Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/1993. od 2. ožujka 1994.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/1993. od 2. ožujka 1994. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/1993. od 2. ožujka 1994. NN 19/1994 (11.3.1994.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/1993. od 2. ožujka 1994. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 2. ožujka 1994. godine, donio je RJEŠENJE 1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 5. stavak 2. te članka 7. stavak 1. i 2. Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata ("Narodne novine". broj 53A/1991). 2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama" Razlozi Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata - kako slijedi iz njegova članka 1. - uređuje pitanja važna za ustanovljenje povijesne istine o broju osoba koje su smrtno stradale kao ratne i poratne žrtve u II. svjetskom ratu i nakon njega. o okolnostima i mjestima njihove smrti, o načinu kako ta mjesta obilježiti; Zakon, dalje, određuje tijelo mjerodavno za te poslove i način njegova rada. Tijelo kojem to Zakon povjerava je - prema članku 4. stavku 1. Zakona - Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (u nastavku: Komisija). Prijedlogom, što ga je podnio Živko Juzbašić iz Zagreba, osporavaju se odredbe članka 5. stavak 2. te članka 7. stavak 1. i 2. Zakona. Prema osporenoj odredbi članka 5. stavak 2. Zakona Komisija će, polazeći od činjenice da ratni zloćini ne zastarijevaju, utvrditi i počinioce ratnih zločina gdje je to moguće. Prema osporenoj odredbi članka 7. stavak 1. i 2. Zakona Komisija je ovlaštena pozivati građane i primati njihove izjave, a građani su dužni odazvati se pozivu Komisije i dati joj obavijesti od značenja za njezin rad. Prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba predlaže se da se citirane odredbe ocijene sa stajališta odredaba članaka 4. 28. i 29. stavak 1. alineja prva. te članaka 35. i 115. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske Prema tim odredbama u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, s tim da sudbenu vlast obavljaju sudovi; dalje, svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja, a svatko tko je osumnjičen ili optužen zbog kaznenog djela ima - pored ostalog - pravo na pravićno suđenje pred nadležnim sudom ustanovljenim zakonom; svakom se građaninu - dalje - jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio je prijedlog za ocjenu ustavnosti zaključivši da prijedlog sadrži osnovane razloge da se ispita usuglašenost osporenih zakonskih odredaba s Ustavom Republike Hrvatske i donese odluka o njihovoj ustavnosti. Pokrečući ovaj ustavnosudski postupak Sud drži da u njemu treba naroćito ispitati: - je li utvrđivanje počinitelja ratnih zločina po svojoj prirodi sadržaj o kojem mogu odlučivati samo sudovi, držeći se pritom načela i metoda nezaobilaznih u kaznenom sudskom postupku. Neka od tih načela citirana su kao ustavne odredbe za koje je prijedlogom zatraženo da se osporene zakonske odredbe ocijene u odnosu na njih, a stajalište, dosljedno izvedeno iz njih, glasi: nikog se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se krivnja ne utvrdi sudskom presudom, i to pravomoćnom sudskom presudom, koja je takvom postala nakon što su u postupku iscrpljene mogućnosti podnošenja pravnih lijekova; -govori li činjenica da je Konvencija o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv ćovjećnosti (Sl. 1., broj 50/70). koje je Republika Hrvatska stranka - na temelju notifikacije o sukcesiji, kako to slijedi iz Odluke o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 12/93, v. toč. 31. Odluke) - u prilog stajalištu da je riječ o sadržaju koji ulazi u nadležnost sudova; - da li se vrijeđaju ustavna prava i slobode građana time što je Komisija, ustanovljena ovim Zakonom, ovlaštena da ih poziva radi davanja izjava, a posebno time da su se gradani dužni odazvati pozivu Komisije i "dati joj obavijesti od znaćenja za njezin rad": da li se takva dužnost koja se tiče savjesti građana, slobode savjesti zajamčene člankom 40. Ustava, i slobode građana da se ponašaju u skladu sa svojom sevješću, odnosno njihova prava da ih se ne prisiljava da čine nešto što možda pretpostavlja uvjerenje koje nije njihovo - može gradanima nametnuti u postupak pred tijelom koje nije sud, nema sudbenu vlast, odnosno ne postupa po pravilima postupka po kojima je sud dužan postupati. O pokretanju ustavnosudskog postupka ovaj Sud obavještava Sabor Republike Hrvatske kao donositelja Zakona ustavnost odredaba kojeg je pred njim osporena, kako bi u roku od 60 dana odgovorio na pitanja što se postavljaju u svezi s ustavnošću tog zakona. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka 20 stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991) Broj : U-I-348/I 993. Zagreb, 2. ožujka 1994. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Rješenje, NN 19/1994-342 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 19/1994    Broj dokumenta u izdanju: 342 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.3.1994. ELI: /eli/sluzbeni/1994/19/342 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.