Zabrana natjecanja u ugovoru o radu: rok i naknada
Mnogi ugovori o radu sadrže odredbu da radnik nakon odlaska ne smije raditi za konkurenciju ni pokrenuti vlastiti posao u istoj djelatnosti. Zakon o radu (ZR) razlikuje dvije zabrane. Zakonska zabrana natjecanja vrijedi dok traje radni odnos i ne treba je ugovarati: radnik bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju poslodavac obavlja (čl. 101. ZR). Ugovorna zabrana natjecanja odnosi se na razdoblje nakon prestanka ugovora o radu i obvezuje samo ako ispunjava uvjete iz čl. 102. do 106. ZR: pisani oblik, najdulje dvije godine, razmjernost i, u pravilu, mjesečnu naknadu od najmanje polovice dotadašnje prosječne plaće.
Vodič je namijenjen radnicima koji su takvu odredbu potpisali i žele znati vezuje li ih, ali i poslodavcima koji je žele ugovoriti tako da izdrži pred sudom. Objašnjava kada je zabrana ništetna, kada prestaje sama od sebe, kako poslodavac od nje može odustati, kako se ugovara i smanjuje ugovorna kazna te što radnik riskira ako zabranu prekrši.
Najčešća pogreška u praksi je odredba bez naknade. Takva zabrana radnika u pravilu ne obvezuje, osim u iznimnom slučaju iz čl. 106. st. 3. ZR, a za radnika s plaćom nižom od prosječne ništetna je u cijelosti.
Ključne činjenice
Rok
Ugovorna zabrana natjecanja smije trajati najdulje dvije godine od dana prestanka radnog odnosa (čl. 102. st. 2. ZR), a naknadu za nju poslodavac isplaćuje najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 103. st. 2. ZR).
Ostali rokovi: radnik koji je izvanredno otkazao zbog teške povrede obveze poslodavca ima mjesec dana od prestanka ugovora da pisano izjavi da se ne smatra vezanim zabranom (čl. 104. st. 1. ZR); poslodavac koji je otkazao bez opravdanog razloga mora u 15 dana od otkaza obavijestiti radnika da će plaćati naknadu, inače zabrana prestaje (čl. 104. st. 2. ZR); nakon pisanog odustanka poslodavac plaća naknadu još tri mjeseca (čl. 105. st. 2. ZR). Kod zakonske zabrane pravo poslodavca prestaje tri mjeseca od saznanja za posao, a najkasnije pet godina od njegova sklapanja (čl. 101. st. 3. ZR).
Što učiniti
Utvrdite o kojoj se zabrani radi.
Zakonska zabrana natjecanja vrijedi za svakog radnika dok traje radni odnos, pa i tijekom otkaznog roka: bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca (čl. 101. st. 1. ZR). Ako je poslodavac pri zapošljavanju znao da se radnik bavi određenim poslovima i nije tražio da prestane, smatra se da ih je odobrio (čl. 101. st. 4. ZR); odobrenje može opozvati uz poštivanje otkaznog roka (st. 5.). Ugovorna zabrana iz čl. 102. ZR djeluje tek nakon prestanka ugovora i postoji samo ako je ugovorena. Za članove uprave društva vrijedi i posebna zabrana konkurencije iz čl. 248. Zakona o trgovačkim društvima.
Provjerite oblik i trajanje ugovorne zabrane.
Ugovorna zabrana natjecanja mora biti sklopljena u pisanom obliku (čl. 102. st. 4. ZR) i može biti sastavni dio ugovora o radu (st. 3.), zaseban ugovor ili odredba sporazuma o prestanku radnog odnosa. Ne smije se ugovoriti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa (st. 2.). Pročitajte što je točno zabranjeno: zaposlenje kod osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem, sklapanje poslova za svoj ili tuđi račun kojima se natječete s poslodavcem, ili oboje (st. 1.). Usmeni dogovor ili interni pravilnik koji radnik nije potpisao ne stvara ugovornu zabranu. Zabilježite datum potpisa, jer o njemu ovise uvjeti valjanosti iz sljedećeg koraka.
Provjerite plaću i dob radnika u trenutku sklapanja.
Ugovorna zabrana natjecanja ništetna je ako ju je sklopio maloljetnik ili radnik koji je u vrijeme sklapanja primao plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj (čl. 102. st. 6. ZR). Na tu se ništetnost može pozvati radnik, ali ne i poslodavac (st. 7.). Pribavite obračune plaće za mjesec u kojem je zabrana potpisana i usporedite ih s podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći za isto razdoblje. Ako je zabrana ugovorena naknadno, primjerice aneksom nakon povišice, mjerodavna je plaća u trenutku potpisa aneksa, a ne pri zapošljavanju ili pri odlasku iz tvrtke.
Provjerite je li ugovorena naknada.
Ugovorna zabrana obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da će mu za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu od najmanje polovice prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu (čl. 103. st. 1. ZR). Naknada se isplaćuje najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec (st. 2.). Ako je dio plaće služio pokriću troškova u vezi s radom, naknada se može razmjerno umanjiti (st. 3.). Iznimka je čl. 106. st. 3. ZR: s radnikom koji je pri sklapanju primao plaću veću od prosječne smije se ugovoriti ugovorna kazna i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade.
Ocijenite je li zabrana razmjerna.
I pisana zabrana s naknadom ne obvezuje radnika ako joj cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako, s obzirom na područje, vrijeme i cilj, nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika (čl. 102. st. 5. ZR). Usporedite opseg zabrane s onim što ste stvarno radili: prodavač na lokalnom tržištu teško može biti vezan zabranom rada u cijeloj Europskoj uniji, a administrativni radnik zabranom svakog posla u cijeloj industriji. Poslodavac treba moći pokazati koje klijente, znanje ili tržište štiti. O razmjernosti konačno odlučuje sud, pa radnik koji zabranu smatra nerazmjernom treba prikupiti opis poslova, popis klijenata i podatke o tržištu.
Provjerite je li zabrana prestala zbog načina prestanka rada.
Ako je radnik izvanredno otkazao ugovor o radu zato što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora, primjerice ne isplaćuje plaću, zabrana prestaje važiti kad radnik u roku od mjesec dana od prestanka ugovora pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom (čl. 104. st. 1. ZR). Ako je poslodavac otkazao ugovor bez opravdanog razloga, zabrana prestaje, osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza obavijesti radnika da će mu za vrijeme zabrane plaćati naknadu iz čl. 103. ZR (čl. 104. st. 2. ZR). Izjavu pošaljite preporučeno s povratnicom i sačuvajte dokaz o datumu dostave.
Poslodavac: odustanite pisano ako vam zabrana ne treba.
Poslodavac može odustati od ugovorne zabrane natjecanja pod uvjetom da o tome pisano obavijesti radnika (čl. 105. st. 1. ZR). Odustanak ga ne oslobađa odmah: naknadu iz čl. 103. ZR i dalje duguje do isteka tri mjeseca od dana dostave pisane obavijesti radniku (čl. 105. st. 2. ZR). Zato o zabrani odlučite što ranije, po mogućnosti prije prestanka radnog odnosa. Obavijest dostavite tako da možete dokazati datum primitka. Radnik od dostave obavijesti više nije vezan zabranom, a naknadu za tromjesečno razdoblje može utužiti ako je poslodavac ne isplati.
Ugovorna kazna i njezino smanjenje.
Za slučaj kršenja ugovorne zabrane može se ugovoriti ugovorna kazna (čl. 106. st. 1. ZR), u obliku propisanom za samu zabranu, dakle pisano (čl. 351. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, ZOO). Ako je predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može tražiti samo njezinu isplatu, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete (čl. 106. st. 2. ZR). Kad je kazna ugovorena za neispunjenje, vjerovnik bira ispunjenje ili kaznu i gubi pravo na ispunjenje ako je zatražio kaznu (čl. 353. ZOO). Sud će na zahtjev dužnika smanjiti kaznu koja je nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje obveze (čl. 354. ZOO); radnik to mora izričito zatražiti u odgovoru na tužbu.
Rješavanje spora pred sudom.
Spor o zabrani natjecanja spor je iz radnog odnosa. Radnik koji tuži poslodavca, primjerice zbog neisplaćene naknade, može tužbu podnijeti općinskom sudu prema sjedištu poslodavca, prema mjestu rada ili mjestu zasnivanja radnog odnosa (čl. 65. ZPP) i oslobođen je sudskih pristojbi (čl. 11. st. 1. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama). Poslodavac tuži radnika pred općinskim sudom prema prebivalištu radnika. Potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina (čl. 139. ZR), ali kod zakonske zabrane pravo poslodavca prestaje već tri mjeseca od saznanja za posao (čl. 101. st. 3. ZR). Odvojeno od zabrane natjecanja poslodavac može štititi poslovnu tajnu pred trgovačkim sudom (čl. 3. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti).
Na što paziti
- Zabrana bez naknade. Odredba kojom poslodavac ne preuzima obvezu plaćanja naknade od najmanje polovice prosječne plaće radnika u pravilu ne obvezuje (čl. 103. st. 1. ZR). Poslodavac koji na njoj gradi poslovni plan zaštite klijenata, oslanja se na odredbu koju sud vjerojatno neće primijeniti.
- Plaća ispod prosječne pri potpisu. Zabrana koju je potpisao radnik s plaćom manjom od prosječne u RH ništetna je (čl. 102. st. 6. ZR), a poslodavac se na tu ništetnost ne može pozivati (st. 7.). Radnik zato može birati: poštovati zabranu i tražiti naknadu ili se na ništetnost pozvati.
- Preširoka zabrana. Zabrana svakog rada u cijeloj djelatnosti ili na cijelom području države, bez veze s klijentima i znanjem koje je radnik stvarno imao, može se ocijeniti nerazmjernom (čl. 102. st. 5. ZR). Poslodavac je treba usko odrediti po području, vremenu i vrsti posla.
- Rad za konkurenta tijekom otkaznog roka. Dok traje radni odnos vrijedi zakonska zabrana natjecanja (čl. 101. ZR). Poslodavac može tražiti naknadu štete, posao preuzeti za svoj račun ili zahtijevati predaju zarade (čl. 101. st. 2. ZR), a teška povreda može biti razlog za izvanredni otkaz.
- Propušteni rok od mjesec dana. Radnik koji je izvanredno otkazao zbog teške povrede poslodavca, a u roku od mjesec dana ne izjavi pisano da se ne smatra vezanim zabranom, ostaje vezan (čl. 104. st. 1. ZR). Izjavu pošaljite odmah uz izvanredni otkaz ili neposredno nakon njega.
- Poslodavac propusti obavijest od 15 dana. Ako je poslodavac otkazao bez opravdanog razloga i u 15 dana od otkaza ne obavijesti radnika da će plaćati naknadu, zabrana prestaje (čl. 104. st. 2. ZR). Kasnija obavijest je ne vraća na snagu.
- Pretjerana ugovorna kazna. Kazna u visini višegodišnje plaće bez veze sa stvarnim rizikom može se smanjiti (čl. 354. ZOO), ali samo na zahtjev dužnika. Radnik koji u parnici to ne zatraži riskira presudu na cijeli ugovoreni iznos.
- Poslovna tajna nakon isteka zabrane. Prestanak zabrane natjecanja ne znači da radnik smije koristiti tuđe popise klijenata, cijene ili tehnologiju. Informacije koje ispunjavaju uvjete poslovne tajne štiti poseban zakon (čl. 3. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti), neovisno o ugovoru o radu.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
Je li zabrana natjecanja bez naknade valjana?
U pravilu ne obvezuje radnika. Ugovorna zabrana natjecanja vezuje radnika samo ako se poslodavac ugovorom obvezao isplaćivati mu naknadu od najmanje polovice prosječne plaće iz posljednja tri mjeseca rada (čl. 103. st. 1. ZR). Iznimka je radnik koji je pri potpisu imao plaću veću od prosječne u RH: s njim se može ugovoriti ugovorna kazna i bez obveze naknade (čl. 106. st. 3. ZR).
Koliko najduže može trajati zabrana natjecanja nakon prestanka rada?
Najdulje dvije godine od dana prestanka radnog odnosa (čl. 102. st. 2. ZR). Zakon zabranjuje ugovaranje duljeg razdoblja, pa radnik nakon isteka dvije godine nije vezan, bez obzira na to što piše u ugovoru. I unutar tog roka zabrana mora biti razmjerna području, vremenu i cilju zaštite poslodavčevih opravdanih interesa (čl. 102. st. 5. ZR).
Kolika je naknada za zabranu natjecanja?
Najmanje polovica prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaki mjesec trajanja zabrane (čl. 103. st. 1. ZR). Poslodavac je isplaćuje najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec (st. 2.). Ako je dio plaće služio pokriću troškova u vezi s radom, primjerice putnih, naknada se može razmjerno umanjiti (st. 3.). Ugovorom se može odrediti i viša naknada.
Vrijedi li zabrana natjecanja ako mi je poslodavac dao otkaz?
Ovisi o razlogu. Ako je poslodavac otkazao bez opravdanog razloga iz Zakona o radu, zabrana prestaje, osim ako vas u 15 dana od otkaza obavijesti da će vam plaćati naknadu (čl. 104. st. 2. ZR). Kod zakonitog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza zabrana u pravilu ostaje na snazi, uz obvezu poslodavca da plaća ugovorenu naknadu.
Smijem li raditi za konkurenciju za vrijeme otkaznog roka?
Ne bez odobrenja poslodavca. Dok traje radni odnos, pa i u otkaznom roku, vrijedi zakonska zabrana natjecanja (čl. 101. st. 1. ZR), neovisno o tome je li potpisana ugovorna zabrana. Poslodavac može tražiti naknadu štete ili da mu predate zaradu od takvog posla (čl. 101. st. 2. ZR), i to u roku od tri mjeseca od saznanja, a najkasnije pet godina od sklapanja posla.
Može li poslodavac odustati od zabrane natjecanja?
Može, ali samo pisanom obavijesti radniku (čl. 105. st. 1. ZR). Od dostave obavijesti radnik više nije vezan zabranom, a poslodavac mu ipak mora plaćati naknadu još tri mjeseca od dana dostave (čl. 105. st. 2. ZR). Zato je za poslodavca povoljnije odustati što ranije, a radnik treba sačuvati obavijest kao dokaz da smije prihvatiti posao kod konkurenta.
Što ako sam pri potpisu imao plaću nižu od prosječne?
Ugovorna zabrana natjecanja tada je ništetna (čl. 102. st. 6. ZR). Na ništetnost se može pozvati samo radnik, ne i poslodavac (st. 7.), pa možete birati hoćete li zabranu poštovati i tražiti ugovorenu naknadu ili se pozvati na ništetnost i zaposliti kod konkurenta. Mjerodavna je plaća u trenutku sklapanja, a usporedbu napravite s podacima Državnog zavoda za statistiku za isto razdoblje.
Može li sud smanjiti ugovornu kaznu za kršenje zabrane natjecanja?
Može, ali samo na zahtjev dužnika: sud smanjuje ugovornu kaznu koja je nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje obveze (čl. 354. ZOO). Radnik to mora izričito zatražiti u parnici. Ako je ugovorena samo kazna, poslodavac ne može uz nju tražiti i ispunjenje obveze ni naknadu veće štete (čl. 106. st. 2. ZR).
Smijem li nakon odlaska otvoriti vlastiti obrt u istoj djelatnosti?
Ako ugovorne zabrane nema ili nije valjana, smijete. Ako je valjano ugovorena, ona obuhvaća i sklapanje poslova za vlastiti račun kojima se natječete s bivšim poslodavcem (čl. 102. st. 1. ZR), dakle i vlastiti obrt ili društvo. Neovisno o zabrani, ne smijete koristiti poslovne tajne bivšeg poslodavca, primjerice popise klijenata ili cjenike, koje štiti poseban zakon.
Što ako mi poslodavac ne isplaćuje naknadu za zabranu natjecanja?
Pisano ga pozovite na isplatu dospjelih iznosa, jer naknada dospijeva do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 103. st. 2. ZR). Ako ne plati, tužite ga općinskom sudu; kao radnik ste oslobođeni sudskih pristojbi (čl. 11. st. 1. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama). Smijete li zbog neplaćanja prestati poštovati zabranu, procijenite uz savjet odvjetnika, jer o tome konačno odlučuje sud.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države