Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Podjela bračne stečevine nakon razvoda

Razvod braka sam po sebi ne dijeli imovinu. Stan kupljen tijekom braka, automobil, ušteđevina na računima i udjeli u društvima ostaju u suvlasništvu bivših bračnih drugova sve dok ih oni ne podijele sporazumom ili dok o tome ne odluči sud. Obiteljski zakon razlikuje bračnu stečevinu, koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine (čl. 36.), i vlastitu imovinu svakog bračnog druga (čl. 39.). Na bračnoj stečevini bračni drugovi su suvlasnici u jednakim dijelovima, ako nisu drukčije ugovorili.

U praksi najviše sporova nastaje oko nekretnina upisanih samo na jednog bračnog druga, oko novca iz nasljedstva ili darova uloženog u zajednički stan te oko kredita koje su supružnici zajedno podigli. Ovaj vodič objašnjava kako razlikovati stečevinu od vlastite imovine, što može urediti bračni ugovor, kako se sporazumno ili tužbom utvrđuje suvlasništvo i provodi upis u zemljišne knjige, kako zaštititi nekretninu zabilježbom spora, kako se dijele dugovi i koji rokovi vrijede. Pravila se na odgovarajući način primjenjuju i na izvanbračnu zajednicu koja je trajala najmanje tri godine ili u kojoj je rođeno zajedničko dijete (čl. 11. ObZ-a).

Obiteljsko pravo

Ključne činjenice

Rok
Pravo suvlasnika na razvrgnuće suvlasništva ne zastarijeva (čl. 47. Zakona o vlasništvu), pa diobu bračne stečevine možete tražiti i godinama nakon razvoda; ni vlasnički zahtjev ne zastarijeva (čl. 161.). Novčane tražbine između…
Pravno područje
Obiteljsko pravo
Koraci
Sudska praksa
4
Ažurirano
03.11.2026

Rok

Pravo suvlasnika na razvrgnuće suvlasništva ne zastarijeva (čl. 47. Zakona o vlasništvu), pa diobu bračne stečevine možete tražiti i godinama nakon razvoda; ni vlasnički zahtjev ne zastarijeva (čl. 161.).

Novčane tražbine između bivših bračnih drugova, primjerice zahtjev za povrat dijela otplaćenog zajedničkog kredita ili naknadu ulaganja u vlastitu imovinu drugoga, zastarijevaju u općem roku od pet godina (čl. 225. ZOO-a), ako zakon ne određuje drukčije. Zbog rizika da nekretninu u međuvremenu proda ili optereti bivši bračni drug na kojeg je upisana, tužbu i prijedlog za zabilježbu spora podnesite što prije.

Što učiniti

  1. Popišite imovinu i odvojite stečevinu od vlastite imovine.

    Napravite popis svega što imate: nekretnine (zemljišnoknjižni izvadak), vozila, račune i štednju, udjele u društvima, mirovinsku štednju u trećem stupu, vrijedne pokretnine i dugove. Uz svaku stavku zabilježite kada je stečena i iz kojeg novca. Bračna stečevina je ono što je stečeno radom tijekom bračne zajednice ili potječe iz te imovine, uključujući dobitak od igara na sreću i prihode od autorskih prava ostvarene tijekom zajednice (čl. 36. ObZ-a). Vlastita imovina je ono što je bračni drug imao prije braka i ono što je tijekom braka stekao na drugom pravnom temelju, prije svega nasljeđivanjem ili darovanjem (čl. 39.). Odlučan je trenutak prestanka bračne zajednice, a ne datum pravomoćnosti razvoda: imovina stečena nakon stvarnog prekida zajedničkog života u pravilu više nije stečevina.

  2. Provjerite postoji li bračni ugovor.

    Zakonski režim stečevine primjenjuje se samo ako bračni drugovi nisu imovinske odnose uredili bračnim ugovorom (čl. 34. ObZ-a). Bračni ugovor može urediti postojeću i buduću imovinu, primjerice odrediti drukčije omjere ili isključiti pojedine stvari iz stečevine (čl. 40.). Valjan je samo u pisanom obliku s potpisima ovjerenima kod javnog bilježnika; za bračnog druga lišenog poslovne sposobnosti potreban je javnobilježnički akt i odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad (čl. 41.). Nije dopušteno ugovoriti primjenu stranog prava (čl. 42.). Uglavci o upravljanju i raspolaganju imaju učinak prema trećima tek kad su upisani u zemljišne knjige ili drugi javni upisnik. Ako ugovor postoji, dioba ide prema njemu; ako ga osporavate, to morate učiniti tužbom.

  3. Pokušajte sporazumnu diobu kod javnog bilježnika.

    Najbrži i najjeftiniji put je pisani sporazum o uređenju imovinskih odnosa nakon razvoda (čl. 45. ObZ-a). U njemu navedite svaku stvar, kome pripada, iznos eventualne isplate drugome i rok isplate, tko preuzima koji kredit te tko snosi porez i troškove upisa. Za nekretnine sporazum mora sadržavati tabularnu izjavu (clausula intabulandi), odnosno izričitu i bezuvjetnu izjavu kojom drugi bračni drug pristaje na upis prava vlasništva, uz ovjeru potpisa kod javnog bilježnika (usp. čl. 36. st. 4. i 5.). Sporazum se može sklopiti i kao dio postupka sporazumnog razvoda, u obiteljskoj medijaciji ili kao sudska nagodba. Javnobilježnička nagrada obračunava se prema Pravilniku o privremenoj tarifi javnih bilježnika, ovisno o vrijednosti posla, pa cijenu zatražite unaprijed.

  4. Upišite sporazumnu diobu u zemljišne knjige.

    Na temelju sporazuma s ovjerenim potpisima podnosite prijedlog za uknjižbu općinskom sudu, zemljišnoknjižnom odjelu na čijem se području nekretnina nalazi, osobno ili elektronički preko javnog bilježnika ili odvjetnika kroz zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. Ako je nekretnina tijekom braka upisana samo na jednog bračnog druga, a nije sporno da je stečevina, oba bračna druga mogu predložiti uknjižbu u jednakim dijelovima na temelju izjave iz članka 36. stavka 4. ObZ-a. Dok upis nije proveden, prema trećima vrijedi stanje zemljišne knjige: pošteni kupac ili banka koji su se pouzdali u upis mogu steći pravo unatoč vašem neupisanom suvlasništvu. Za prijedlog podnesen elektronički sudska pristojba plaća se upola (čl. 7. st. 3. Zakona o sudskim pristojbama).

  5. Bez sporazuma podnesite tužbu radi utvrđenja i zabilježbu spora.

    Ako bivši bračni drug odbija diobu, podnosite tužbu radi utvrđenja da je određena imovina bračna stečevina i da ste suvlasnik u polovini, uz zahtjev za uknjižbu. Za sporove o vlasništvu nekretnine isključivo je nadležan općinski sud na čijem se području nekretnina nalazi (čl. 56. ZPP-a); za ostalu imovinu sud prema prebivalištu tuženika. Odmah zatim predložite zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi: od trenutka primitka prijedloga presuda djeluje i protiv svakoga tko kasnije stekne pravo na nekretnini (čl. 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama). Ako prijeti prodaja ili skrivanje pokretnina i novca, uz tužbu predložite privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja. Sudska pristojba određuje se prema vrijednosti predmeta spora iz Tarife sudskih pristojbi.

  6. Dokažite podrijetlo novca i stvarni prestanak zajednice.

    U parnici se najčešće spori o tome je li nešto vlastita imovina i kada je zajednica prestala. Ako tvrdite da je stan kupljen novcem od prodaje vaše nekretnine stečene prije braka ili nasljedstvom, morate to dokazati: kupoprodajnim ugovorima, izvodima s računa, rješenjem o nasljeđivanju, ugovorom o darovanju. Ako je vlastita imovina samo dijelom uložena, ona ostaje vaša u tom omjeru, a ostatak je stečevina. Prestanak bračne zajednice dokazuje se prijavom prebivališta, ugovorom o najmu, svjedocima i porukama. Ustavni sud je istaknuo da je imovinsko pravo nastalo tijekom zajednice, poput prava na otkup stana, bračna stečevina i kad je samo vlasništvo stečeno kasnije na ime jednog bračnog druga. Bez dokaza o podrijetlu novca sud će polaziti od jednakih dijelova (čl. 36. st. 3. ObZ-a).

  7. Riješite kredite i dugove prema banci i između sebe.

    Za obveze preuzete radi tekućih potreba obitelji i za zajednički preuzete obveze u vezi sa stečevinom bračni drugovi odgovaraju solidarno, i stečevinom i vlastitom imovinom (čl. 44. ObZ-a). Banka zato može cijeli dug tražiti od bilo kojeg od vas, bez obzira na to što ste se međusobno dogovorili. Za dugove koje je jedan bračni drug imao prije braka ili ih je sam preuzeo za druge potrebe drugi ne odgovara (čl. 43.). Ako ste otplatili više od svog dijela zajedničkog duga, imate pravo regresa prema bivšem bračnom drugu (čl. 44. st. 2.); ta tražbina zastarijeva u pet godina. Sporazum o preuzimanju kredita obvezuje banku samo ako na promjenu dužnika pristane, pa pregovore o tome vodite s bankom prije potpisa sporazuma o diobi.

  8. Izvedite samu diobu: fizički, isplatom ili prodajom.

    Kad je suvlasništvo utvrđeno, a dogovora o diobi i dalje nema, svaki suvlasnik može tražiti razvrgnuće; pravo na razvrgnuće ne zastarijeva i ne može ga se unaprijed odreći (čl. 47. Zakona o vlasništvu). Sud stvar dijeli fizički ako je to moguće, inače određuje prodaju i podjelu novca, tzv. civilno razvrgnuće (čl. 50.). Suvlasnik koji učini vjerojatnim osobito ozbiljan razlog, primjerice da u stanu živi s djecom, može tražiti da mu stvar pripadne uz isplatu drugome (čl. 51.). Kod više stvari sud može svakome dodijeliti pojedine stvari uz nadoplatu (čl. 52.). Pokretnine koje pretežito koriste maloljetna djeca ne ulaze u diobu, a sud roditelju s djecom može priznati pravo stanovanja u obiteljskom domu do razvrgnuća (čl. 46. ObZ-a).

Na što paziti

Pravna osnova

8
čl. 36 – Ovaj zakon uređuje obiteljske odnose, uključujući brak, izvanbračnu zajednicu, odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.
čl. 39 – Ovaj zakon uređuje obiteljske odnose, uključujući brak, izvanbračnu zajednicu, odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.
čl. 40 – Ovaj zakon uređuje obiteljske odnose, uključujući brak, izvanbračnu zajednicu, odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.
čl. 44 – Ovaj zakon uređuje obiteljske odnose, uključujući brak, izvanbračnu zajednicu, odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.
čl. 47 – Ovaj zakon uređuje vlasništvo i druga stvarna prava, definirajući tko može biti nositelj tih prava i na čemu se ona mogu uspostaviti.
čl. 86 – Ovaj zakon uređuje kako se organiziraju, vode i čuvaju zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj, te što se u njih upisuje i kako se provode postupci…
čl. 56 – Ovaj Zakon uređuje pravila sudskog postupka za rješavanje sporova o osnovnim pravima i obvezama, osobnim i obiteljskim odnosima, te radnim…

Povezane sudske odluke

4
Ukinute presude koje su stan otkupljen nakon odlaska supruga u inozemstvo isključile iz bračne stečevine; pravo na otkup stana nastalo tijekom zajednice imovinsko je pravo i dio stečevine.
Stan koji je supruga otkupila na svoje ime novcem posuđenim od kćeri potječe iz prava na otkup koje je bilo bračna stečevina; presude koje su to zanemarile ukinute.
U sporu radi utvrđenja bračne stečevine ukinute presude jer sudovi nisu utvrdili stvarni prestanak bračne zajednice, a pravo na otkup stana bilo je stečevina bivših supružnika.
Parnica radi utvrđenja bračne stečevine (stan, računi i životna osiguranja u inozemstvu) trajala je više od 20 godina; utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku.

Česta pitanja

9
Što ulazi u bračnu stečevinu?

Sve što su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili što potječe iz te imovine: plaće i ušteđevina, stan kupljen tijekom braka, automobil, udjeli, dobici od igara na sreću (čl. 36. ObZ-a). Nije važno na koga je imovina upisana.

Je li nasljedstvo bračna stečevina?

Nije. Ono što bračni drug naslijedi ili dobije na dar tijekom braka njegova je vlastita imovina jer je stečeno na pravnom temelju različitom od rada (čl. 39. ObZ-a). Ako je novac iz nasljedstva uložen u zajednički stan, u tom omjeru treba dokazati podrijetlo sredstava.

Koliko dugo nakon razvoda mogu tražiti podjelu imovine?

Pravo na razvrgnuće suvlasništva ne zastarijeva (čl. 47. Zakona o vlasništvu), pa podjelu možete tražiti i godinama kasnije. Novčani zahtjevi, primjerice za povrat otplaćenih rata kredita, zastarijevaju u općem roku od pet godina (čl. 225. ZOO-a).

Stan je upisan samo na supruga, imam li pravo na polovicu?

Ako je stan stečen radom tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina i suvlasnici ste u jednakim dijelovima bez obzira na upis (čl. 36. ObZ-a). Upis možete provesti sporazumno uz ovjerenu izjavu supruga ili tužbom radi utvrđenja, uz zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi.

Tko plaća kredit nakon razvoda?

Prema banci oba sudužnika odgovaraju za cijeli dug dok ih banka ne oslobodi. Među bivšim bračnim drugovima zajednički dugovi se dijele na jednake dijelove, ako nije drukčije dogovoreno, a onaj tko plati više ima pravo regresa (čl. 44. ObZ-a).

Što je bračni ugovor i kako se sklapa?

Bračni ugovor uređuje imovinske odnose na postojećoj i budućoj imovini drukčije od zakonskog režima. Sklapa se pisano, uz ovjeru potpisa obaju bračnih drugova kod javnog bilježnika, prije ili tijekom braka (čl. 40. ObZ-a). Prema trećima djeluje tek kad je upisan u zemljišne knjige ili drugi javni upisnik.

Može li bivši suprug prodati stan dok traje spor?

Ako je upisan kao jedini vlasnik, može, a pošteni kupac bit će zaštićen. Zato odmah nakon tužbe predložite zabilježbu spora: presuda tada djeluje i protiv kasnijih stjecatelja (čl. 86. Zakona o zemljišnim knjigama). Uz tužbu možete predložiti i privremenu mjeru zabrane otuđenja.

Vrijede li ista pravila za izvanbračnu zajednicu?

Vrijede. Izvanbračna zajednica koja je trajala najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ima iste imovinske učinke kao brak (čl. 11. ObZ-a). U sporu najprije morate dokazati postojanje i trajanje zajednice.

Moram li dijeliti imovinu u postupku razvoda?

Ne morate. Brak se razvodi neovisno o imovini, a stečevina se dijeli sporazumom ili u zasebnoj parnici, prije, tijekom ili nakon razvoda (čl. 45. ObZ-a). Sporazum o imovini može biti dio sporazuma o posljedicama razvoda.

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Obiteljski zakon, čl. 36. – Bračna stečevina, Obiteljski zakon, čl. 39. – Vlastita imovina, Obiteljski zakon, čl. 40. – Bračni ugovor, Obiteljski zakon, čl. 44. – Solidarne obveze bračnih drugova, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.