Pravilnik o obliku i sadržaju popisa dugotrajne imovine

O čemu govori ovaj propis?

Ovaj Pravilnik propisuje oblik, sadržaj te način sastavljanja i zaključivanja popisa dugotrajne imovine. Svrha mu je osigurati pravilno evidentiranje imovine za potrebe obračuna poreza na dohodak.

Za koga: Poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja; Poreznih obveznika koji trajno ostvaruju dohodak od autorskih djela.

Ključni podaci

Država: Hrvatska
Pravno područje: Porezno pravo
Članci: 12
Izvor: narodne-novine.nn.hr
Tekst preuzet: 2026-06-17
Objašnjenje ažurirano: 2026-07-07

Što uređuje ovaj propis?

Oblik i sadržaj popisa dugotrajne imovine.
Način sastavljanja i zaključivanja popisa dugotrajne imovine.
Uvjete pod kojima se stvari i prava unose u popis dugotrajne imovine.
Način izračuna otpisa (amortizacije) i rashoda zaštite kapitala.

Na koga se odnosi ovaj propis?

Poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja.
Poreznih obveznika koji trajno ostvaruju dohodak od autorskih djela.
Poreznih obveznika koji plaćaju porez od poljoprivrede i šumarstva na način kao za obrt i slobodna zanimanja.
Poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od imovine stalnim izdavanjem nekretnina i na vlastiti zahtjev plaćaju porez na dohodak od obrta.

Koje su ključne točke?

U popis se unose stvari i prava čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 200 DEM (dinarska protuvrijednost) i čiji je vijek trajanja duži od godinu dana.
Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje rashoda poslovanja, uključujući otpis (amortizaciju) i rashode zaštite kapitala u visini 3% revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti.
Popis se sastavlja u svakoj kalendarskoj godini i zaključuje sa stanjem na dan 31. prosinca.
Popis dugotrajne imovine i prateće isprave moraju se čuvati najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je utvrđen godišnji obračun poreza.

Porezno pravo

Odluka o obveznicima, osnovicama i visini sredstava za zdravstvenu zaštitu i drugim pravima iz zdravstvenog osiguranja

Odluka o usklađivanju mirovina od 1. lipnja 1993, od 1. srpnja 1993. i od 1 kolovoza 1993

Zakon o radnim odnosima

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja i…

Pravilnik o diplomatskim i službenim putovnicama i vizama Republike Hrvatske

Zakon o suzbijanju diskriminacije

Obvezatni uput za sprovedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske od 13. kolovoza 1992

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Porezno pravo

Tekst zakona

Sadržaj (12)

Članak 1 Ovim se Pravilnikom određuju oblik, sadržaj i način sastavljanja i zak
Članak 2 Spisak dugotrajne imovine sastavljaju porezni obveznici :
Članak 3 U spisak dugotrajne imovine unose se stvari i prava koja služe za stje
Članak 4 Spisk dugotrajne imovine služi za utvrđivanje rashoda poslovanja, i
Članak 5 Spisak dugotrajne imovine sastavni je dio poslovnih knjiga i popunjuje
Članak 6 Spisak dugotrajne imovine sastavlja se u svakoj kalendarskoj godini
Članak 7 Spisak dugotrajne imovine popunjuje se na ovaj način:
Članak 8 U slučaju prodaje (otuđenja) stvari ili prava koji se vode u spisku
Članak 9 Spisak dugotrajne imovine te isprave na temelju kojih su stvari ili
Članak 10 Obveznici poreza na dohodak moraju spisak dugotrajne imovine dostaviti
Članak 11
Članak 12 Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim

Pravilnik o obliku i sadržaju popisa dugotrajne imovine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o obliku i sadržaju popisa dugotrajne imovine NN 113/1993 (21.12.1993.), Pravilnik o obliku i sadržaju popisa dugotrajne imovine MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 17. stavak (8) Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 109/93.) ministar financija donosi PRAVILNIK o obliku i sadržaju spiska dugotrajne imovine

Članak 1Ovim se Pravilnikom određuju oblik, sadržaj i način sastavljanja i zaključivanja

spiska dugotrajne imovine.

Članak 2Spisak dugotrajne imovine sastavljaju porezni obveznici :

-koji ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja (članak 10. stavak (2) i (3) Zakona o porezu na dohodak - u daljem tekstu: Zakon),

-koji trajno ostvaruju dohodak od autorskih djela (članak 11. Zakona),

-koji plaćaju porez od poljoprivrede i šumarstva na način i po postupku za plačanje poreza od obrta i slobodnih zanimanja (članak 23. Zakona),

-koji ostvaruju dohodak od imovine stalnim izdavanjem u zakup odnosno najam nekretnina, a na vlastiti zahtjev plaćaju porez na dohodak od obrta umjesto poreza na dohodak od imovine (članak 32. stavak (2) Zakona) Porezni obveznici od obrta i slobodnih zanimanja koji porez plaćaju po odbitku pri svakoj pojedinačnoj isplati (članak 49. stavak (1) Zakona) ne sastavljaju spisak dugotrajne imovine.

Članak 3U spisak dugotrajne imovine unose se stvari i prava koja služe za stjecanje

dohotka ako njihova pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju iznos dinarske protuvrijednosti od 200 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan nabave ili proizvodnje odnosno procjene i ako im je vijek trajanja duži od godine dana.

U spisku dugotrajne imovine zemljište se upisuje odvojeno od građevinskih objekata.

Stvari i prava koji čine cjelinu mogu se umjesto u pojedinačnim dijelovima, unijeti u spisak dugotrajne imovine kao cjelina. U tomu se slučaju i amortizacija obračunava na cjelinu. Više stvari ili prava čine cjelinu samo ako se na duži rok ne očekuje njihova prodaja, uništenje ili prestanak uporabe u dijelovima. Prava ne čine cjelinu ako su stečena kao pojedinačna prava.

Stvari i prava koji nisu u vlasništvu poreznog obveznika ne unose se u spisak dugotrajne imovine i za njih se u rashode poslovanja ne priznaju otpis (amortizacija) i rashodi zaštite kapitala

Članak 4Spisk dugotrajne imovine služi za utvrđivanje rashoda poslovanja, i

to:

-otpisa (amortizacije) i

-rashoda zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu koji se priznaje u visini 3 % revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine na kraju poreznoga razdoblja.

Ako se utvrdi da porezni obveznik stvari ili prava ne unese u spisak dugotrajne imovine što je bio obvezan prema članku 3. ovoga Pravilnika, u rashode poslovanja ne priznaje mu se otpis (amortizacija.) i rashodi zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu za te stvari ili prava.

Članak 5Spisak dugotrajne imovine sastavni je dio poslovnih knjiga i popunjuje

se po načelima urednosti, pravodobnosti i točnosti.

Svi upisi u spisak dugotrajne imovine moraju biti dokumentirani ispravama, na temelju kojih su nastale promjene na imovini.

Isprave se odlažu po redoslijedu nabave stvari ili prava i na njima se upisuje redni broj i godina nabave iz spiska dugotrajne imovine (npr.

1/93., 2/93....1/94. itd.).

Članak 6Spisak dugotrajne imovine sastavlja se u svakoj kalendarskoj godini

i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca.

Članak 7Spisak dugotrajne imovine popunjuje se na ovaj način:

-u stupac 1. upisuje se redni broj svake pojedinačne stvari ili prava;

-u stupac 2. upisuje se naziv stvari ili prava, i to ako njihova pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje, odnosno iznimno na dan 1. siječnja 1994. godine, umjesto nabavne vrijednosti njihova procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost, premašuje iznos dinarske protuvrijednosti od 200 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan nabave i ako im je vijek trajanja duži od godine dana;

-u stupac 3 upisuju se dan, mjesec i godina nabave stvari ili prava;

-u stupac 4. upisuju se nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava, a iznimno na dan 1. siječnja 1994. godine može se upisati procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost. stvari ili prava, pri čemu je potrebno u obzir uzeti postojeće obračune nabavne vrijednosti ili troškova proizvodnje.

U narednoj godini nabavnu vrijednost stvari ili prava čini revalorizirana nabavna vrijednost iz prethodne godine iz stupca 7;

-u stupac 5. upisuje se knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava, iznimno 1. 1. 1994. godine knjigovodstvena vrijednost jednaka je procijenjenoj vrijednosti iz stupca 4.

U narednoj godini knjigovodstvenu vrijednost stvari ili prava čini knjigovodstvena vrijednost na kraju poreznoga razdoblja iz stupca 12;

-u stupac 6. upisuje se indeks rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Ako se stvari ili prava koriste tijekom cijele godine, indeks se izračunava tako da se godišnji indeks rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda podijeli s indeksom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda početkom godine (100).

Za stvari ili prava što su nabavljeni tijekom godine indeks se izračunava tako da se godišnji indeks rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda podijeli s indeksom cijena za mjesec u kojem su stvari ili prava nabavljeni, a za stvari ili prava što su prodani (otuđeni) tijekom godine indeks se izračunava tako da se indeks rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda za mjesec u kojemu su stvari ili prava prodani (otuđeni) podijeli s indeksom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda početkom godine (100).

Ako se stvari ili prava, nabavljeni ili proizvedeni u tekućoj godini, prestanu upotrebljavati prije kraja godine, indeks se izračunava tako da se indeks cijena u mjesecu u kojemu su se stvari ili prava prestali upotrebljavati podijeli s indeksom cijena u mjesecu nabave ili proizvodnje stvari ili prava.

Godišnje odnosno mjesečne indekse rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda objavljuje Državni zavod za statistiku;

-u stupac 7. upisuje se revalorizirana nabavna vrijednost stvari ili prava, a izračunava se tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4. pomnoži s indeksom rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda iz stupca 6;

-u stupac 8. upisuje se revalorizirana knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava, a izračunava se tako da se knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava iz stupca 5. pomnoži s indeksom rasta cijena iz stupca 6.

Od ukupne revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti stvari ili prava na kraju poreznoga razdoblja (kalendarske godine) u rashode zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu priznaje se 3 %.

Za stvari ili prava koja nisu korištena tijekom cijele godine u rashode zaštite kapitala priznaje se onaj dio koji otpada na mjesece korištenja stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način:

0,03 x iznos iz stupca 8 x broj mjeseci korištenja ________________________________________ 12

-u stupac 9. upisuje se korisni vijek trajanja stvari ili prava koji je utvrđen Pravilnikom o revalorizaciji i amortizaciji;

-u stupac 10. upisuje se stopa amortizacije stvari ili prava, koja je utvrđena Pravilnikom o revalorizaciji i amortizaciji;

-u stupac 11. upisuje se svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava, a izračunava se tako da se revalorizirana nabavna vrijednost iz stupca 7. pomnožni sa stopom amortizacije iz stupca 10. i podijeli sa 100.

Za stvari ili prava što su nabavljeni odnosno prodani (otuđeni) tijekom godine priznaje se iznos otpisa (amortizacije) razmjeran broju mjeseci za koje je obavljena amortizacija stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način: (iznos stupca 7 x iznos iz stupca 10 x broj mjeseci amortizacije) ___________________________________________________ 1200 Tako dobiveni iznos otpisa (amortizacije) upisuje se u stupac 11.

Ukupna svota otpisa (amortizacije) iz popisa dugotrajne imovine na kraju poreznoga razdoblja ulazi u rashode poslovanja poreznog obveznika;

-u stupac 12. upisuje se knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine, a izračunava se tako da se od revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 8. oduzme iznos otpisa (amortizacije) iz stupca 11.

Članak 8U slučaju prodaje (otuđenja) stvari ili prava koji se vode u spisku

dugotrajne imovine tijekom godine, u smislu članka 15. stavak (2.) Zakona, u prihode ulaze prihodi ostvareni od prodaje (otuđenja) stvari ili prava, a u smislu članka 15. stavak (3.) Zakona, u rashode poslovanja ulazi knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju mjeseca prodaje (otuđenja) stvari ili prava iz stupca 12.

Članak 9Spisak dugotrajne imovine te isprave na temelju kojih su stvari ili

prava nabavljeni moraju se, u pravilu, držati u poslovnoj prostoriji poreznog obveznika, odnosno kod pravne ili fizičke osobe ovlaštene za vođenje poslovnih knjiga poreznog obveznika. Spisak dugotrajne imovine i isprave moraju se uredno čuvati najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je utvrđen godišnji obračun poreza.

Članak 10Obveznici poreza na dohodak moraju spisak dugotrajne imovine dostaviti

Poreznoj upravi prema svome prebivalištu istodobno s podnošenjem porezne prijave, a iznimno spisak dugotrajne imovine sa stanjem utvrđenim na dan 1. siječnja 1994. godine porezni obveznici moraju Poreznoj upravi dostaviti do kraja ožujka 1994. godine.

Članak 11

Obrazac spiska dugotrajne imovine sastavni je dio ovog Pravilnika.

Članak 12Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim

novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine.

Klasa: 410-01/93-01/483 Urbroj: 513-07/93-1 Zagreb, 10. prosinca 1993.

Ministar financija dr. Zoran Jašić, v. r.

SPISAK DUGOTRAJNE IMOVINE U ____________________ GODINI JMBG: __________________________________________________ IME,PREZIME I ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA: _________________________________ NAZIV I SJEDIŠTE RADNJE: _______________________________ ___________________________________________________________________________________ Red. Naziv Datum Nabavna Knjigovodstvena Indeks Revalor. broj stvari ili nabave vrijednost vrijednost rasta nabavna prava stvari proizvođačkih vrijednost ili prava cijena ind. (4 x 6) proizvoda ___________________________________________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Revalor. Vijek Stopa Otpis Knjigovodstvena knjigovodstvena trajanja amortizacije (amortizacija) vrijednost vrijednost (godina) stvari ili prava (5 x 6) (31. XII) (8 - 11) ___________________________________________________________________________________ 8 9 10 11 12 ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ POTPIS OSOBE KOJA JE POTPIS VLASNIKA SPISAK SASTAVILA __________________________ ____________________ Pravilnik, NN 113/1993-2179 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje:

NN 113/1993 Broj dokumenta u izdanju: 2179 Donositelj:Ministarstvo financija Datum tiskanog izdanja: 21.12.1993.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.