi "periodičnog obračuna odnosno

završnog računa" zamjenjuju se riječima "godišnjeg obračuna" u odgovarajućem padežu.

Članak 33U članku 118. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi : "Banke

i druge financijske organizacije, koje obavljaju poslove platnog prometa. dužne su nadležnoj upravi prihoda na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu nerezistentnih računa pravnih i fizičkih osoba, koji se odnose na prihode koji podliježu plaćanju poreza." Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 34U članku 186. stavku 1. riječi "od 12.000 do 600.000 hrvatskih

dinara" zamjenjuju se rije"ima "u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 8.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 600 do 4.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM".

Članak 35U članku 187. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara"

zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM". U točki 6. riječi "(članak 105. stavak 1. i 2.)" zamjenjuju se riječima "(članak 103. i 105)".

Članak 36U članku 188. riječi "od 6.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju

se riječima "dinarske protuvrijednosti od 50 DEM".

Članak 37U članku 189. stavku 1. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara"

zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM".

Članak 38U članku 190. stavku 1. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara"

zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM". U stavku 3. riječi "od 2.000 do 10.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 400 DEM".

Članak 39U članku 191. stavku 1. riječi "od 10.000 do 400.000 hrvatskih

dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 5.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM".

Članak 40U članku 192. stavku 1. riječi "od 2.500 do 200.000 hrvatskih dinara"

zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 4.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do l.000 DEM".

Članak 41Za prekršaje iz članaka 186.,187., 190.,191. i 192. ovoga Zakona učinjene

u povratu drugi puta, nadležni organ izreći će, uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put nadležni organ izreći će uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti. Iznimno od odredbe stavka1. i 2. ovoga članka, ako bi se oduzimanjem dozvole za obavljanje djelatnosti dovelo do većih štetnih posljedica i poremećaja u gospodarstvu ili do većeg otpuštanja zaposlenih djelatnika, može se kod prekršaja u povratu izreći samo novčana kazna.

Člariak 42.

Iznosi novčanih kazni iz članaka 186.187.,188.,189.,190., 191. i 192. ovoga Zakona izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne, a valorizlraju se prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja kazne.

Članak 43U svim odredbama Zakona riječi "osobni dohodak" i riječ "Jugoslavija"

zamjenjuju se riječima "plaća" i "Republika Hrvatska" u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 44OvIašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike

Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o neposrednim porezima.

Članak 45Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunama

Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 40/92).

Članak 46Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim

novinama", osim članka 12. koji se primjenjuje od 1. siječnja 1993. godine.

Klasa: 410-01/93-01/04 Zagreb, 25. ožujka 1993.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r.

Zakon, NN 25/1993-438 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 25/1993 Broj dokumenta u izdanju: 438 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.3.1993.

ELI: /eli/sluzbeni/1993/25/438 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.