Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o trgovačkim društvima

Ukratko

Ovaj zakon regulira osnivanje, ustroj i poslovanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, definirajući tko se smatra trgovcem i kako se stječu prava i obveze.

Što regulira

  • Pojam i vrste trgovačkih društava (javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću).
  • Pojam trgovca i trgovca pojedinca.
  • Pravnu osobnost trgovačkih društava i stjecanje prava i obveza.
  • Osnivanje i poslovanje podružnica.

Koga se tiče

  • Pravne i fizičke osobe koje samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.
  • Osnivače i članove trgovačkih društava.

Ključne točke

  • Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.
  • Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom, a pravnu osobnost stječe upisom u trgovački registar.
  • Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru, a obvezan je zatražiti upis ako mu godišnji prihod prelazi protuvrijednost od 4.000.000 DEM.
  • Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, dok članovi javnog trgovačkog društva i komplementari u komanditnom društvu odgovaraju osobno, solidarno i neograničeno.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o trgovačkim društvima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o trgovačkim društvima NN 111/1993 (15.12.1993.), Zakon o trgovačkim društvima ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLI

KE HRVATSKE Na temelju članka

  1. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o trgovačkim društvima Proglašavam Zakon o trgovačkim društvima, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana
  2. studenoga
  3. godine. Broj : PA4-141 /1-
  4. Zagreb,
  5. studenoga
  6. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA DIO PRVI ZAJEDNIČKE ODREDBE GLAVA I. OPĆE ODREDBE Odjeljak
  7. TRGOVAC, TRGOVAČKA DRUŠTVA I TRGOVAC POJEDINAC Pojam trgovca Članak 1.

(1)Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.
(2)Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno.
(3)Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona. Pojam trgovačkoga društva Članak 2.
(1)Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.
(2)Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću (dalje - trgovačka društva).
(3)Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
(4)Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.
(5)Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Trgovac pojedinac Članak 3.
(1)Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u trgovački registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 500.000 DEM obračunatu po prosječnom srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno po prosječnom srednjem tečaju za tu valutu kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske u obračunskom razdoblju za koje se utvrđuje taj prihod, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 4.000.000 DEM obračunatu po istome tečaju.
(2)Devizna burza, odnosno Narodna banka Hrvatske u siječnju mjesecu svake godine objavljuje u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske prosječni srednji tečaj za DEM za proteklu godinu.
(3)Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar.
(4)Fizička osoba koja je po odredbama stavka
  1. ovoga članka dužna zatražiti upis u trgovački registar mora podnijeti prijavu za upis u trgovački registar u roku od 60 dana nakon podnošenja nadležnom državnom organu godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod iz stavka
  2. ovoga članka.
(5)Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu iz stavka 1. ovoga članka te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik.
(6)Prijavi iz stavka
  1. ovoga članka prilažu se:
  2. izvod iz registra navedenoga u stavku
  3. ovoga članka i
  4. godišnje financijsko izvješće podneseno organu iz stavka
  5. ovoga članka kojim se dokazuje da je ostvaren godišnji prihod iz stavka
  6. ovoga članka.
(7)U trgovački registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.
(8)Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u trgovačkom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju donese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priložiti posljednje godišnje financijsko izvješće koje je podnio organu iz stavka
  1. ovoga članka. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz trgovačkog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u trgovački registar propisane u stavku
  2. ovoga članka. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz trgovačkog registra.
(9)Na trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prvoga dijela ovoga Zakona. Odjeljak
  1. PRAVNA OSOBNOST Pravna osobnost trgovačkoga društva Članak
  2. Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u trgovački registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz trgovačkog registra. Stjecanje prava i obveza Članak
  3. Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom. Preddruštvo Članak 6.
(1)Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u trgovački registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.
(2)Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u trgovački registar, odgovara onaj tko ih je preuzeo u ime društva. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.
(3)Upisom trgovačkoga društva u trgovački registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana.
(4)Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u trgovački registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u trgovački registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.
(5)Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u trgovački registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje.
(6)Upisom trgovačkoga društva u trgovački registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva. Podružnice Članak 7.
(1)Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti.
(2)Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.
(3)Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.
(4)U odluci o osnivanju podružnice navode se:
  1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,
  2. predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice,
  3. ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca,
  4. ime, odnosno imena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.
(5)Podružnica prestaje:
  1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,
  2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra.
(6)Nakon odluke iz točke 1., odnosno ispunjenja uvjeta iz točke
  1. stavka
  2. ovoga članka podružnica se briše iz trgovačkoga registra. Na brisanje podružnice iz trgovačkog registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brisanju društva iz trgovačkoga registra. Upis podružnice u trgovački registar Članak 8.
(1)Podružnica se upisuje u trgovačke registre suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača i suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice.
(2)Prijavu za upis podružnice u trgovački registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u trgovačkom registru.
(3)U prijavi za upis podružnice u trgovački registar moraju se navesti:
  1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice i
  2. ime, odnosno imena, a kod podružnice koju osniva inozemna osoba državljanstvo, jedinstveni matični broj građana i prebivalište osoba u podružnici određenih odlukom o osnivanju podružnice da zastupaju osnivača.
(4)Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.
(5)U trgovačke registre iz stavka
  1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i promjene tih podataka, a u trgovačkom registru suda nadležnog po mjestu sjedišta podružnice navode se i trgovački registar u kojemu je upisan osnivač te broj pod kojim je upisan. U trgovački registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača ne upisuje se podatak iz članka
  4. stavka
  5. točke
  6. ovoga Zakona.
(6)Nakon upisa u trgovački registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud o tome po službenoj dužnosti izvješćuje registarski sud nadležan po mjestu sjedišta podružnice radi njezina upisa u trgovački registar toga suda, te o promjenama podataka iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Podaci iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva. Odjeljak
  5. ODGOVORNOST ZA OBVEZE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Općenito Članak 9.
(1)Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.
(2)Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno, cijelom svojom imovinom. Odgovornost članova trgovačkoga društva Članak 10.
(1)Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.
(2)Članovi društva s ograničenom odgovornošću i dioničari dioničkoga društva ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.
(3)Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. GLAVA II. TVRTKA Odjeljak 1. TVRTKA TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Pojam Članak 11.
(1)Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
(2)Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovački registar kod istoga registarskoga suda.
(3)Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
(4)Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
(5)Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u trgovački registar.
(6)Prijavu za upis promjene tvrtke u trgovački registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom. Načelo istinitosti Članak 12. Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti. Sadržaj tvrtke Članak 13.
(1)Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva.
(2)Uz sastojke navedene u stavku
  1. ovoga članka,
  2. tvrtka javnoga trgovačkoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednog člana društva i naznaku "i dr.", ako u tvrtki nisu sadržana imena svih članova, te riječi "javno trgovačko društvo" ili naznaku "j.t.d.";
  3. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednoga komplementara, a ako ih je više i naznaku "i dr." koja na to upućuje, te riječi "komanditno društvo" ili oznaku "k.d.";
  4. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d.";
  5. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.".
(3)U tvrtki javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva ne mogu se navoditi imena osoba koje ne odgovaraju za obveze društva. Razlikovanje tvrtki Članak 14.
(1)Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba.
(2)Iznimno od odredbe stavka
  1. ovoga članka, povezana društva u smislu odredaba članka
  2. ovoga Zakona mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke.
(3)Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju. Imena država i međunarodnih organizacija Članak 15.
(1)Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti.
(2)Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.
(3)lzuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva Osobna imena Članak 16.
(1)U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.
(2)U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.
(3)Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva. Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu Članak 17.
(1)Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo.
(2)Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku.
(3)U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako se s time složi taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.
(4)Odredbe stavka
  1. do
  2. ovoga članka ne odnose se na javno trgovačko društvo ni na komanditno društvo, ako u njima prestane biti član osoba čiji su ime, odnosno tvrtka ili skraćena tvrtka bili sadržani u tvrtki društva.
(5)Iznimno od odredbe stavka
  1. ovoga članka trgovačko društvo može pod uvjetima iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona nastaviti poslovati pod istom tvrtkom ako je to potrebno radi očuvanja poslovnog ugleda ili ako za to postoji drugi opravdani interes, ali se tada mora jasno naznačiti da je osoba čije je ime sadržano u tvrtki istupila iz društva ili da je umrla. Ako u tvrtki javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva osim imena člana koji je istupio iz društva ili je umro nisu bila sadržana imena i drugih članova koji osobno odgovaraju za obveze društva, u tvrtku se mora unijeti ime barem još jednoga takvoga člana. Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji Članak
  4. Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u trgovački registar. Skraćena tvrtka Članak 19.
(1)Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku.
(2)Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva. Skraćena tvrtka javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva mora sadržavati ime, odnosno skraćenu tvrtku barem jednoga člana, odnosno komplementara uz dodatak "i dr." kojim se označava da društvo ima i druge članove koji osobno odgovaraju za obveze društva.
(3)Skraćena tvrtka upisuje se u trgovački registar. Jezik tvrtke Članak 20.
(1)Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku.
(2)Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.
(3)Tvrtka se može upisati u trgovački registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika. Upotreba tvrtke Članak 21.
(1)Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru.
(2)Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u trgovački registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku.
(3)Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva.
(4)Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u trgovački registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište institucije kod koje drži račun i broj toga računa.
(5)Na poslovnom papiru društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka
  1. ovoga članka navesti:
  2. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i
  3. ukupan broj izdanih dionica i njihovi nominalni iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva,
  4. prezime i najmanje početno slovo imena članove uprave društva, a kod dioničkoga društva i predsjednika nadzornog odbora.
(6)Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva.
(7)Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.
(8)Narudžbe se smatraju poslovnim pismom u smislu stavka
  1. ovoga članka. Na njih se ne primjenjuju odredbe prethodnoga stavka ovoga članka. Načelo jedinstvenosti Članak
  2. Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva. Prijenos tvrtke Članak 23.
(1)Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća.
(2)Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika. Odjeljak 2. TVRTKA TRGOVCA POJEDINCA Sadržaj tvrtke Članak 24.
(1)Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime.
(2)Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p.". Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva Članak
  1. Na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva. Odjeljak
  2. TVRTKA PODRUŽNICE Sadržaj Članak 26.
(1)Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom.
(2)Tvrtka podružnice mora sadržavati:
  1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva,
  2. naznaku djelatnosti podružnice,
  3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici. Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva Članak
  4. Na tvrtku podružnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva. Odjeljak
  5. ZAŠTITA TVRTKE Načelo zakonitosti Članak
  6. Sud će odbiti upis u trgovački registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Zakona. Načelo isključivosti Članak 29.
(1)U isti trgovački registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.
(2)Ako je u trgovačkom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke. Načelo prvenstva Članak 30.
(1)Ako se sudu radi upisa u trgovački registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1.ovoga članka, upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave. Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke Članak 31.
(1)Trgovac kome drugi trgovac upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u trgovački registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se drugi trgovac upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da drugi trgovac prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka toga drugoga trgovca izbriše iz trgovačkog registra, te da ga se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.
(2)Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu koji vodi trgovački registar u koji je upisana tvrtka drugog trgovca, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u trgovački registar.
(3)Bez obzira na odredbe stavka
  1. i
  2. ovoga članka, trgovac može zaštitu svojih prava glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju propisa o nelojalnoj utakmici, te drugih propisa o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva. GLAVA III. PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Odjeljak
  3. PREDMET POSLOVANJA Sloboda obavljanja djelatnosti Članak 32.
(1)Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.
(2)Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.
(3)Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u trgovačkom registru nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga upravnog organa kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti.
(4)Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta državnog organa ili neke institucije, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije. Utvrđivanje predmeta poslovanja Članak 33. Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Upis predmeta poslovanja u trgovački registar Članak 34.
(1)Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u trgovački registar naznakom djelatnosti koje ga čine.
(2)Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta državnog organa ili neke institucije, upis te djelatnosti u trgovački registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga organa ili institucije. Učinak upisa predmeta poslovanja društva u trgovački registar Članak 35.
(1)Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u trgovačkom registru.
(2)Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u trgovački registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.
(3)Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u trgovački registar, odnosno djelatnosti iz stavka
  1. ovoga članka. Djelatnost podružnice Članak
  2. Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u trgovački registar. Odjeljak
  3. SJEDIŠTE Sjedište trgovačkoga društva Članak 37.
(1)Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
(2)Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.
(3)Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u trgovački registar.
(4)Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u trgovački registar ili ako društvo obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u trgovački registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u trgovačkom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost. Promjena sjedišta Članak 38.
(1)Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
(2)Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija.
(3)Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u trgovački registar. Sjedište podružnice Članak 39. Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice. Sudska nadležnost Članak 40.
(1)Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je okružni privredni sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u trgovačkom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.
(2)U stvarima iz članka
  1. stavka 2., članka 115., članka
  2. stavka 3., članka
  3. stavka 3., članka 245., članka
  4. stavka 2., članka
  5. i 260., članka
  6. stavka 3., članka 288., članka
  7. stavka 2., članka
  8. stavka 2., članka
  9. stavka 2., članka
  10. stavka 2., članka
  11. stavka 2., članka
  12. stavka
  13. i
  14. članka
  15. stavka 3., članka
  16. stavka 3., članka
  17. stavka 1., članka
  18. stavka
  19. i 6., članka
  20. stavka
  21. članka
  22. stavka 6., članka
  23. stavka 2., članka
  24. stavka 6., članka 450., članka
  25. stavka 2., članka
  26. stavka 4., članka
  27. stavka 2., članka
  28. i 491., članka
  29. stavka
  30. članka
  31. i 515., članka
  32. stavka
  33. i 4., članka 532., stavka 1., članka 545., članka
  34. stavka 1., članka 532., članka
  35. stavka 1., članka 547., članka
  36. stavka
  37. i članka
  38. stavka
  39. ovoga Zakona sud iz stavka
  40. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.
(3)U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.
(4)Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka
  1. stavka 2., članka 115., članka
  2. stavka 3., članka
  3. stavka 3., članka 245., članka
  4. stavka 2., članka
  5. i 260., članka
  6. stavka 3., članka 288., članka
  7. stavka 2., članka
  8. stavka 2., članka
  9. stavka 2, članka
  10. stavka
  11. i 4., članka
  12. stavka 3., članka 381 stavka 1., članka
  13. stavka
  14. i 6., članka
  15. stavka 6., članka
  16. stavka 2., članka
  17. stavka 6, članka 450., članka
  18. stavka 2., članka
  19. stavka
  20. i članka 471., 515.,
  21. i
  22. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje. GLAVA IV. ZASTUPANJE Odjeljak
  23. OPĆE ODREDBE Zastupnici po zakonu Članak 41.
(1)Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona.
(2)Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u trgovački registar.
(3)Na zastupnike društva iz stavka
  1. ovoga članka odnosi se ograničenje iz članka
  2. ovoga Zakona. Zastupnici po punomoći Članak 42.
(1)Zastupnik trgovačkoga društva iz članka 41. ovoga Zakona može dati punomoć drugoj osobi.
(2)Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u trgovačkom registru.
(3)Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, punomoć iz stavka 1. ovoga članka daje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.
(4)Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike iz ovoga članka. Punomoćnik po zaposlenju Članak 43.
(1)Osoba čija je dužnost da kao djelatnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.
(2)Ograničenje iz članka
  1. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike po zaposlenju. Odjeljak
  2. PROKURA Pojam prokure Članak 44.
(1)Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.
(2)Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.
(3)Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(4)Prokura se daje u pisanom obliku. Prokurist Članak 45.
(1)Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(2)Prokura se ne može dati pravnoj osobi. Pojedinačna i skupna prokura Članak 46.
(1)Prokura se može dati jednoj ili više osoba.
(2)Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom.
(3)Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.
(4)Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.
(5)Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.
(6)Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista. Opseg ovlasti iz prokure Članak 47.
(1)Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.
(2)Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. Ograničenje prokure Članak 48.
(1)Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati.
(2)Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u trgovačkom registru. Sklapanje ugovora sa samim sobom Članak
  1. Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba. Potpis prokuriste Članak
  2. Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.". Prijenos prokure Članak 51.
(1)Prokura nije prenosiva na drugu osobu.
(2)Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno. Opoziv prokure Članak 52.
(1)Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana.
(2)Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.
(3)Odredbama stavka
  1. i
  2. ovoga članka ne isključuju se niti se umanjuju prava prokuriste predviđena ugovorom na temelju kojega je dana prokura za slučaj opoziva prokure. Prokura trgovca pojedinca Članak 53.
(1)Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu.
(2)Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.
(3)U svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prokuri trgovačkoga društva. Upis prokure Članak 54.
(1)Dodjela prokure i njezin opoziv upisuju se u trgovački registar. Prijavi za upis u trgovački registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva.
(2)U trgovački registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov jedinstven matični broj građana, a ograničenje iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona upisuje se u trgovačke registre za trgovačko društvo i za podružnicu.
(3)Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u trgovački registar. Odjeljak 3. TRGOVAČKA PUNOMOĆ Pojam trgovačke punomoći Članak 55.
(1)Trgovački punomoćnik je djelatnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.
(2)Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku. Ovlasti iz trgovačke punomoći Članak 56.
(1)Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.
(2)Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, ugovoriti nadležnost izbranoga suda, nagoditi se niti voditi spor.
(3)Ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih navedenih u prethodnome stavku ovoga članka, nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati.
(4)Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkog punomoćnika.
(5)Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu. Odjeljak 4. PUNOMOĆ TRGOVAČKOME PUTNIKU Tko može dati punomoć i oblik punomoći Članak 57.
(1)Trgovac može svome djelatniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku.
(2)Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku. Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku Članak 58.
(1)Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.
(2)Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.
(3)Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati.
(4)Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.
(5)Ograničenje iz članka
  1. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkoga putnika. GLAVA V. TRGOVAČKI REGISTAR Predmet upisa Članak
  2. U trgovački registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka. Registar Članak 60.
(1)Registar vode okružni privredni sudovi.
(2)Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Način upisa Članak 61.
(1)Upis u trgovački registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca.
(2)Upis u trgovački registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom. Prijava za upis Članak 62.
(1)Prijava za upis u trgovački registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ovome Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u trgovački registar.
(2)Uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi ovjereni prijepisi, odnosno fotokopije.
(3)Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći.
(4)Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora.
(5)Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka
  1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom. Potpisi Članak
  2. U trgovački registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlašlenih za zastupanje trgovačkoga društva u smislu odredbe članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona ili na temelju odluke kojom se određuju osobe s tim ovlastima u podružnici, potpisi svih prokurista i likvidatora. Objava upisa Članak 64.
(1)Svaki upis u trgovački registar registarski sud objavljuje u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske i u najmanje još jednim novinama na trošak predlagatelja upisa.
(2)Smatra se da je upis objavljen s istekom dana kada izađu posljednje novine u kojima se on objavljuje.
(3)Registarski sud svake godine u prosincu određuje novine u kojima će naredne godine objavljivati upise u trgovački registar. Javnost registra Članak 65.
(1)Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.
(2)Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca.
(3)Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži. Učinak upisa u registar Članak 66.
(1)Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u trgovačkom registru koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva.
(2)Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u trgovački registar, osim one osobe kojoj je bilo poznato ili moralo biti poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru.
(3)Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u trgovačkom registru.
(4)Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u trgovački registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u trgovačkom registru.
(5)Za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani u trgovačkom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud. Mjesna nadležnost Članak
  1. Prijava za upis u trgovački registar podnosi se okružnom privrednom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca. DIO DRUGI DRUŠTVA GLAVA I. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO Odjeljak
  2. OSNIVANJE Pojam javnoga trgovačkoga društva Članak 68.
(1)Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.
(2)Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba. Primjena propisa o ortakluku Članak 69. Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Prijava za upis u trgovački registar Članak 70.
(1)Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva, ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva te imena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti.
(2)Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor).
(3)U trgovački registar upisuju se pored podataka iz stavka
  1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva. Odjeljak
  2. PRAVNI ODNOSI IZMEÐU ČLANOVA Društveni ugovor Članak 71.
(1)Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.
(2)Odredbe ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se utoliko, ukoliko članovi svoje odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom. Ulozi u društvu Članak 72.
(1)Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge.
(2)Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu.
(3)Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva. Naknada izdataka i štete Članak 73.
(1)Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi.
(2)Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade.
(3)Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam.
(4)Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo. Posljedice zakašnjenja Članak 74.
(1)Član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac.
(2)Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete. Pozornost člana Članak 75. U ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Zabrana konkurencije Članak 76.
(1)Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara.
(2)Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekome drugome društvu, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugoga društva u kojemu osobno odgovara, a nije mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara. Posljedice nedopuštene utakmice Članak 77.
(1)Povrijedi li član društva obvezu propisanu u članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete.
(2)Umjesto naknade štete iz stavka 1. ovoga članka, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla.
(3)O ostvarivanju prava društva iz ovoga članka odlučuju ostali članovi društva. Zahtjevi društva zastaruju za tri mjeseca od dana kada su ostali članovi društva saznali za povredu obveze iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Bez obzira na to saznanje zahtjevi zastaruju u roku od pet godina od dana učinjene povrede.
(4)Ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva. Vođenje poslova društva Članak 78.
(1)Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva.
(2)Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni. Način vođenja poslova Članak 79.
(1)Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti.
(2)Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova. Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja Članak 80.
(1)Društvenim ugovorom može se predvijeti da se članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva.
(2)Kada postoji obveza iz stavka 1. ovoga članka, član društva može odstupiti od dobivenih uputa, ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato.
(3)Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu. Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura Članak 81.
(1)Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.
(2)Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova.
(3)Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima. Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova Članak 82. Ako za to postoji važan razlog, na zahtjev ostalih članova društva, sud može članu oduzeti ovlast za vođenje poslova društva. Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove društva. Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva Članak 83.
(1)Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan razlog. On se ne može unaprijed odreći toga prava.
(2)Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka.
(3)Odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga, dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane. Pravo na obaviještenost Članak 84.
(1)Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.
(2)Prava iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno. Donošenje odluka Članak 85.
(1)Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju.
(2)Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova. Račun dobiti i gubitka Članak 86. Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu. Udio u dobiti i gubitku Članak 87.
(1)Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva.
(2)Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka l. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.
(3)Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka
  1. i
  2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.
(4)Ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od odredbe iz stavka
  1. ovoga članka, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak. Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva Članak
  2. Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva. Vraćanje zajmova Članak
  3. Na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  4. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnoga trgovačkoga društva. To ne vrijedi, ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze društva. Odjeljak
  5. PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom Članak
  6. Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu. Zastupanje društva Članak 91.
(1)Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.
(2)Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo.
(3)Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka. Opseg ovlasti za zastupanje Članak 92.
(1)Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.
(2)Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu. Oduzimanje ovlasti za zastupanje Članak 93. Na prijedlog ostalih članova sud može članu društva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da uredno zastupa društvo. Osobna odgovornost članova Članak 94.
(1)Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva.
(2)Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema učinka prema trećima. Prigovor i prijeboj Članak 95.
(1)Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore.
(2)Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži.
(3)Član ima pravo iz prethodnoga stavka ovoga članka i onda ako se vjerovnikovo potraživanje može podmiriti prijebojem s dospjelim potraživanjem društva. Odgovornost novoga člana Članak 96.
(1)Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi prema odredbama članka
  1. i
  2. ovoga Zakona za obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu.
(2)Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima. Odjeljak
  1. PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA Razlozi prestanka Članak
  2. Razlozi za prestanak društva jesu:
  3. istek vremena za koje je osnovano,
  4. odluka članova društva,
  5. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar bio nezakonit,
  6. stečaj društva,
  7. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora,
  8. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva,
  9. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,
  10. pravomoćna odluka suda. Otkaz člana Članak 98.
(1)Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana.
(2)Ništav je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojime mu se otežava to pravo. Prestanak na temelju odluke suda Članak 99.
(1)Na zahtjev nekoga od članova društva sud može, ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono prestane i bez otkaza.
(2)Važan razlog naročito postoji ako koji od drugih članova društva s nakanom ili grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne.
(3)Ništav je sporazum kojim se isključuje ili protivno odredbama stavka
  1. i
  2. ovoga članka ograničava pravo člana da zahtijeva prestanak društva.
(4)Tužba se mora podići protiv svih ostalih članova društva isključivo kod suda iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Društvo za vrijeme trajanja života člana. Prešutno nastavljanje društva Članak
  3. Na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekoga od članova ili na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  4. i
  5. ovoga Zakona. Otkaz vjerovnika člana društva zbog potraživanja prema članu. Članak
  6. Vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša provesti izvršenje nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju izvršne isprave zaplijeni i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno vrijeme. Vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva. Ovlast člana koji je u dobroj vjeri za vođenje poslova društva Članak
  7. Ako društvo ne prestane otkazom nego na neki drugi način, član društva je ovlašten voditi poslove društva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je društvo prestalo. Smrt ili prestanak člana i stečaj člana Članak 103.
(1)Kada društvo prestane zbog smrti nekoga od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana i, ako postoji opasnost zbog odgađanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji.
(2)Odredbe druge i treće rečenice stavka 1.ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju prestanka društva zbog otvaranja stečaja nad članom društva. Nastavljanje društva nakon istupanja člana Članak 104. Kada je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj ugovor ili umre ili se nad njime otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima, iz društva istupa član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema odredaba društvenoga ugovora, društvo prestalo. Posljedice istupanja člana iz društva i odgovornost za obveze društva Članak 105.
(1)Udio člana koji istupa iz društva prirasta ostalim članovima.
(2)Predmeti koje je član koji istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se vratiti. Član ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti tih predmeta.
(3)Članu koji je istupio iz društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo postojati. Vrijednost imovine društva utvrđuje se, ako je to potrebno, službenom procjenom.
(4)Ako vrijednost imovine društva nije dostatna za to da se pokriju dugovi društva i udjeli članova u kapitalu društva, član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku društva.
(5)Član koji je istupio iz društva odgovara vjerovnicima za obveze društva nastale do upisa njegova istupanja iz društva u trgovački registar. Sudjelovanje člana koji je istupio iz društva u poslovima koji nisu završeni. Članak 106.
(1)Član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja još nisu bili završeni. Društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije.
(2)Član koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtijevati da se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji još nisu završeni. Nastavljanje društva s nasljednicima Članak 107.
(1)Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da će se društvo u slučaju smrti člana nastaviti s njegovim nasljednicima svaki nasljednik može svoje sudjelovanje u društvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg udjela u dobiti prizna položaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u društvu.
(2)Ako ostali članovi ne prihvate prijedlog nasljednika iz stavka 1. ovog članka, on može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze da za to dade otkazni rok.
(3)Nasljednici mogu prava navedena u stavku
  1. i
  2. ovoga članka ostvariti u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok počinje teći od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu sposobnost.
(4)Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nasljednik istupi iz društva, ili u tome roku društvo prestane ili nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze društva samo po propisima građanskoga prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja.
(5)Primjenu stavka
  1. do
  2. ovoga članka ne može se isključiti društvenim ugovorom. U slučaju da nasljednik svoj ostanak u društvu uvjetuje s time da mu se prizna položaj komanditora, njegov se udio u dobiti može odrediti drugačije od onoga kako je to bilo uređeno s ostaviteljem. Isključenje člana umjesto prestanka društva sudskim otkazom Članak 108.
(1)Nastupi li kod člana neka od okolnosti zbog koje bi ostali članovi društva po odredbama članka 99. ovoga Zakona imali pravo zahtijevati da društvo prestane, sud može na zahtjev tih članova donijeti odluku da se član isključi iz društva.
(2)Za podjelu imovine između društva i isključenoga člana odlučno je stanje imovine društva u vrijeme podizanja tužbe kojom se traži da se član isključi iz društva. Istupanje člana umjesto prestanka društva zbog otkaza vjerovnika Članak 109.
(1)Posluži li se vjerovnik člana društva pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ostali članovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da društvo između tih članova ostaje. U tom slučaju sa završetkom poslovne godine član dužnik istupa iz društva.
(2)Ovi propisi vrijede i u slučaju kada se nad članom društva otvori stečaj s time da se izjava iz stavka 1. ovoga članka daje stečajnom upravitelju, a stečajni dužnik s danom otvaranja stečajnog postupka istupa iz društva. Preuzimanje poslova društva bez provođenja likvidacije Članak 110.
(1)Ako se društvo sastoji od samo dva člana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za isključenje, zbog kojega bi, kada bi društvo imalo veći broj članova bilo dopušteno njegovo isključenje iz društva, sud može drugoga člana na njegov zahtjev ovlastiti da preuzme poslove društva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija društva.
(2)Posluži li se vjerovnik jednoga od dva člana svojim pravom iz članka
  1. ovoga Zakona, ili se nad jednim od dva člana otvori stečaj, drugi član ima pravo da bez provođenja likvidacije preuzme društvo na način kako je to određeno u stavku
  2. ovoga članka.
(3)Za obračun i diobu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje istupanje člana iz društva.
(4)Prijavu sudu za upis prestanka članstva u društvu može podnijeti svaka od osoba iz stavka 1. ovoga članka Prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u trgovački registar Članak 111.
(1)Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u trgovački registar, osim ako ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak.
(2)Isto vrijedi za istupanje i isključenje člana iz društva. U tim slučajevima prijavu mogu podnijeti svi ostali članovi u društvu.
(3)Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva, prijavu se može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave spriječile posebne zapreke.
(4)Prestane li društvo odlukom suda, prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti svaki član društva. Nastavljanje društva nakon stečaja Članak 112.
(1)Kada društvo prestane otvaranjem stečaja nad njime, ali se s vjerovnicima sklopi prisilna nagodba ili se na zahtjev stečajnog dužnika stečaj obustavi, članovi mogu odlučiti da nastave društvo.
(2)Sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u trgovački registar. Odjeljak 5. LIKVIDACIJA Kada se pokreće postupak likvidacije Članak 113.
(1)Nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj.
(2)Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od članova ili zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglase vjerovnici ili stečajni upravitelj. Imenovanje likvidatora Članak 114.
(1)Likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge osobe. Više nasljednika jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika.
(2)Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva. Sudionikom u imenovanju likvidatora smatra se osim članova društva i vjerovnik koji je zbog potraživanja prema nekome od članova otkazao društveni ugovor.
(3)Ako je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, na mjesto toga člana stupa stečajni upravitelj. Opoziv likvidatora Članak
  1. Likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i sud. Prijava za upis likvidatora u trgovački registar Članak 116.
(1)Zajedno s prijavom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona sudu se podnosi prijava za upis likvidatora u trgovački registar. To vrijedi za svaku promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje. U slučaju smrti člana društva upis se može obaviti a da nasljednici ne sudjeluju u podnošenju prijave sudu, pod pretpostavkom da su u tome bili spriječeni posebnim zaprekama.
(2)Upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se po službenoj dužnosti. Poslovi likvidatora Članak 117. Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti potraživanja društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo. Skupno zastupanje Članak 118.
(1)Postoji li više likvidatora, oni radnje koje se tiču likvidacije obavljaju skupno, ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinačno. Takva se odluka mora upisati u trgovački registar.
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka nije zapreka za to da likvidatori ovlaste nekoga između njih da obavi određene poslove ili određene vrste poslova.
(3)Za izjavu volje koja se upravlja društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Neograničenost ovlasti Članak
  3. Ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema trećima. Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali Članak
  4. Likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama koje glede vođenja poslova društva jednoglasno donesu osobe iz članka
  5. stavka
  6. i
  7. ovoga Zakona. Tvrtka i potpisivanje Članak
  8. Likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku društva navedu naznaku "u likvidaciji". Financijska izvješća Članak
  9. Likvidatori moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije. Vraćanje stvari Članak
  10. Članovima se moraju vratiti svari koje su oni dali društvu na korištenje. Članovi ne mogu zahtijevati naknadu štete za slučajnu propast, oštećenje ili smanjenje vrijednosti stvari. Podjela imovine društva Članak 124.
(1)Nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva što se utvrđuje na temelju konačnih financijskih izvješća.
(2)Za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se može privremeno podijeliti. Moraju se zadržati iznosi koji su potrebni za pokriće još nedospjelih ili spornih obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju članovima za konačnu podjelu.
(3)Ako medu članovima društva dođe do spora oko podjele imovine društva, likvidatori će odgoditi diobu sve dok se spor ne okonča. Podmirenje računa izmedu članova društva Članak
  1. Ako imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u kojemu su dužni pokriti gubitak društva. Ako se od nekoga člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali članovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru. Međusobni odnosi i odnosi prema trećima Članak
  2. Do okončanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa između dotadašnjih članova i društva prema trećima primjenjuju se odredbe drugoga i trećega odjeljka ove glave Zakona ako iz odredaba ovoga odjeljka ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi što drugo. Prijava za upis prestanka društva u trgovački registar. Čuvanje poslovnih knjiga Članak 127.
(1)Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz trgovačkog registra. Društvo prestaje brisanjem iz trgovačkog registra.
(2)Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište društva.
(3)Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti. Primjena odredaba o likvidaciji Članak
  1. Ako članovi umjesto likvidacije ugovore neki drugi način obračuna i podjele imovine društva, sve dok se imovina ne podijeli, u odnosu prema trećima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga odjeljka Zakona. Odjeljak
  2. ZASTARA Zastara potraživanja prema članovima Članak 129.
(1)Zahtjevi prema članu društva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka društva ili od izlaska člana iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku.
(2)Zastara počinje teći prvoga narednoga dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak članstva u društvu upisani u trgovački registar.
(3)Ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospijeva nakon upisa iz stavka
  1. ovoga članka, zastara počinje teći od dana dospjelosti. Prekid zastare Članak
  2. Prekid zastare prema društvu koje je prestalo djeluje i prema članovima društva koji su to bili u času prestanka društva. GLAVA II. KOMANDITNO DRUŠTVO Odjeljak
  3. OPĆE ODREDBE Pojam komanditnog društva Članak
  4. Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor). Primjena odredbi o javnom trgovačkom društvu Članak
  5. Ako odredbama ove glave nije drugačije određeno, na komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje javno trgovačko društvo. Odjeljak
  6. OSNIVANJE I UPIS U TRGOVAČKI REGISTAR Ugovor o osnivanju društva Članak
  7. Društvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora. Upis u trgovački registar Članak 134.
(1)Osim podataka koji se upisuju za javno trgovačko društvo, u trgovački registar upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih.
(2)Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u društvo. Odjeljak 3. PRAVNI ODNOSI IZMEÐU ČLANOVA Slobodna ugovaranja Članak 135.
(1)Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.
(2)Odredbe iz ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine odredbe ne proizlazi drugačije Upravljanje društvom Članak 136.
(1)Društvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva
(2)Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva. Pravo nadzora Članak 137.
(1)Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili fotokopija godišnjih financijskih izvješća društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva.
(2)Kada postoji opravdani razlog, sud može na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da komanditoru i izvan slučaja iz stavka 1. ovoga članka priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.
(3)Komanditor nema posebnih prava koja pripadaju članu društva iz članka
  1. ovoga Zakona. Zabrana konkurencije Članak
  2. Odredbe članka
  3. i
  4. ovoga Zakona ne odnose se na komanditore. Sudjelovanje u dobiti i u snošenju gubitka Članak 139.
(1)Odredbe članka 87. ovoga Zakona primjenjuju se i na komanditore.
(2)Dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok on ne dosegne iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.
(3)U snošenju gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do visine svoga udjela u kapitalu društva, a i s neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. Obračun udjela u dobiti i u gubitku Članak 140.
(1)Članovi društva sudjeluju u dobiti prema odredbama članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2)Ako društvenim ugovorom nije što drugo ugovoreno, udio svakoga člana društva u dijelu dobiti koji prelazi opseg iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, kao i udio u snošenju gubitka, utvrđuje se u omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima. Isplata dobiti Članak 141.
(1)Udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom.
(2)Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dana računajući od dana usvajanja finanacijskih izvješća društva.
(3)Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog.
(4)Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak, komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena. Odjeljak 4. PRAVNI ODNOSI DRUŠTVA I ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIM OSOBAMA Zastupanje Članak 142.
(1)Komanditor nije ovlašten zastupati društvo.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć. Odgovornost komanditora Članak 143.
(1)Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.
(2)Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio.
(3)U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u trgovačkom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.
(4)Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.
(5)Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen.
(6)Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.
(7)U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno duštvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba. Odgovornost novoga člana društva Članak
  1. Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom komanditnog društva, odgovara u skladu s odredbama članka
  2. ovoga Zakona i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu. Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u trgovački registar Članak 145.
(1)Prema vjerovnicima društva bez učinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne upiše u trgovački registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima društva čija su potraživanja već bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u trgovački registar.
(2)Svi članovi društva moraju sudu podnijeti prijavu za upis povećanja i smanjenja uloga u trgovački registar. Na objavu upisa primjenjuje se odredba članka
  1. stavak
  2. ovoga Zakona. Vračanje zajmova Članak
  3. U društvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  4. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za članove komanditnog društva koji osobno odgovaraju i za komanditore. To se ne primjenjuje ako su članovi društva koji osobno odgovaraju javno trgovačko društvo ili komanditno društvo kod kojih je član koji osobno odgovara fizička osoba. Smrt ili prestanak komanditora Članak
  5. Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva. GLAVA III. TAJNO DRUŠTVO Pojam tajnoga društva Članak 148.
(1)Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.
(2)Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.
(3)Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.
(4)Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva. Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana Članak 149.
(1)Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuju se ugovorom.
(2)Na odnose između poduzetnika i tajnoga člana društva primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortakluku samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama ove glave. Pravo nadzora tajnoga člana Članak 150.
(1)Tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i dadu potrebna razjašnjenja.
(2)Kada za to postoji opravdani razlog, sud može na zahtjev tajnoga člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.
(3)Tajni član nema posebnih prava koja članu društva pripadaju na temelju članka 84. ovoga Zakona.
(4)Prava tajnoga člana iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti. Dobit i gubitak Članak 151.
(1)Udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnoga društva određuje se ugovorom.
(2)Ako udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, smatrat će se da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima.
(3)Ugovorom o tajnome društvu može se isključiti obveza tajnoga člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem tajnoga društva. Ugovorom se može isključiti pravo tajnoga člana na udio u dobiti.
(4)Ako nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem tajnoga društva. Račun dobiti i gubitka Članak 152.
(1)Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak tajnoga društva, te se tajnome članu isplaćuje njegov udio u dobiti.
(2)Tajni član sudjeluje u gubitku društva samo do iznosa uplaćenoga uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu. Za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem društva smanjuje se ulog tajnoga člana.
(3)U slučaju gubitka iskazanoga u poslovanju tajnoga društva, tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u tajno društvo.
(4)Ako nije drugačije ugovoreno, iznosi obračunate dobiti koje tajni član nije naplatio ne povećavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu. Smrt tajnoga člana Članak 153. Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva. Slučajevi prestanka društva Članak 154.
(1)Razlozi za prestanak društva jesu:
  1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu,
  2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme,
  3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,
  4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,
  5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom.
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka do prestanka tajnoga društva dolazi po sili zakona, izuzev ako je što drugo predviđeno ugovorom. Otkaz ugovora Članak 155.
(1)Na otkaz ugovora o tajnome društvu primjenjuju se odredbe članka 98., 100. i 101. ovoga Zakona.
(2)Svaki član društva može bez otkaznoga roka otkazati ugovor o tajnome društvu i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo članova društva. Obračun i dovršetak započetih poslova Članak 156.
(1)U slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun, te će poduzetnik tajnome članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još neisplaćenom dobiti.
(2)Ako ulog tajnoga člana nije bio uplaćen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog gubitka društva, tajnome članu isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o tajnome društvu.
(3)Ulog i udio u dobiti tajnome članu isplaćuju se u novcu, izuzev ako ugovorom o tajnome društvu nije što drugo određeno.
(4)Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva, dovršit će se u skladu s ugovorom o tajnome društvu i odredbama ove glave. Prava tajnoga člana u slučaju stečaja poduzetnika Članak 157.
(1)U slučaju stečaja poduzetnika, tajni član društva ima glede prava na povrat svoga uloga položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku društva.
(2)Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanoga poslovanjem društva. Pobijanje stečaja Članak 158.
(1)Ako je na temelju sporazuma koji je sklopljen između poduzetnika i tajnoga člana unutar godine dana prije nego što je nad poduzetnikom otvoren stečaj tajnome članu u cjelini ili djelomično vraćen ulog ili ga se u cjelini ili djelomično oslobodilo od pokrivanja gubitka, stečajni upravitelj može pobijati takvo vraćanje uloga i oslobođenje od obveze da se pokrije gubitak. Kod toga se ne razlikuje je li do povrata uloga i oslobođenja od obveze da se snosi gubitak došlo uz prestanak društva ili ne.
(2)Pobijanje iz stavka 1. ovoga članka je isključeno ako do stečaja dođe iz okolnosti koje nastanu nakon sporazuma o povratu uloga i o oslobođenju od obveze da se pokrije gubitak.
(3)Na pobijanje primjenjuju se propisi stečajnoga prava. GLAVA IV. DIONIČKO DRUŠTVO Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Pojam dioničkoga društva. Članak 159.
(1)Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.
(2)Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.
(3)Dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Osnivači Članak 160.
(1)Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.
(2)Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Temeljni kapital Članak
  1. Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose izražene u valuti Republike Hrvatske. Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala Članak
  2. Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala je u valuti iz članka
  3. ovoga Zakona izražena protuvrijednost od 30.000 DEM obračunata po srednjem tečaju za tu valutu u utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske koji je na snazi na dan podnošenja prijave za upis osnivanja društva, odnosno podnošenja prijave za upis promjene temeljnoga kapitala društva u trgovački registar s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Najniži nominalni iznos dionica Članak 163.
(1)Nominalni iznos dionice ne može biti manji od u valuti iz članka 161. ovoga Zakona izražene protuvrijednosti od 10 DEM obračunate po srednjem tečaju za tu valutu utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno kojeg utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske koji je na snazi na dan podnošenja prijave za upis osnivanja društva, odnosno podnošenja prijave za upis promjene temeljnoga kapitala društva u trgovački registar s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto.
(2)Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji od onoga iz stavka 1. ovoga članka. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.
(3)Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka
  1. ovoga članka moraju glasiti na u valuti iz članka
  2. ovoga Zakona izraženu protuvrijednost višekratnika iznosa od 10 DEM obračunatu po srednjem tečaju za tu valutu iz stavka
  3. ovoga članka i moraju biti izraženi cijelim brojem koji je višekratnik broja sto.
(4)Dionica je nedjeljiva. Iznos za koji se izdaju dionice Članak 164.
(1)Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala iz članka 162. ovog Zakona.
(2)Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa.
(3)Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos. Odjeljak 2. DIONICE Dionice koje glase na donositelja i koje glase na ime Članak 165.
(1)Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime.
(2)Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnoga. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici.
(3)U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Privremenice Članak 166.
(1)Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice).
(2)Privremenice moraju glasiti na ime.
(3)Na privremenice primjenjuju se odredbe članka 163. ovoga Zakona. Redovne i povlaštene dionice Članak 167.
(1)Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.
(2)Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:
  1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva,
  2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),
  3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.
(3)Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.
(4)Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.
(5)Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.
(6)Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Rodovi dionica Članak 168. Dionice koje daju ista prava čine rod dionica. Pravo glasa Članak 169.
(1)Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva.
(2)Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva.
(3)Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa u skupštini društva. Sastojci dionice Članak
  1. Dionica mora imati sljedeće sastojke:
  2. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos,
  3. oznaku vrste i roda dionice,
  4. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice,
  5. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja,
  6. datum izdavanja i broj dionice,
  7. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice. Dijelovi isprave o dionici Članak 171.
(1)Isprava o dionici sastoji se od tri dijela.
(2)Prvi dio, plašt dionice, mora sadržavati sve sastojke iz prethodnoga članka ovoga Zakona.
(3)Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke:
  1. redni broj kupona za naplatu dividende,
  2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda,
  3. tvrtku izdavatelja dionice,
  4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.
(4)Treći dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi. Odluka o izdavanju dionica Članak 172.
(1)Odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva.
(2)Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se:
  1. tvrtka izdavatelja dionica,
  2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica,
  3. nominalni iznosi dionica,
  4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime,
  5. vrijeme upisa dionica,
  6. način upisa dionica,
  7. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice,
  8. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica,
  9. vrsta i rod dionica,
  10. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija.
(3)Pod uvjetima koji su propisani posebnim zakonom, statutom društva može se odrediti da društvo umjesto isprava o dionicama izdaje dionice u nematerijaliziranom obliku. Odjeljak 3. OSNIVANJE Pododjeljak 1. Statut Usvajanje statuta Članak 173.
(1)Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.
(2)U ispravi iz stavka
  1. ovog članka moraju se navesti:
  2. osnivači i njihova prebivališta,
  3. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki dioničar,
  4. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala,
  5. izjava osnivača da prihvaćaju statut,
(3)Statut društva mora sadržavati odredbe o:
  1. tvrtki i sjedištu društva,
  2. predmetu poslovanja, 3 iznosu temeljnoga kapitala,
  3. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda,
  4. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,
  5. broju članova uprave i nadzornog odbora,
  6. načinu i obliku objave priopćenja društva,
  7. vremenu trajanja i prestanku društva.
(4)Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi ovoga Zakona samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno ovim Zakonom, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih navedenih u stavku 3. ovoga članka. Objava podataka i priopćenja društva Članak 174.
(1)Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske.
(2)Statutom se može odrediti da se podaci i priopćenja društva objavljuju i u drugim javnim glasilima. Posebne pogodnosti i trošak osnivanja društva Članak 175.
(1)Posebna pogodnost koja se daje pojedinome dioničaru ili trećoj osobi mora se navesti u statutu uz navođenje osobe kojoj je dana.
(2)U statutu moraju se posebno navesti troškovi i naknade u svezi osnivanja društva ako ih ono nadoknađuje dioničarima ili trećim osobama.
(3)Ako posebne pogodnosti, troškovi i naknade iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka nisu navedeni u statutu društva, prema društvu su bez učinka ugovori i pravne radnje kojima se daju takve pogodnosti te isplaćuju troškovi i naknade. Izmjenom statuta nakon što se društvo upiše u trgovački registar ne može se postići učinak da takvi ugovori i radnje djeluju prema društvu.
(4)Odredbe o posebnim pogodnostima, troškovima i naknadama mogu se u statutu promijeniti tek po proteku pet godina od upisa društva u trgovački registar. Ulaganje stvari i prava. Preuzimanje stvari Članak 176.
(1)Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos dionica, odnosno veći iznos za koji se one izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava), ili ako društvo preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovinska prava (preuzimanje stvari i prava), u statutu se moraju utvrditi stvar ili imovinsko pravo koje se ulaže ili preuzima, osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo i nominalni iznos dionice koje treba dati za ulaganje ili naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili prava. Ako društvo treba preuzeti stvar ili imovinsko pravo za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dioničara, to se smatra ulaganjem stvari, odnosno prava.
(2)Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari, odnosno prava.
(3)Prema društvu bez učinka su ugovori o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava i pravne radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu društva u smislu odredbi stavka 1. ovoga članka. Ako je društvo upisano u trgovački registar, ugovori i radnje koji nemaju učinka prema društvu ne utječu na valjanost statuta. Ako sporazum o ulaganju stvari, odnosno prava nije valjan, dioničar je dužan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice ili viši iznos za koji se ona izdaje.
(4)Nakon što se društvo upiše u trgovački registar ne može se izmjenom statuta otkloniti nevaljanost ugovora, odnosno pravnih radnji iz stavka 3. ovoga članka.
(5)Na promjenu odredbi o satutu o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava primjenjuje se odredba članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Pododjeljak
  3. Simultano osnivanje društva Pojam Članak 177.
(1)Osnivači osnivaju društvo preuzimanjem svih dionica društva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dioničko društvo.
(2)Društvo je osnovano kada ga se upiše u trgovački registar. Preuzimanje dionica Članak 178.
(1)Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo i da preuzimaju obvezu uplate dionica.
(2)Izjava svakog osnivača iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati nominalni iznos dionica koje preuzima, iznos za koji se izdaju, rod dionica ako se one izdaju u više rodova, podatak glase li na ime ili na donositelja te kada će se i kako uplatiti. Uplata dionica Članak 179.
(1)Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili prava.
(2)Dionice se uplaćuju u novcu zakonom određenim sredstvom plaćanja na račun dioničkog društva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj.
(3)Prije upisa društva u trgovački registar mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti najmanje četvrtinu nominalnog iznosa svake dionice, a ako se dionica izdaje za viši iznos od nominalnog iznosa dionice i cijeli iznos koji prelazi njezin nominalni iznos.
(4)Ako se dionica uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom ulogom stvari, odnosno prava, prije upisa društva u trgovački registar mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje ulaganjem stvari ili prava.
(5)Prije upisa društva u trgovački registar ulog u stvarima i u pravima mora se unijeti u cjelini. Ako se ulaganje stvari i prava sastoji u preuzimanju obveze da se društvu prenese neka stvar, ta se činidba mora ispuniti u roku od pet godina od upisa društva u trgovački registar. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za potraživanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini. Vrijednost stvari, odnosno prava koje se ulaže mora odgovarati nominalnom iznosu dionice, a ako se ona izdaje za iznos koji je veći od nominalnog iznosa i tom većem iznosu. Imenovanje organa društva Članak 180.
(1)Osnivači moraju u ispravi ovjerenoj od javnog bilježnika imenovati prvi nadzorni odbor društva i revizora za prvu ili za preostali dio prve poslovne godine.
(2)Na sastav i imenovanje nadzornog odbora ne primjenjuju se propisi o imenovanju članova toga odbora od strane zaposlenih.
(3)Članova prvog nadzornog odbora može se imenovati najdulje za vrijeme do održavanja prve glavne skupštine društva koja odlučuje o njihovu radu u prvoj poslovnoj godini, odnosno u dijelu poslovne godine za koji su bili imenovani.
(4)Nadzorni odbor imenuje članove prve uprave. Izvješće o osnivanju Članak 181.
(1)Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.
(2)U izvješću o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje. Pri tome moraju se navesti :
  1. pravni poslovi s kojima društvo namjerava steći ulog u stvarima, odnosno u pravima,
  2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu,
  3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godišnja financijska izvješća toga poduzeća,
  4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za račun članova uprave ili nadzornog odbora,
  5. da li je i na koji način neki član uprave ili nadzornog odbora dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu. Revizija osnivanja Članak 182.
(1)Članovi uprave i nadzornog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje.
(2)Pored toga jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju:
  1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora ujedno i osnivač društva,
  2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana upave ili nadzornog odbora,
  3. ako je neki član upave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu,
  4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava.
(3)Revizore osnivanja imenuje sud.
(4)Uvjeti za imenovanje revizora osnivanja uređuju se posebnim propisom. Opseg revizije osnivanja Članak 183.
(1)Revizija koju obavljaju članovi uprave i nadzornog odbora kao i revizija koju obavljaju revizori osnivanja odnosi se na to:
  1. jesu li točni i potpuni podaci osnivača o preuzimanju dionica, o ulaganju u temeljni kapital i o utvrđenjima iz članka
  2. i
  3. ovoga Zakona,
  4. odgovara li vrijednost ulaganja i preuzimanja stvari i prava nominalnom iznosu dionica koje za to treba dati ili vrijednosti činidbi koje za to treba ispuniti.
(2)O obavljenoj reviziji mora se sastaviti pisano izvješće u kojemu se moraju navesti okolnosti iz prethodnoga stavka ovoga članka. U izvješću mora se opisati predmet svakoga uloga u stvari i u pravu ili preuzimanja stvari i prava i koje su metode procjene primijenjene za to da bi se utvrdila njihova vrijednost.
(3)Izvješće iz prethodnoga stavka ovoga članka dostavlja se sudu i upravi društva. Svako ima kod suda pravo uvida u podneseno izvješće. Nesuglasje između osnivača i revizora osnivanja Članak 184.
(1)Revizori osnivanja mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni za to da bi se obavila revizija.
(2)O nesuglasju između osnivača i revizora osnivanja o opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati osnivači, odlučuje registarski sud. Odluka suda ne može se pobijati. Ako osnivači ne postupe po odluci suda, revizori osnivanja neće podnijeti izvješće. Naknada i troškovi revizora osnivanja Članak 185.
(1)Revizori osnivanja imaju pravo da im se nadoknade troškovi i plati primjerena nagrada za njihov rad. Nadoknadu troškova i nagradu za rad revizora određuje registarski sud.
(2)Nadoknada troškova i nagrada za rad revizora plaćaju se na teret društva. Prijava za upis društva u trgovački registar Članak 186. Prijavu za upis društva u trgovački registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora. Sadržaj prijave Članak 187.
(1)U prijavi za upis u trgovački registar moraju se navesti:
  1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,
  2. iznos za koji su izdane dionice,
  3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene, 4 izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona,
  6. članovi uprave i nadzornog odbora društva te njihovo prebivalište i jedinstveni matični brojevi građana.
(2)Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:
  1. statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice,
  2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi,
  3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena financijska institucija),
  4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova,
  5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora,
  6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena,
  7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije.
(3)Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili fotokopijama. Ispitivanje prijave Članak 188.
(1)Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.
(2)Sud će odbiti upis društva u trgovački registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što su ga podnijeli članovi uprave i nadzornog odbora nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari, odnosno prava ili preuzimanja stvari bitno manja od nominalnih iznosa dionica koje se za to daju ili od vrijednosti protučinidbe. Sadržaj upisa Članak
  1. U trgotački registar upisuju se:
  2. tvrtka društva,
  3. sjedište društva,
  4. predmet poslovanja društva.
  5. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala,
  6. dan kada je usvojen statut,
  7. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora i njihovi jedinstveni matični brojevi gradana te prebivalište,
  8. trajanje društva,
  9. ovlaštenja članova uprave za zastupanje. Objava upisa Članak 190.
(1)Osim sadržaja upisa objavljuju se:
  1. podaci iz članka
  2. stavka 3., članka
  3. stavka l. i
  4. i članka
  5. ovoga Zakona,
  6. iznos za koji su izdane dionice, 3 .ime i prezime, odnosno tvrtka. prebivalište. odnosno sjedište, a ako se radi o fizičkoj osobi i jedinstveni matični broj građana osnivača,
  7. imena i prezimena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište članova prvog nadzornog odbora.
(2)Istovremeno se objavljuje da se kod suda mogu razgledati isprave koje su priložene prijavi za upis, tj. izvješća o reviziji članova uprave i nadzornog odbora te revizora osnivanja. Odgovornost osnivača Članak 191.
(1)Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi osnivanja društva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava društva može slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za dionice društva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu štetu osnivači moraju društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja.
(2)Ako osnivači s nakanom ili s grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili troškovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako pričinjenu štetu.
(3)Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati.
(4)Nastane li društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar odnosno pravo, društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za kojega su znali da nije sposoban za plaćanje niti za to da ispuni preuzetu činidbu.
(5)Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun osnivači preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivači što su djelovali za njihov račun.
(6)Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština društva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže ukupno s najmanje desetinom temeljnoga kapitala društva a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima. Odgovornost drugih osoba Članak
  1. Pored osnivača i osoba za čiji su račun oni preuzeli dionice društvu solidarno odgovara za štetu i onaj:
  2. tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji,
  3. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzimanjem stvari,
  4. tko prije upisa društva u trgovački registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati za netočnost ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osnivanja društva ili za štetu pričinjenu društvu ulaganjem ili preuzimanjem stvari. Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora Članak
  5. Članovi uprave i nadzornog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osnivanju povrijedili svoje obveze. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka
  6. stavka
  7. ovoga Zakona. Zabranjeno izdavanje dionica Članak
  8. Prije upisa društva u trgovački registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništave. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem. Pododjeljak
  9. Sukcesivno osnivanje društva Pojam Članak 195.
(1)Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva.
(2)Društvo je osnovano kada ga se upiše u trgovački registar. Javni poziv za upis dionica Članak 196.
(1)Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati :
  1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,
  2. iznos temeljnoga kapitala društva,
  3. broj, vrstu i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos i iznos za koji se izdaju te broj, vrstu i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,
  4. dan kada je usvojen statut,
  5. ime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i jedinstveni matični broj građana osnivača,
  6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji,
  7. vrijeme početka i kraja upisa,
  8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u trgovački centar,
  9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u trgovački registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini,
  10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,
  11. način sazivanja osnivačke skupštine,
  12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva.
(2)Ništav je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka
  1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništav, ako je društvo upisano u trgovački registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica. Upis i uplata dionica Članak 197.
(1)Dionice se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod financijske institucije te na način kako je to određeno u članku 179. ovoga Zakona.
(2)Na izvješće o provedenom osnivanju i na reviziju osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 181. do 185. ovoga Zakona.
(3)Financijska institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Upisnica Članak 198.
(1)Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica (upisnica). Jedan primjerak upisnice predaje se upisniku a dva su namijenjena za potrebe društva. Ako se dionica upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju društvu treba priložiti i punomoć.
(2)Upisnica mora sadržavati:
  1. broj, vrstu i rod upisanih dionica, njihov nominalni inos i iznos za koji se upisuju,
  2. izjavu upisnika kojom se obvezuje da će uplatiti dionice pod uvjetima određenim u javnom pozivu za upis dionica,
  3. iznos novca koji upisnik uplaćuje pri upisu dionica,
  4. izjavu upisnika da je upoznat sa statutom, izvješćem o osnivanju i izvješćem o reviziji te da je suglasan sa statutom društva i s osnivanjem društva,
  5. ime, odnosno tvrtku upisnika, odnosno ime njegova punomoćnika, njegovo prebivalište, odnosno sjedište a za fizičku osobu i jedinstveni matični broj građana te njihov potpis,
  6. potpis ovlaštene osobe u financijskoj instituciji kod koje su dionice upisane i obavljeno plaćanje te potvrdu o uplati.
(3)Ništava je upisnica koja nema sve podatke iz prethodnoga stavka ovoga članka i kojom se protivno zakonu ograničava odgovornost obveze upisnika. Neuspjeli upis Članak 199.
(1)Rok za upis dionica ne može biti dulji od tri mjeseea računajući od dana određenoga za početak roka za upis.
(2)Ako u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka nisu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve dionice, osnivači mogu u roku od 15 dana po proteku toga roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane.
(3)Ako osnivači u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka ponuđene dionice ne preuzmu ili ih ne upišu i ne uplate u skladu s prospektom, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivači moraju u narednih 15 dana novim oglasom pozvati upisnike da podignu uplaćene iznose.
(4)Osobe koje su dale ulog u stvarima ili pravima ili su preuzele dionice a da ih nisu upisale na temelju prospekta mora se upozoriti da preuzmu ono što su uplatile ili uložile u društvo čije osnivanje nije uspjelo. Nepravodobna plaćanja Članak 200.
(1)Ako se neko od plaćanja koja dospijevaju prije upisa društva u trgovački registar ne obavi na vrijeme, osnivači mogu preuzimanje ili upis dionica proglasiti nevaljanim a dionice mogu preuzeti oni sami ili netko treći.
(2)Uplate ranijih upisnika ili preuzimatelja dionica pripadaju društvu. Raspoređivanje upisanih dionica Članak 201.
(1)Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.
(2)U slučaju iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.
(3)Svaki upisnik dionica ima kod financijske institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica koje vrste i roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podigne previše uplaćene iznose. Raspolaganje s uplatama Članak 202. Uprava može raspolagati s uplatama za dionice nakon što se društvo upiše u trgovački registar. Na teret temeljnoga kapitala društva ne mogu se plaćati posebne naknade, povrati plaćanja i nagrade. Osnivači ne mogu raspolagati s uplatama za dionice. Sazivanje osnivačke skupštine Članak 203.
(1)Osnivačka skupština mora se održati najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica koji je bio određen u prospektu. Osnivači društva sazivaju osnivačku skupštinu oglasom koji se mora objaviti na isti način kao što je bio objavljen i prospekt, ali tako da između zadnje objave oglasa i skupštine protekne najmanje 15 dana.
(2)U roku iz prethodnoga stavka ovoga članka mora se upisnicima kojima su podijeljene dionice omogućiti da u financijskoj instituciji gdje su ih upisali i na nekome drugome mjestu koje odrede osnivači razgledaju statut, izvješća osnivača i revizora, upisnice, izvješće osnivača o troškovima osnivanja, popis o podjeli dionica te popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta te koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedine vrste i roda.
(3)Sud može na zahtjev osnivača iz opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za održavanje glavne skupštine.
(4)Ako o osnivačkoj skupštini nema posebnih odredbi, na nju se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj skupštini društva. Posljedice neodržavanja osnivačke skupštine Članak 204.
(1)Ako se pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.
(2)U roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine osnivači moraju oglasom objavljenim na isti način kao i prvi prospekt pozvati upisnike dionica da podignu svoje uplate.
(3)Ako osnivači ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, oglas će o trošku osnivača na prijedlog nekog od upisnika dionica objaviti sud. Podobnost skupštine da donosi odluke Članak 205.
(1)Osnivačka skupština mora se održati u sjedištu društva, ako u prospektu za to nije bilo određeno neko drugo mjesto.
(2)Na osnivačkoj skupštini mora biti zastupljena većina svih dionica, a ako se dionice izdaju u više rodova, tada i većina dionica svakoga roda.
(3)Osnivačku skupštinu otvara javni bilježnik kojega na skupštinu moraju pozvati osnivači. Javni bilježnik mora sastaviti popis prisutnih upisnika i preuzimatelja dionica, odnosno njihovih zastupnika i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje skupštine iz prethodnoga stavka ovoga članka.
(4)Ako osnivačka skupština nije podobna da donosi odluke, jer nisu ispunjeni uvjeti iz stavka
  1. ovoga članka, a nije ni produljen rok za održavanje skupštine u skladu s odredbom članka
  2. stavka
  3. ovoga zakona, osnivači mogu, na način kako su to učinili i za skupštinu koja nije bila podobna za odlučivanje, u roku od 15 dana ponovno sazvati skupštinu s time da između sazivanja skupštine i dana njezina održavanja ne može proteći manje od osam ni više od petnaest dana.
(5)Ako osnivači ponovno ne sazovu skupštinu ili je sazovu ali ona ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo. Tijek osnivačke skupštine Članak 206.
(1)Nakon otvaranja skupština izabire predsjednika i dva brojača glasova. Nakon toga čitaju se izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Prilozi navedenim izvješćima čitaju se samo ako to zatraže dioničari koji imaju najmanje deset posto (10%) od svih glasova prisutnih ili zastupanih dioničara na skupštini.
(2)Zapisnik o radu skupštine vodi javni bilježnik. Zapisnik osim njega potpisuju predsjednik skupštine, brojači glasova i osnivači društva. Nadležnost osnivačke skupštine Članak
  1. Osnivačka skupština:
  2. utvrđuje jesu li upisane, odnosno preuzete i raspoređene sve dionice, jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ovome Zakonu i po statutu društva morali unijeti do održavanja osnivačke skupštine te hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u trgovački registar,
  3. utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva,
  4. izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna s

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.