Nasilje u obitelji: prijava i zaštitne mjere
Nasilje u obitelji nije samo udarac. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ZZNO) to je i primjena fizičke sile bez ozljede, tjelesno kažnjavanje djece, psihičko nasilje koje kod žrtve izazove povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje (oduzimanje plaće, zabrana zapošljavanja, uskraćivanje novca za kućanstvo i djecu) te zanemarivanje osobe s invaliditetom ili starije osobe. Zakon štiti bračne i izvanbračne drugove, životne partnere, djecu, srodnike, ali i bivše partnere, sadašnje i bivše partnere u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i sve koji žive u istom kućanstvu (članak 8.).
Vodič je namijenjen žrtvama, članovima obitelji i bliskim osobama koje žele pomoći. Objašnjava kako se nasilje prijavljuje, što policija mora učiniti odmah, kako u roku od 24 sata ishoditi zabranu približavanja ili udaljenje nasilnika iz stana, koje kazne prijete u prekršajnom postupku i kada nasilje postaje kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona.
Na kraju ćete znati koja prava imate tijekom postupka, kako tražiti naknadu štete i što učiniti ako se nasilnik ne pridržava izrečene mjere. U neposrednoj opasnosti odmah nazovite policiju na 192 ili 112.
Ključne činjenice
Rok
O prijedlogu žrtve za zabranu približavanja ili udaljenje iz zajedničkog kućanstva prije pokretanja postupka sud odlučuje najkasnije u roku od 24 sata, a mjera se ukida ako se u roku od osam dana ne podnese optužni prijedlog (članak 14. ZZNO).
Mjere opreza koje odredi policija traju najdulje osam dana, osim ako ih sud na prijedlog produlji (članak 130. stavci 6. i 7. Prekršajnog zakona). Svi postupci zbog nasilja u obitelji su hitni (članak 4. ZZNO). Prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine od dana kad je nasilje počinjeno (članci 13. i 13.a Prekršajnog zakona).
Što učiniti
- Odmah se sklonite i pozovite policiju. U neposrednoj opasnosti nazovite 192 ili 112 i, ako možete, izađite iz prostora u kojem je nasilnik. Policija nasilnika zatečenog u prekršaju može uhititi i najkasnije u roku od 12 sati dovesti sucu uz optužni prijedlog, a zadržavanje do dovođenja ne smije trajati dulje od 24 sata (članak 134. Prekršajnog zakona). U postupku povezanom s nasiljem u obitelji policija o uhićenju odmah obavještava nadležno tijelo socijalne skrbi radi zbrinjavanja oštećenih članova obitelji (stavak 2. točka 3.). Ako su ozljede vidljive, zatražite odvoženje u hitnu službu; liječnička dokumentacija nastala istog dana najjači je dokaz u kasnijem postupku.
- Prijavite nasilje i opišite sve oblike. Prijavu možete dati usmeno ili pisano u bilo kojoj policijskoj postaji ili nadležnom državnom odvjetništvu. Opišite ne samo posljednji događaj nego i ranije prijetnje, vrijeđanje, oduzimanje novca i ključeva, nadzor mobitela i prisutnost djece, jer o tome ovisi kvalifikacija djela i visina kazne. Imate pravo biti ispitani bez neopravdane odgode, na policiji od osobe istog spola, i dovesti osobu od povjerenja po svom izboru (članak 6. stavak 1. točke 5., 10. i 11. ZZNO). Zdravstveni radnici, socijalni radnici, nastavnici i druge stručne osobe koje saznaju za nasilje dužni su ga sami prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu, a za propust im prijeti kazna od 500 do 1.500 eura (članci 7. i 23.).
- Prikupite dokaze. Sačuvajte poruke, e-poštu, snimke poziva i objave na društvenim mrežama, fotografirajte ozljede i oštećene stvari, uz datum. Zatražite od liječnika obiteljske medicine ili hitne službe pisani nalaz. Zapišite imena susjeda, rodbine i drugih svjedoka. Ako je nasilje bilo ekonomsko, priložite izvode računa iz kojih se vidi da vam je nasilnik podizao plaću ili uskraćivao novac za djecu. Policija i sud moraju prema žrtvi postupati posebno obzirno, a prema djetetu žrtvi rukovodeći se njegovim najboljim interesom (članak 5. ZZNO). Tijela koja postupaju dužna su bez odgode obavijestiti područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad (članak 7. stavak 2.), pa ondje možete tražiti i savjetovanje te smještaj u sklonište.
- Zatražite hitnu zabranu približavanja ili udaljenje iz stana. Ako postoji izravna opasnost za vašu sigurnost ili sigurnost članova obitelji, prijedlog za zabranu približavanja, uznemiravanja ili uhođenja te za udaljenje nasilnika iz zajedničkog kućanstva možete podnijeti sudu i prije pokretanja prekršajnog postupka (članak 14. stavak 1. ZZNO). Prijedlog se podnosi općinskom sudu nadležnom za prekršaje. Sud odlučuje bez odgode, a najkasnije u 24 sata, nakon saslušanja vas i osobe protiv koje se mjera traži; žalba ne odgađa izvršenje (stavak 2.). Odluka se odmah dostavlja policiji (stavak 3.). Pazite na rok: sud će mjeru ukinuti ako vi ili policija u roku od osam dana ne podnesete optužni prijedlog (stavak 4.).
- Policijske mjere opreza do osam dana. Već nakon prijave policija može naredbom, najdulje do osam dana, osumnjičeniku zabraniti približavanje određenoj osobi, uspostavljanje veze s njom ili posjećivanje određenog mjesta (članak 130. stavci 2. i 6. Prekršajnog zakona). Kod nasilja u obitelji mjere opreza smiju ograničiti i pravo nasilnika na vlastiti stan i na veze s ukućanima (stavak 3.). Ako policija u osam dana ne podnese optužni prijedlog s prijedlogom za produljenje, ili sud o tome ne odluči u daljnja tri dana, mjera prestaje (stavak 7.). Ako je nasilnik pod optužnim prijedlogom, sud mu može odrediti i zadržavanje do 15 dana, primjerice zbog opasnosti da ponovi nasilje (članak 135. stavci 1. i 2.).
- Prekršajni postupak i kazne. Za nasilje iz članka 10. ZZNO propisana je novčana kazna od najmanje 300 eura ili zatvor do 90 dana; za ponovljeno nasilje najmanje 900 eura ili zatvor od najmanje 30 dana (članak 22. stavci 1. i 2.). Ako je nasilje počinjeno u nazočnosti djeteta, osobe s invaliditetom ili starije osobe, kazna je najmanje 1.100 eura ili 45 dana zatvora, a ako je počinjeno na njihovu štetu, najmanje 1.700 eura ili 70 dana zatvora (stavci 3. i 5.). Optužni prijedlog u pravilu podnosi policija, ali ga kao oštećenik možete podnijeti i sami (članak 109. stavak 1. točka 4. Prekršajnog zakona). Protiv presude se žalba podnosi u roku od osam dana (članak 191.).
- Zaštitne mjere u presudi. Uz kaznu ili samostalno sud nasilniku može izreći četiri zaštitne mjere (članci 12. i 13. ZZNO). Obvezni psihosocijalni tretman traje najmanje šest mjeseci (članak 15.). Zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja određuje mjesta i udaljenost koja ne može biti manja od 100 metara i traje od jednog mjeseca do dvije godine (članak 16.). Udaljenje iz zajedničkog kućanstva traje od jednog mjeseca do dvije godine (članak 17.), a obvezno liječenje od ovisnosti najdulje godinu dana (članak 18.). Mjere se izriču po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja, žrtve ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a na vaš prijedlog sud ih može preispitati, zamijeniti ili ukinuti prije isteka (članak 12. stavci 3. i 4.).
- Kada je riječ o kaznenom djelu. Tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za sigurnost ili je dovede u ponižavajući položaj, čini kazneno djelo nasilja u obitelji, za koje je propisan zatvor od jedne do tri godine (članak 179.a Kaznenog zakona). Tjelesna ozljeda bliske osobe kažnjava se zatvorom od jedne do tri godine i ne progoni se po privatnoj tužbi (članak 117. stavci 2. i 3.), a ozbiljna prijetnja bliskoj osobi zatvorom od šest mjeseci do pet godina (članak 139. stavak 3.). Bliske osobe uključuju i bivše partnere i osobe sa zajedničkim djetetom (članak 87. stavak 9.). Progon vodi državno odvjetništvo.
- Zaštita u kaznenom postupku. Državni odvjetnik, a nakon podizanja optužnice sud, može okrivljeniku umjesto istražnog zatvora odrediti mjere opreza: zabranu približavanja, zabranu uspostavljanja veze, zabranu uhođenja ili uznemiravanja i udaljenje iz doma (članak 98. stavci 2. i 6. Zakona o kaznenom postupku). Prije odluke o mjeri opreza kod nasilja u obitelji vas moraju saslušati o opasnosti za vašu sigurnost (stavak 3.). U presudi kazneni sud izriče sigurnosnu mjeru zabrane približavanja na najmanje 100 metara u trajanju od jedne do pet godina (članak 73. Kaznenog zakona) ili udaljenje iz zajedničkog kućanstva od tri mjeseca do tri godine, nakon čega osuđenik odmah, uz policijskog službenika, napušta stan (članak 74.).
- Naknada štete i zaštita djece. Imovinskopravni zahtjev, primjerice naknadu neimovinske štete za bol i strah, možete postaviti već u kaznenom postupku (članak 153. Zakona o kaznenom postupku). Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo i na novčanu naknadu iz državnog proračuna prema posebnom zakonu (članak 43. stavak 3.). Ako djeca svjedoče nasilju, sud u izvanparničnom postupku može roditelja lišiti roditeljske skrbi kada je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji (članak 171. točka 2. Obiteljskog zakona). U postupku o tome s kim će dijete živjeti predložite da sud pribavi spise prekršajnog ili kaznenog postupka i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Na što paziti
- Propuštanje roka od osam dana. Hitna zabrana približavanja ili udaljenje izrečeni prije postupka prestaju ako u roku od osam dana od odluke nitko ne podnese optužni prijedlog (članak 14. stavak 4. ZZNO). Provjerite na policiji je li optužni prijedlog podnesen ili ga podnesite sami.
- Povratak nasilnika uz pristanak žrtve. Zaštitnu mjeru mora poštovati počinitelj; ako ga sami pustite u stan, mjera i dalje vrijedi, ali se otežava dokazivanje u postupku za njezino kršenje. Ako se želite pomiriti, zatražite od suda da mjeru preispita ili ukine (članak 12. stavak 4. ZZNO).
- Neprijavljivanje kršenja mjere. Počinitelj koji ne postupa prema izrečenoj zaštitnoj mjeri kažnjava se zatvorom od najmanje deset dana (članak 24. ZZNO). Svaki dolazak, poziv ili poruku protivno zabrani odmah prijavite policiji i sačuvajte dokaz.
- Prijava samo posljednjeg događaja. Ako opišete samo jedan incident, policija će ga često tretirati kao prekršaj. Učestalost i ozbiljnost nasilja, strah za sigurnost i ponižavanje ključni su za kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona, pa ih navedite i dokažite.
- Odustajanje od iskaza pod pritiskom. Žrtva ima pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, na izbjegavanje kontakta s počiniteljem i na ispitivanje putem audio-video uređaja (članak 6. stavak 1. točke 3., 12. i 15. ZZNO). Pritisak obitelji da povučete iskaz prijavite policiji ili državnom odvjetniku.
- Odlazak iz stana bez stvari i dokumenata. Ako napuštate kućanstvo, imate pravo na policijsku zaštitu po nalogu suda radi neometanog uzimanja osobnih stvari (članak 6. stavak 1. točka 14. ZZNO). Ponesite osobne isprave, isprave djece, lijekove i bankovne kartice.
- Pristanak na odvođenje djece bez odluke suda. Odlazak s djecom radi sigurnosti je opravdan, ali što prije pokrenite postupak o tome s kim će djeca živjeti i o uzdržavanju. Ustavni sud je u predmetu U-III-3452/2019 prihvatio zabranu susreta oca s djetetom dok ne promijeni ponašanje, ali tek na temelju utvrđenja suda i vještaka.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
kako prijaviti nasilje u obitelji
Nazovite policiju na 192 ili 112, dođite u bilo koju policijsku postaju ili podnesite pisanu prijavu državnom odvjetništvu. Prijava je besplatna i može je podnijeti i susjed ili rođak. Opišite sve oblike nasilja, ranije događaje i prisutnost djece te navedite svjedoke. Imate pravo na pratnju osobe od povjerenja i na ispitivanje od osobe istog spola.
što je psihičko nasilje u obitelji
Prema članku 10. ZZNO psihičko nasilje je ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost: stalno vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje, kontrola kretanja i mobitela, zastrašivanje. Kažnjava se kao prekršaj s najmanje 300 eura ili zatvorom do 90 dana, a ako je teško ili učestalo i izazove strah za sigurnost, kao kazneno djelo.
kako dobiti zabranu približavanja
Ako postoji izravna opasnost, podnesite prijedlog općinskom sudu nadležnom za prekršaje ili ga zatražite preko policije. Sud odlučuje najkasnije u 24 sata nakon saslušanja obiju strana, a udaljenost ne može biti manja od 100 metara. U roku od osam dana mora se podnijeti optužni prijedlog, inače mjera prestaje (članci 14. i 16. ZZNO).
može li se nasilnik izbaciti iz stana koji je njegov
Da. Mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva izriče se počinitelju koji je nasilje počinio prema članu obitelji s kojim živi, a zakon tu mjeru ne uvjetuje time tko je vlasnik ili najmoprimac stana (članak 17. ZZNO). Kod nasilja u obitelji mjere opreza smiju ograničiti i pravo počinitelja na vlastiti stan (članak 130. stavak 3. Prekršajnog zakona).
koja je kazna za nasilje u obitelji
Prekršaj se kažnjava novčanom kaznom od najmanje 300 eura ili zatvorom do 90 dana, a pred djetetom najmanje 1.100 eura ili 45 dana zatvora. Na štetu djeteta, osobe s invaliditetom ili starije osobe kazna je najmanje 1.700 eura ili 70 dana. Kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona kažnjava se zatvorom od jedne do tri godine.
što ako se nasilnik ne pridržava zabrane približavanja
Odmah nazovite policiju i sačuvajte dokaze (poruke, pozive, svjedoke). Počinitelj koji ne postupa prema zaštitnoj mjeri kažnjava se zatvorom od najmanje deset dana (članak 24. ZZNO). U kaznenom postupku kršenje mjere opreza može dovesti do njezine zamjene istražnim zatvorom (članak 98. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku).
mogu li povući prijavu za nasilje u obitelji
Prekršajni i kazneni postupak zbog nasilja u obitelji ne vode se samo po volji žrtve: optužni prijedlog podnosi policija, a kazneni progon državno odvjetništvo. Kao oštećenik možete odustati samo od optužnog prijedloga koji ste sami podnijeli. Ako ste pod pritiskom, recite to policiji; imate pravo na zaštitu od zastrašivanja.
nasilje bivšeg partnera prijava
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje se i na bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi i osobe koje imaju zajedničko dijete (članak 8. stavak 2.). Prijava, hitne mjere i kazne jednake su kao kod nasilja u zajedničkom kućanstvu; udaljenje iz kućanstva dolazi u obzir samo ako još živite zajedno.
može li žrtva nasilja dobiti odštetu
Da. Naknadu imovinske i neimovinske štete možete tražiti imovinskopravnim zahtjevom u kaznenom postupku ili tužbom u parnici. Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom pod zakonskim uvjetima ima pravo i na novčanu naknadu iz državnog proračuna (članak 43. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku).
ekonomsko nasilje u braku primjeri
Ekonomsko nasilje je zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja vlastitom plaćom ili naslijeđenom imovinom, onemogućavanje zapošljavanja i uskraćivanje novca za kućanstvo i djecu (članak 10. točka 4. ZZNO). Dokazuje se izvodima računa, porukama i iskazima svjedoka, a kažnjava kao i drugi oblici nasilja.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države