Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje vodni promet na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, uključujući sigurnost plovidbe, upravljanje vodnim putovima i lukama, te materijalnopravne odnose vezane uz objekte unutarnje plovidbe. Cilj mu je osigurati provedbu akata Europske unije u ovom području.

Što regulira

Vodni promet i sigurnost plovidbe na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
Pravni status, zaštitu voda od onečišćenja s plovila i upravljanje vodnim putovima, lukama i pristaništima.
Materijalnopravne odnose koji se odnose na sve objekte unutarnje plovidbe, postupke upisa plovila i plutajućih objekata.
Poslove prijevoza, ugovaranje prijevoza i inspekcijski nadzor u unutarnjoj plovidbi.

Koga se tiče

Sva plovila i plutajući objekti koji plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
Fizičke i pravne osobe koje su brodari, korisnici čamaca, lučki operateri ili obavljaju lučke djelatnosti.

Ključne točke

Razvitak unutarnje plovidbe, vodni promet, vodni putovi i luke unutarnjih voda od gospodarskog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.
Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor.
Brod unutarnje plovidbe je plovilo duljine 20 metara i više, ili zapremine od 100 m3 i više, ili ovlašteno prevoziti više od 12 putnika, ili se koristi za tegljenje, potiskivanje ili pokretanje bočnih sastava.
Čamac je plovilo namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili duljine trupa veće od 2,5 metara, a manje od 20 metara.

Tekst zakona

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani zakoni Geodez

ija Zakon o općem upravnom postupku Zakon o vodama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o cestama Zakon o šumama Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o željeznici Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o naseljima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu More i brodovi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o morskom ribarstvu Pomorski zakonik Zakon o zaštiti prirode Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o lučkim kapetanijama Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Zakon o Hrvatskom registru brodova Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o akvakulturi Pomorski zakonik 2013-2015 Zakon o Plovputu, Split Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka Zakon o Zajedničkom fondu rizika pomorskih brodarskih poduzeća prekomorske plovidbe Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih vodaNN 144/21 na snazi od 04.01.2022. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda 2019-2021Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda 2014-2018Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda 2013-2014Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda 2007-2013Zakon o plovidbi unutarnjim vodama 1998-2007Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaHrvatski registar brodovaHrvatske vode DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1)Ovim se Zakonom uređuje vodni promet na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, pravni status, zaštita voda od onečišćenja s plovila, način upravljanja vodnim putovima, lukama i pristaništima unutarnjih voda, materijalnopravni odnosi koji se odnose na sve objekte unutarnje plovidbe, postupci upisa plovila i plutajućih objekata, poslovi prijevoza i ugovaranje prijevoza, inspekcijski nadzor te druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda.

(2)Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, odredbe koje se odnose na brod unutarnje plovidbe primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe koji plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(3)Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonom izričito određeno.

(4)Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brod u gradnji primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe u gradnji.

(5)Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva i odredbe zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija. Članak

Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije: – Uredba Vijeća (EEZ) br. 2919/85 od
listopada
o utvrđivanju uvjeta za pristup aranžmanima u okviru Revidirane Konvencije o plovidbi Rajnom za plovila koja pripadaju Rajnskoj plovidbi (SL L 280,
1985.) – Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 3921/91 od
prosinca
o utvrđivanju uvjeta pod kojima nerezidentni prijevoznici mogu prevoziti robu ili putnike unutarnjim vodnim putovima unutar države članice (SL L 373,
1991.) – Uredba Vijeća (EZ) br. 1356/96 od
srpnja
o zajedničkim pravilima koja se primjenjuju na prijevoz robe ili putnika unutarnjim vodnim putovima između država članica radi uspostavljanja slobode pružanja tih prometnih usluga (SL L 175,
1996.) – Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/1668 od
lipnja
o izmjeni Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 256,
2019.) – Delegirana Uredba Komisije (EU) 2020/473 od
siječnja
o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda za baze podataka za svjedodžbe Unije o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike (SL L 100,
2020.) – Delegirana Uredba Komisije (EU) 2020/474 od
siječnja
o europskoj bazi podataka o plovilima (SL L 100,
2020.) – Direktiva 96/75/EZ Vijeća od
studenoga
o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 304,
1996.) – Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
rujna
o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255,
2005) – Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
rujna
o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 259,
2009.) – Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od
rujna
o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252,
9 2016.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1308 od
travnja
o izmjeni priloga I. i II. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izmjene popisa unutarnjih plovnih putova Unije i minimalnih tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte (SL L 284,
2021.) – Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od
prosinca
o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345,
2017.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od
kolovoza
godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6,
2020.). Članak
Razvitak unutarnje plovidbe, vodni promet, vodni putovi i luke unutarnjih voda od gospodarskog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Članak
Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor. Članak
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
bočni sastav je skupina plovila povezanih bokom uz bok, osim čamaca, od kojih se nijedno ne nalazi ispred motornog plovila koje pokreće sastav
boksaža je vrsta lučke usluge kojom se obavlja manevriranje plovilima u luci
brod unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: brod), osim ratnog broda, je plovilo unutarnje plovidbe namijenjeno isključivo ili pretežno plovidbi unutarnjim vodama, čija je duljina 20 metara i više, ili je umnožak duljine, širine i gaza zapremina od 100 m3 i više, ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika, ili se koristi za tegljenje (tegljač), potiskivanje (potiskivač) ili pokretanje bočnih sastava na unutarnjim vodama bez obzira na duljinu i zapremninu, te plutajuće postrojenje
brod Unije je plovilo koje vije zastavu države članice Europske unije
brod treće zemlje je plovilo koje ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
brod u gradnji je plovilo koje se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koje je upisano u upisnik brodova kao plovilo u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova
brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik broda
brodarac je svaka osoba koja je zaposlena, uzeta u službu ili koja radi u bilo kojem svojstvu na brodu unutarnje plovidbe
brodarski agent je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje agencijskih djelatnosti u brodarstvu i koja u ime i za račun nalogodavca obavlja agencijske poslove u brodarstvu
čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara. Čamac sposoban za plovidbu morem smatra se brodicom ili jahtom i na njega se primjenjuju odredbe propisa o brodicama i jahtama. Pojam čamac ne obuhvaća: – čamac koji pripada drugom plovilu u svrhu prikupljanja otpada, spašavanja ili obavljanja radova – čamac namijenjen isključivo za natjecanja – kanu, kajak, gondolu i pedalinu – dasku za jedrenje i dasku za jahanje na valovima.
domaći brod je plovilo koje vije zastavu Republike Hrvatske
domaća plovidba je plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske
domaći prijevoz (kabotaža) je prijevoz plovilima između luka na području Republike Hrvatske
domaći prijevoznik je prijevoznik registriran u Republici Hrvatskoj za obavljanje prijevozničke djelatnosti na unutarnjim plovnim putovima
državni vodni put je vodni put na kojem je bez odobrenja dopuštena plovidba plovilima koja viju zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
javni brod je plovilo, osim ratnog broda, namijenjeno i opremljeno za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koje služi isključivo u negospodarske svrhe
javni prijevoz je komercijalni prijevoz putnika i stvari plovilima koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu
korisnik čamca je fizička ili pravna osoba koja drži čamac u posjedu kao vlasnik ili na temelju ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik čamca osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika čamca na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o brodaru
lučka infrastruktura su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, građevine prometne infrastrukture, vodovodne, kanalizacijske, energetske i telekomunikacijske mreže, infrastruktura za opskrbu plovila, infrastruktura za prikupljanje i zbrinjavanje otpada koji nastaje na plovilima/brodovima, uključujući otpad od tereta, lukobrani te građevine i uređaji za sigurnost plovidbe u luci i tome slične građevine
lučka suprastruktura su građevine na lučkom području te lučki kapitalni pretovarni objekti
lučke građevine su građevine u smislu općeg propisa o gradnji koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti, a dijele se na lučku infrastrukturu i lučku suprastrukturu
lučke usluge su usluge komercijalne prirode koje se obavljaju u lukama uz naknadu prema objavljenoj tarifi
lučki akvatorij je vodeni dio luke u sklopu lučkog područja, u naravi prostor neposredno uz obalu te izdvojena sidrišta
lučki korisnik je lučki operater odnosno bilo koja osoba koja obavlja lučku djelatnost u luci ili pristaništu
lučki operater je svaka osoba koja pruža jednu ili više lučkih usluga
lučko područje je područje luke kojim upravlja upravitelj luke, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba
luka je vodeni i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, ili skladištenje robe i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojem se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi
međudržavni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba domaćih plovila i plovila pod zastavom granične države na tom vodnom putu
međunarodna plovidba je plovidba iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku i obratno ili plovidba između stranih luka ili plovidba na međunarodnim vodnim putovima na području stranih država
međunarodni prijevoz je prijevoz plovilima iz domaće luke u stranu luku ili obratno
međunarodni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba plovilima svih zastava
ministar je čelnik Ministarstva
Ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu
nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila je tijelo odgovorno za obavljanje tehničkih pregleda brodova unutarnje plovidbe koji plove područjem plovidbe 1, 2 i 3, ili drugo nadležno tijelo države članice Europske unije
nadzor je redovita kontrola plovila u stajanju od osobe koju je odobrila ili odredila lučka kapetanija, a koja ne mora biti član posade i ne mora boraviti na plovilu, ali mora biti spremna brzo djelovati u slučaju potrebe, obavijestiti nadležna tijela, brodara ili zapovjednika o izvanrednom događaju te poduzeti nužne mjere i radnje u cilju sprječavanja posljedica toga događaja
nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon
objekt unutarnje plovidbe je objekt namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama (plovilo) ili objekt stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama koji nije namijenjen za plovidbu (plutajući objekt unutarnje plovidbe)
osobnom ispravom smatraju se brodarska knjižica, svjedodžba o stručnoj osposobljenosti i isprava o osposobljenosti za upravljanje čamcem
ozbiljan poremećaj tržišta je pojava na transportnom tržištu u unutarnjoj plovidbi koja može uzrokovati ozbiljan i potencijalno trajan višak ponude nad potražnjom te predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i opstanku velikog broja prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, osim ako kratkoročne i dugoročne prognoze tržišta pokazuju značajna i trajna poboljšanja
plovilo je objekt unutarnje plovidbe namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama, a može biti brod, plutajuće postrojenje, ratni brod, čamac ili skela i svaki drugi objekt unutarnje plovidbe sposoban za plovidbu
plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu
plutajuće postrojenje je brod unutarnje plovidbe opremljen mehaničkim uređajima za obavljanje tehničkih radova na unutarnjim vodama s vlastitim pogonskim strojnim uređajem ili bez njega, kao što je dizalica, jaružalo, elevator, zabijač stupova i sl.
plutajući objekt unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: plutajući objekt) je objekt unutarnje plovidbe stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama koji nije namijenjen za plovidbu, kao što je pristan, kućica na vodi, plutajući stambeni objekt, plutajuća radionica, plutajući terminal, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok, plutajuće skladište, spremište, hangar, vodenica, kupalište, bazen i sl.
poseban prijevoz je kretanje (plovidba) brodova, sastava i plutajućih objekata čije tehničke karakteristike nisu u skladu s gabaritima vodnog puta odnosno čija opremljenost i kvalificiranost posade predstavlja smetnju ili opasnost za sigurnost plovidbe kao i bilo kakvo oštećenje na građevinama i opremi
poslodavac je pravna ili fizička osoba koja je s brodarcem sklopila ugovor o radu u svoje ime
potiskivač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za poriv potiskivanog sastava
potiskivani sastav je čvrsto povezani sastav plovila, osim čamaca, od kojih je najmanje jedno plovilo postavljeno ispred potiskivača. Sastav formiran od potiskivača i potiskivanih plovila čiji spoj omogućava kontrolirani i djelomični otklon (zakret) plovila od smjera kretanja potiskivača smatra se čvrstim sastavom
prekrcaj za vlastite potrebe je situacija gdje lučki korisnik obavlja za vlastite potrebe jednu ili više lučkih usluga gdje ne zaključuje ugovor s trećom stranom za obavljanje takvih usluga
prijevoz za vlastite potrebe je nekomercijalni prijevoz plovilima koji se obavlja za vlastite potrebe pravne osobe ili fizičke osobe kao pomoćna djelatnost uz osnovnu djelatnost
prijevoznik je svaka osoba koja obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu zaključenog s naručiteljem
prijevoznik treće zemlje je prijevoznik sa sjedištem u državi koja nije članica Europske unije
prijevoznik Unije je prijevoznik sa sjedištem u državi članici Europske unije i ima ispravu (licenciju) za obavljanje prijevoza putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima
pristanišno područje je područje na unutarnjim vodama kojim upravlja upravitelj pristaništa, a koje se koristi za obavljanje djelatnosti predviđenih za određenu vrstu pristaništa sukladno rješenju o otvaranju pristaništa
pristanište je vodeni dio i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i/ili skladištenje tereta i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika
privezište je uređeno i opremljeno mjesto na vodnom putu za stajanje plovila, uz obalu ili uz plutajući objekt
priznato klasifikacijsko društvo je klasifikacijsko društvo priznato od nadležnog tijela koje ispunjava kriterije prema odredbama pravilnika kojim se uređuje tehničko nadzorno tijelo i uvjeti za priznavanje klasifikacijskih društava
putnički brod unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: putnički brod) je brod unutarnje plovidbe koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
putnik je svaka osoba na plovilu, osim djece ispod jedne godine te osoba zaposlenih na plovilu u bilo kojem svojstvu
rasprema je privremeno povlačenje broda iz plovidbe odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnje
ratni brod je plovilo koje je pod zapovjedništvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koje je dužno isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim
rekreacijsko plovilo je plovilo namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 m do 24 m, neovisno o vrsti pogona
sastav je potiskivani, tegljeni ili bočni sastav
sidrište je obilježeni prostor na vodnom putu uređen i namijenjen za sidrenje i manevriranje brodova
skela je plovilo namijenjeno isključivo prijevozu osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda. Skela se ne smatra brodom bez obzira na njezinu duljinu i/ili umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) i/ili broj putnika koje prevozi
skelni prijelaz je posebna vrsta pristaništa uređena i opremljena za pristajanje skele te ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari radi prometnog povezivanja suprotnih obala na najkraćoj mogućoj trasi
sporedna gospodarska djelatnost je djelatnost koja nije lučka djelatnost i obavlja se na lučkom području
stanje opijenosti je stanje osobe kod koje je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu više od 0,5 g/kg mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, analizom krvi ili urina, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. Smatra se da je u stanju opijenosti osoba kod koje je u organizmu utvrđena prisutnost opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, a koje su utvrđene odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi i/ili urina
strani javni brod je plovilo u vlasništvu ili korištenju strane države, koje nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države
strani brod je plovilo koje ima stranu državnu pripadnost
strani ratni brod je plovilo koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnog broda i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu
straža znači da je najmanje jedan član posade broda na dužnosti odnosno na dežurstvu na palubi
tegljač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za tegljenje
tegljeni sastav je skupina plovila unutarnje plovidbe osim čamaca, koje tegli jedan ili više motornih brodova
Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) je podzakonski propis donesen na temelju ovoga Zakona kojim se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati objekti unutarnje plovidbe, osim čamaca, a propisuju način obavljanja tehničkog nadzora i pregleda te isprave i knjige
teretni brod je plovilo namijenjeno za prijevoz tereta
tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti u skladu s propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila
tradicionalni objekt unutarnje plovidbe je originalni objekt unutarnje plovidbe ili njegova pojedinačna replika koja je velikim dijelom izgrađena od izvornih materijala primjenom odgovarajuće metode u skladu s crtežima ili predlošcima, a koje zbog svoje starosti, tehničkih karakteristika ili konstrukcije, rijetkosti, značaja za očuvanje tradicije unutarnje plovidbe ili tehnika plovidbe unutarnjim plovnim putovima ili značaja za određeno razdoblje iz povijesne perspektive vrijedi očuvati
unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama
unutarnje vode su sve stajaće i tekuće vode kao što su rijeke, kanali i jezera, osim rijeka jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane
upisnik brodova je jedinstveni upisnik objekata unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju objekti unutarnje plovidbe i objekti unutarnje plovidbe u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga
upravitelj luke je lučka uprava odnosno svaka osoba koja upravlja lukom posebne namjene
vodni promet je promet koji se odvija u unutarnjim vodama Republike Hrvatske
vodni put je dio unutarnjih voda na kojem je dopuštena plovidba i koji je razvrstan prema mjerilima plovnosti
zajedničke lučke građevine i objekti na lučkom području, koje koristi veći broj korisnika luke, su obalni zidovi s pripadajućom opremom i vodne građevine, glavne lučke cestovne prometnice, željeznički kolosijeci i željezničke skretnice, energetska postrojenja, vanjska rasvjeta, vodovodna i kanalizacijska mreža, telekomunikacijska mreža, signalna oprema
zimovnik je izgrađeni ili prirodni vodeni prostor na vodnom putu uređen i osposobljen kao sigurno sklonište za zaštitu plovila od leda, visokog vodostaja ili drugih hidrometeoroloških nepogoda
zimsko sklonište je prirodni dio vodenog prostora na vodnom putu, luci ili pristaništu namijenjen za nužni smještaj plovila radi zaštite od neposrednog dolaska velike vode, leda ili drugih iznenadnih opasnosti i nepogoda. DIO DRUGI SIGURNOST PLOVIDBE Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 6.

(1)Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja podrazumijeva skup uvjeta, mjera i pravila kojima moraju udovoljavati vodni putovi, luke, objekti unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti i njihove posade, kao i strana plovila koja plove unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(2)Poslovi sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja su upravni, inspekcijski, tehnički i drugi stručni poslovi određeni ovim Zakonom, zakonom kojim se utvrđuju poslovi sigurnosti plovidbe i način organizacije njihova obavljanja te propisima donesenim na temelju tih zakona kojima se osigurava sigurnost unutarnje plovidbe i vodnog prometa. Članak 7.

(1)Brodar, zapovjednik broda, upravitelj luke, lučka kapetanija i Ministarstvo dužni su organizirati i trajno nadzirati obavljanje poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe te s tim u vezi voditi evidencije i upisnike s propisanim podacima.

(2)Na prijedlog nadležne lučke kapetanije ministar može radi sigurnosti plovidbe naredbom ograničiti plovidbu na unutarnjim vodama odnosno propisati posebne uvjete plovidbe u cilju zaštite ljudskih života, obala, okoliša i drugih dobara. Ograničenje plovidbe može uključivati i privremenu zabranu plovidbe svim ili pojedinim vrstama plovila na određenim dionicama vodnih putova osim u slučajevima navedenim u stavku 3. ovoga članka.

(3)U slučajevima obrane od poplava i obrane od leda plovidba se može zabraniti sukladno propisu o vodama.

(4)Protiv odluka i drugih upravnih akata Ministarstva i lučke kapetanije koje donose u upravnom postupku, na temelju odredbi ovoga Zakona, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 8.

(1)Brodar, zapovjednik plovila i upravitelj luke dužni su dojaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona koja utječe ili bi mogla utjecati na sigurnost plovidbe.

(2)Promjene iz stavka

ovoga članka koje su važne za sigurnu plovidbu objavljuje lučka kapetanija putem priopćenja brodarstvu. Članak
Brodari domaćih brodova dužni su, u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, Tehničkim pravilima i drugim propisima:
održavati brod i opremu tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na njemu, teret i okoliš i
osigurati da brod posjeduje valjane isprave i knjige te svjedodžbe i dokumente. Članak 10.

(1)Ministarstvo vodi službenu evidenciju o domaćim brodovima koja sadrži:

ime ili oznaku broda i Jedinstveni identifikacijski broj (ENI broj)
podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda
podatke o priznatoj organizaciji koja izdaje propisane svjedodžbe za brod
podatke o inspekcijskim pregledima broda, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede, vrijeme i mjesto inspekcija te rezultate pregleda, a posebice jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja
podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša, uključujući podatke o plovidbenim nesrećama
podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su je izgubili u prethodnih 12 mjeseci.

(2)Brodari su dužni dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice odnosno od događaja na koji se podaci odnose.

(3)Podaci iz stavka

točke
ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od izvršenog pregleda broda.

(4)Nakon što bude obaviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor strane luke zadržala domaći brod, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih međunarodnih propisa od strane brodara zadržanog broda.

(5)Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe. Članak 11.

(1)Potopljeni objekti unutarnje plovidbe moraju se ukloniti s unutarnjih voda.

(2)Objekti unutarnje plovidbe koji nisu upisani u upisnik brodova ili su iz njega brisani ne mogu boraviti na unutarnjim vodama, osim ako su izuzeti od obveze upisa.

(3)Vlasnici objekata unutarnje plovidbe iz stavaka

i
ovoga članka dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s unutarnjih voda sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4)Vlasnici oštećenih ili nasukanih objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s plovnog puta.

(5)Vlasnici objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu lučke kapetanije trajno ili privremeno ukloniti ili premjestiti svoje objekte u slučajevima kada se ugrožava sigurnost plovidbe, postoji opasnost od onečišćenja ili kada se ometa izvođenje radova na vodi ili na obali. Članak 12.

(1)Lučke kapetanije obavljaju radijsku službu koja služi zaštiti ljudskih života i sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodnim putovima sukladno propisima o telekomunikacijama.

(2)Lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka obvezne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3)Poslove radijske službe u lučkim kapetanijama organizira Ministarstvo. Članak 13.

(1)Postojeće luke i pristaništa ili njihove dijelove nadležni lučki kapetan može odrediti za zimovnike i zimska skloništa.

(2)Zimovnici na području luke i pristaništa i izvan lučkog područja moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti propisanim pravilnikom iz članka 206. stavka 4. ovoga Zakona. Članak 14.

(1)Brodovi koji su spriječeni uploviti u zimovnik zbog nagle pojave leda, iznenadnog velikog porasta vodostaja ili zbog drugih izvanrednih i opravdanih razloga moraju se skloniti u zimska skloništa kao što su rukavci i druga prirodno zaštićena mjesta na vodnom putu.

(2)Mjesto, položaj brodova u zimskom skloništu, broj članova posade i odgovornu osobu rješenjem određuje nadležna lučka kapetanija. Glava II. PLOVIDBA Članak 15.

(1)Plovidba se može obavljati na svim unutarnjim vodama u skladu s odredbama ovoga Zakona, osim onih na kojima je zabranjena.

(2)Osobe koje sudjeluju u plovidbi obvezne su pridržavati se odredbi ovoga Zakona i propisa o pravilima plovidbe kojima se uređuje sigurna plovidba i promet na unutarnjim vodama, posebice pazeći da svojim postupcima ne izazovu plovidbenu nesreću ili plovidbenu nezgodu.

(3)Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama koji sadrži europska pravila plovidbe na unutarnjim vodama (CEVNI) donosi ministar. Članak 16.

(1)Domaći brodovi i brodovi Unije mogu ploviti svim vodnim putovima Republike Hrvatske.

(2)Brodovi trećih zemalja mogu ploviti državnim vodnim putovima na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije. Članak 17.

(1)Strani ratni ili strani javni brod smije uploviti u unutarnje vode Republike Hrvatske samo na temelju odobrenja.

(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za strani ratni brod daje ministarstvo nadležno za poslove obrane, a za strani javni brod Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(3)Protiv rješenja o davanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4)Državna tijela iz stavka 2. ovoga članka o izdanim odobrenjima bez odgode će obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju. Članak 18.

(1)Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakona, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

(2)Progon stranog broda može početi samo ako se sumnjivi brod ili njegov pripadak nalazi u unutarnjim vodama Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

(3)Progon stranog broda može se nastaviti dok progonjeni brod ne napusti teritorij Republike Hrvatske.

(4)Progon mogu obavljati plovila policije, ratni brodovi ili druga plovila i letjelice koji su za to ovlašteni.

(5)Ako se strani brod iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.

(6)Odredbe ovoga članka ne odnose se na strani ratni brod i javni brod koji uživaju imunitet. Članak 19.

(1)Tijekom plovidbe zapovjednik broda dužan je primijeniti sve propisane mjere i mjere koje zahtijeva opća obveza primjene dužne pažnje propisane pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2)Brodovi ne smiju biti natovareni preko oznake najvećeg dopuštenog uronjenja.

(3)Putnički brodovi ne smiju ukrcati veći broj putnika od dopuštenog. Članak 20.

(1)Prilikom vezivanja ili pomicanja brodova zabranjeno je koristiti znakove za reguliranje plovidbe ili oznake na vodnom putu, oštećivati te znakove ili ih onesposobiti za njihovu namjenu.

(2)Zapovjednici brodova moraju se pridržavati zabrana, obveza, ograničenja i pravila te voditi računa o preporukama i obavijestima koja im se stavljaju na znanje znakovima i oznakama navedenim u stavku 1. ovoga članka i postavljenima na vodnom putu ili na njegovim obalama.

(3)Zapovjednik broda dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju o oštećenju ili neispravnosti znakova i oznaka na vodnom putu, uređaja i instalacija koje su dio sustava za obilježavanje vodnog puta te stalnih građevina. Članak 21.

(1)Posebni prijevozi dopušteni su samo uz odobrenje lučke kapetanije koja će utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe za svaki pojedini slučaj.

(2)Što se smatra posebnim prijevozom, postupak izdavanja odobrenja iz stavka

ovoga članka te sadržaj odobrenja za obavljanje posebnog prijevoza propisuje ministar pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona. Članak 22.

(1)Sportske aktivnosti, regate i druga javna događanja na vodnim putovima, uključujući i ronjenja koja se obavljaju kao poslovi pripreme ili izvođenja radova na vodi, mogu se održavati samo uz prethodno odobrenje lučke kapetanije.

(2)Kupanje, plivanje i ronjenje zabranjeno je na plovnom putu, u luci, pristaništu, radnom području plutajućih postrojenja te 100 metara uzvodno i 50 metara nizvodno od tovarišta, skelnog prijelaza, brodogradilišta, ulaza u luku, pristanište ili prevodnicu. Članak 23.

(1)Brodovi moraju imati propisane oznake za identifikaciju.

(2)Brodovi u plovidbi, u stajanju, po danu i po noći moraju biti propisno obilježeni.

(3)Oznake iz stavka

ovoga članka te način obilježavanja brodova iz stavka
ovoga članka, kao i iznimke od pravila propisuje ministar pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona. Članak 24.

(1)Zabranjeno je korištenje znakova i svjetala koji nisu propisani, odnosno njihovo korištenje na način koji nije propisan ili dopušten pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2)Zabranjeno je korištenje svjetiljki, reflektora, ploča, zastava ili drugih predmeta ako se mogu zamijeniti s propisanim svjetlima ili znakovima, ako smanjuju vidljivost ili otežavaju prepoznavanje propisanih svjetala i znakova ili ako bi zasljepljivanjem mogli izazvati opasnost ili smetnje za plovidbu ili za promet na obali.

(3)Zabranjeno je prekinuti ili oštetiti podvodni telekomunikacijski kabel, podvodni kabel visokog napona ili podvodni cjevovod u vodnom putu. Članak 25.

(1)Brodovi moraju biti opremljeni uređajima i opremom kojima se osigurava sigurnost plovidbe propisanima Tehničkim pravilima, a članovi posade dužni su ih koristiti u slučajevima i na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2)Brod opremljen radiotelefonskim uređajem mora imati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.

(3)Brodovi na motorni pogon moraju biti opremljeni ispravnim radiotelefonskim uređajem i posjedovati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.

(4)Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija može pojedine brodove osloboditi od ugradnje radiotelefonskog uređaja ako plove na jezerima i drugim stajaćim vodama. Članak 26.

(1)Na plovnom putu zabranjeno je stajanje.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a radi sigurnosti broda i plovidbe, zbog izvanrednih vremenskih uvjeta ili kada je to nužno zbog operativnih potreba transporta, brod može stajati uz rub plovnog puta, izvan plovnog puta i izvan sidrišta, tako da ne ugrožava vlastitu sigurnost i sigurnost drugih sudionika u plovidbi.

(3)Straža se mora neprekidno obavljati na brodovima: – u slučaju iz stavka 2. ovoga članka – koji stoje, a prevoze opasne tvari – putničkim brodovima koji stoje dok se putnici nalaze na brodu – brodu koji stoji u luci ili na sidrištu – za vrijeme opskrbe broda pogonskim gorivom.

(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, brod bez posade koji stoji na sidrištu mora biti prijavljen nadležnoj lučkoj kapetaniji i pod nadzorom osobe koja je u stanju brzo djelovati kada se pokaže potreba. Nadzor na sidrištu luke obavlja upravitelj luke, lučki operater ili brodarski agent na temelju ugovora sklopljenog s brodarom.

(5)Lučka kapetanija može osloboditi od obveze držanja straže na brodovima koji stoje u luci ili su na vezu pod nadzorom.

(6)Plutajući objekt i čamac ne moraju imati stražu, ali moraju biti pod nadzorom. Članak 27.

(1)Za organizaciju straže i nadzora broda odgovoran je zapovjednik broda, a ako brod nema zapovjednika, odgovoran je brodar.

(2)Za nadzor plutajućeg objekta odgovorna je ukrcana osoba odnosno osoba koja je u stanju odmah djelovati kada se pokaže potreba.

(3)Za nadzor čamca odgovoran je vlasnik ili korisnik čamca. Članak 28.

(1)Brod u raspremi može boraviti na unutarnjim vodama Republike Hrvatske na temelju pregleda priznatog klasifikacijskog društva i odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(2)U raspremu se mogu staviti domaći i strani brodovi kojima je tehničkim pregledom utvrđena sposobnost za plovidbu ili za boravak u raspremi.

(3)Ako se brod stavlja u raspremu u lučkom području, lučka kapetanija će po službenoj dužnosti ishoditi prethodnu suglasnost upravitelja luke. Članak 29.

(1)Zahtjev za raspremu broda podnosi vlasnik ili brodar nadležnoj lučkoj kapetaniji na čijem će području brod boraviti u raspremi. Zahtjev mora sadržavati podatke o podnositelju, podatke o brodu, svjedodžbu o utvrđenoj sposobnosti broda za boravak u raspremi, predloženo vrijeme i mjesto raspreme te prijedlog dežurnog motornog broda iz stavka 4. ovoga članka.

(2)Lučka kapetanija će u rješenju kojim odobrava boravak u raspremi broda utvrditi: – vrijeme trajanja raspreme – točno mjesto (lokaciju) raspreme – minimalni broj i stručnu osposobljenost članova posade odnosno osoba koje će obavljati nadzor broda – mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja i – uvjete premještaja broda na drugo mjesto boravka u raspremi.

(3)Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe iz stavka

podstavka
ovoga članka mogu nadzirati više brodova.

(4)Kada u raspremi boravi više brodova bez vlastitog pogona, mora se odrediti dežurni motorni brod s važećom svjedodžbom i s minimalnim brojem članova posade za sigurnu plovidbu koji će intervenirati u slučaju potrebe.

(5)Postupak stavljanja broda u raspremu upravni je postupak koji vodi i rješava nadležna lučka kapetanija. Članak 30.

(1)Rasprema počinje teći od dana izvršnosti rješenja kojim se brod stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o ranijem prestanku raspreme.

(2)Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da je stanje broda u raspremi takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, okoliš, obalu ili je potonuo odnosno prijeti opasnost od potonuća, donijet će rješenje o prestanku raspreme. Članak 31.

(1)Brod ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.

(2)Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako je prethodno utvrđena sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.

(3)U slučaju premještaja broda na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, lučka kapetanija će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište sukladno odredbama članka 21. ovoga Zakona.

(4)Odredbe ovoga Zakona o raspremi broda ne primjenjuju se na čamce i plutajuće objekte. Glava III. ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S OBJEKATA UNUTARNJE PLOVIDBE Članak 32.

(1)Zabranjeno je s objekta unutarnje plovidbe izbacivati, izlijevati ili ispuštati otpad, predmete, tvari, bilo koji oblik štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljene vode ili smjesu takvog otpada s vodom koje mogu predstavljati smetnje ili opasnost za sigurnost plovidbe.

(2)U slučaju nenamjernog izbacivanja otpada iz stavka 1. ovoga članka ili bilo kakve opasnosti od takvog izbacivanja, zapovjednik broda, stručni radnik odnosno osoba odgovorna za nadzor dužni su odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste, količine otpada i mjesta izbacivanja te bez odgode poduzeti sve mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja odnosno opasnosti od onečišćenja. Članak 33.

(1)Zabranjeno je spaljivanje otpada, mulja, taloga i posebnog otpada na objektima unutarnje plovidbe.

(2)Zabranjeno je premazivanje plovila uljem, izlijevanje i ispuštanje ostataka čišćenja vanjskog dijela objekta unutarnje plovidbe i upotreba štetnih sredstava protiv obrastanja trupa koja se ne smiju ispuštati u vodu.

(3)Zabranjeno je korištenje pokretnih spremišta postavljenih na palubi objekta unutarnje plovidbe kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja.

(4)U kaljuže strojarnice zabranjeno je ubacivanje sredstava za čišćenje koja rastvaraju ulje ili maziva i emulgatore uz iznimku sredstava koja ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na stanicama za prikupljanje otpadnih voda. Članak 34.

(1)Zapovjednik i članovi posade broda, stručni radnici na plutajućim objektima i osobe koje nadziru plutajući objekt moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim vodama, neovisno o području plovidbe, poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja voda i zraka s objekata unutarnje plovidbe.

(2)Osim čamaca, sva plovila koja imaju strojarnicu ili odjeljak za motor moraju imati Knjigu o uljima koju je izdalo nadležno tijelo.

(3)Za uredno i istinito upisivanje propisanih podataka u Knjigu o uljima odgovoran je zapovjednik. Članak 35.

(1)Otpad koji nastaje na brodu i otpad od tereta mora se sakupiti i predati prihvatnim stanicama u lukama ili na drugim mjestima određenima za prijem takvih vrsta otpada.

(2)Iznimke iz stavka 1. ovoga članka moguće su samo ako su u skladu s važećim propisima o zaštiti voda i zbrinjavaju otpada koji nastaje na brodu.

(3)Zapovjednik broda dužan je upravitelju luke i lučkoj kapetaniji dostaviti informacije o brodskom otpadu sukladno odredbama propisa o riječnim informacijskim sustavima.

(4)Zapovjednik broda dužan je prije isplovljenja iz luke predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.

(5)Iznimno od stavka

ovoga članka, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije iz stavka
ovoga članka proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojoj će biti predan.

(6)Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata, moglo doći do pražnjenja spremišta u vodu tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku broda da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

(7)Ako u slučaju iz stavka 6. ovoga članka zapovjednik broda ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može zabraniti isplovljenje broda iz luke. Članak 36.

(1)U slučaju onečišćenja voda lučka kapetanija zabranit će isplovljenje broda iz luke odnosno narediti zadržavanje broda koji je prouzročio onečišćenje u unutarnjim vodama Republike Hrvatske dok zapovjednik ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

(2)Tko onečišćenjem unutarnjih voda počini štetu okolišu, dužan ju je nadoknaditi, uključujući i izmaklu korist, te snosi troškove nastale onečišćavanjem unutarnjih voda i okoliša.

(3)Troškovi iz stavka 2. ovoga članka su izdaci za sprječavanje daljnje štete, izdaci za uspostavu prijašnjega stanja, uključujući i troškove procjene štete te otklanjanja štete te izdaci za sprječavanje nastanka budućeg onečišćenja.

(4)Vlasnik broda i brodar obvezni su poduzeti sve primjenjive mjere pomoću kojih se okoliš može dovesti do stanja prije nastanka štete odnosno one kojima se na izvoru nastanka trajno otklanja opasnost od štete.

(5)Kriteriji za procjenu opasnosti i utvrđivanje šteta, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihovu svrhu i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa, te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, postupak utvrđivanja mjera te druga pitanja s tim u vezi provode se u skladu s propisom kojim se uređuju pitanja odgovornosti za štete u okolišu i ovim Zakonom. Članak 37. Lučka kapetanija dužna je, bez odgode, o onečišćenju unutarnjih voda s objekata unutarnje plovidbe izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje. Glava IV. BROD Članak 38.

(1)Brod je sposoban za plovidbu ili uporabu u određenim područjima plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i ako:

udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima
posjeduje valjane isprave i knjige propisane odredbama ovoga Zakona i Tehničkih pravila
ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade
je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika
je teret na brodu ukrcan pravilno i u skladu s propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

(2)Sposobnost broda za plovidbu utvrđuje se tehničkim nadzorom i tehničkim pregledom. Članak 39.

(1)Sposobnost broda za plovidbu prema članku

stavku
točki
ovoga Zakona, za brodove koji plove područjem plovidbe 1, 2 ili 3 potvrđuje se svjedodžbom Unije za plovila unutarnje plovidbe.

(2)Sposobnost broda za plovidbu prema članku

stavku
točki
ovoga Zakona, za brodove koji plove isključivo područjem plovidbe 4 potvrđuje se svjedodžbom o sposobnosti broda za plovidbu.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, brodovima iz stavka
ovoga članka može se, na zahtjev vlasnika, izdati svjedodžba iz stavka
ovoga članka pod uvjetom da brod zadovoljava zahtjeve propisane Tehničkim pravilima za izdavanje takve svjedodžbe.

(4)Područja plovidbe iz stavaka

i
ovoga članka definirana su Tehničkim pravilima.

(5)Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila sukladno Tehničkim pravilima.

(6)Nadležno tijelo iz stavka

ovoga članka osniva ministar odlukom, a sastoji se od predsjednika i stručnjaka:
službenika uprave nadležne za utvrđivanje tehničkih standarda objekata unutarnje plovidbe
stručnjaka za projektiranje plovila unutarnje plovidbe i njihovih motora
stručnjaka sa svjedodžbom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima i
stručnjaka za tradicionalne plovne ili plutajuće objekte za pregled tradicionalnih plovnih ili plutajućih objekata.

(7)Nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka može u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti angažirati i specijalizirane stručnjake.

(8)Utvrđivanje sposobnosti broda iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može, u cijelosti ili djelomično, povjeriti priznatom klasifikacijskom društvu.

(9)O obavljenom tehničkom nadzoru, tehničkom pregledu i izdanim svjedodžbama iz stavka 1. ovoga članka priznato klasifikacijsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo.

(10)Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznatog klasifikacijskog društva utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora, tehničkog pregleda i izdavanje svjedodžbe iz stavka 1. ovog članka.

(11)Svjedodžbe iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora odnosno tehničkog pregleda, sukladno Tehničkim pravilima.

(12)Nadležno tijelo iz stavka

ovoga članka ne mora podvrgnuti tehničkom pregledu, u cijelosti ili djelomično, brodove iz stavka
ovog članka ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo očito da brod, u cijelosti ili djelomično, udovoljava zahtjevima Tehničkih pravila.

(13)Način imenovanja članova nadležnog tijela i način angažiranja specijaliziranih stručnjaka propisuje ministar pravilnikom.

(14)Način i postupak ovlašćivanja priznatih klasifikacijskih društava, obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava i knjiga, propisanih Tehničkim pravilima, propisuje ministar pravilnikom. Članak 40.

(1)Ministarstvo vodi evidenciju tijela iz članka 39. ovoga Zakona i o tome kao i o svim izmjenama obavještava Europsku komisiju.

(2)Ministarstvo je dužno bez odgode u bazu podataka o brodovima zemalja članica Europske unije (EHDB) unijeti:

a)identifikacijske podatke o brodu iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona
b)podatke u vezi s izdanim, obnovljenim, zamijenjenim i povučenim svjedodžbama iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u vezi s nadležnim tijelom koje je izdalo svjedodžbu
c)digitalnu kopiju svih svjedodžbi iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona koje je izdalo
d)podatke o svim odbijenim zahtjevima za svjedodžbe ili zahtjevima za svjedodžbe koji su u postupku rješavanja i
e)sve promjene podataka iz ovoga stavka.

(3)Ministarstvo će o podatcima iz stavka 2. točaka od b) do e), koje zaprimi od strane drugih nadležnih tijela Europske unije za domaći brod, obavijestiti Ministarstvo odnosno nadležnu lučku kapetaniju.

(4)Ministarstvo može podatke iz stavka 2. ovoga članka za pojedini brod proslijediti trećoj zemlji isključivo u svrhu nadzora i obavljanja poslova sigurnosti plovidbe te upravljanja prometom i infrastrukturom plovnih putova, uz obvezu zaštite osobnih podataka u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Članak 41.

(1)Tehnički nadzor obuhvaća:

odobravanje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje
tipsko ili pojedinačno odobravanje strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod
nadzor nad izradom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod
odobravanje proizvođača i uslužnih tvrtki
nadzor nad gradnjom ili preinakom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme plovila u brodogradilištima i radionicama.

(2)Tehnički nadzor gradnje i preinake broda iz stavka

točaka
i
ovoga članka obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila ili priznato klasifikacijsko društvo na temelju zahtjeva koji su vlasnik, brodar ili graditelj obvezni podnijeti prije početka gradnje ili preinake broda.

(3)Tehnički nadzor iz stavka

točaka 2.,
i
ovoga članka obavlja Hrvatski registar brodova ili priznato klasifikacijsko društvo. Članak 42.

(1)Tehnički pregledi postojećih brodova obvezni su, a mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.

(2)Osnovni tehnički pregled obavlja se nakon izgradnje, a prije početka uporabe i plovidbe broda.

(3)Redoviti tehnički pregled je pregled kojem podliježe brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.

(4)Izvanredni tehnički pregled jest pregled kojem podliježe brod: – nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na njegovu sposobnost za plovidbu – prigodom popravaka ili obnove dijelova broda – prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila – prigodom promjene namjene ili područja plovidbe – kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim pregledima.

(5)Obveznim tehničkim pregledom utvrđuje se sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.

(6)Tehnički pregled broda obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila ili priznato klasifikacijsko društvo ovlašteno ugovorom iz članka 39. stavka 10. ovoga Zakona. Članak 43.

(1)U slučaju promjena namjene, promjena područja plovidbe, nosivosti ili broja putnika koje brod smije prevoziti, većih popravaka, izmjena, preinaka ili obnova opreme većeg značaja koje utječu na usklađenost broda s Tehničkim pravilima u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, vlasnik broda dužan je prijaviti preinaku nadležnom tijelu.

(2)Poslije obavljenog tehničkog nadzora odnosno pregleda ne smije se bez prethodne obavijesti tijelima iz članka 39. ovoga Zakona obavljati bilo kakve promjene ili preinake strukture trupa broda, njegovih strojeva, uređaja i opreme. Članak 44.

(1)Tehnički nadzor i tehnički pregled obavljaju se na način i u rokovima propisanim Tehničkim pravilima.

(2)Tehnička pravila donosi ministar.

(3)Za tehnički nadzor i tehnički pregled broda plaća se naknada čiju visinu određuju ovlaštena tijela za obavljanje tehničkog nadzora i tehničkog pregleda.

(4)Odredbe ovoga Zakona o tehničkom nadzoru i tehničkom pregledu broda na odgovarajući se način primjenjuju na tradicionalne objekte unutarnje plovidbe. Članak 45.

(1)Pokusna plovidba broda je plovidba broda u gradnji ili postojećeg broda nakon obavljenog pregleda ili popravka od bitnog utjecaja na sposobnost za plovidbu za vrijeme ili nakon gradnje i pri obavljanju osnovnog, redovitog i izvanrednog pregleda postojećeg broda.

(2)Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.

(3)Odredbe stavaka

i
ovoga članka primjenjuju se na domaći brod i strani brod ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(4)Uvjeti koje brod mora zadovoljiti, opseg i način obavljanja pregleda broda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe propisani su Tehničkim pravilima.

(5)Sposobnost broda za obavljanje pokusne plovidbe utvrđuje nadležno Hrvatski registar brodova izdavanjem svjedodžbe o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe.

(6)Uvjete sigurnosti plovidbe, mjesto, vrijeme i rok u kojemu se pokusna plovidba obavlja određuje rješenjem nadležna lučka kapetanija. Članak 46. Baždarenjem broda utvrđuje se: – nosivost broda na najvećem dopuštenom gazu broda – ukupna nosivost i nosivost po centimetru srednjeg gaza broda koji prevozi teret – glavne i najveće dimenzije broda. Članak 47.

(1)Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježe: – svaki brod koji se upisuje u upisnik brodova – strani brod koji je baždaren prema propisima koji se bitno razlikuju od Tehničkih pravila ako podliježe plaćanju pristojbi u Republici Hrvatskoj čija je osnovica veličina koja se utvrđuje baždarenjem.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, baždarenju ne podliježu – putnički brod – ratni i javni brod. Članak 48.

(1)Baždarenje broda obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila prema Tehničkim pravilima.

(2)Baždarenje broda koji plovi u području plovidbe 1, 2 i 3 može obaviti i nadležno tijelo za tehničku ispravnost ili priznato klasifikacijsko društvo.

(3)Nakon obavljenog baždarenja nadležna tijela iz stavaka

i
ovoga članka izdaju svjedodžbu o baždarenju broda.

(4)Za baždarenje broda plaća se naknada čiju visinu određuju tijela koja izdaju svjedodžbu o baždarenju broda. Članak 49.

(1)Ponovno baždarenje domaćeg broda obavlja se ako: – su nakon baždarenja broda nastale promjene u dimenzijama broda, rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova nosivost – se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja – je istekla valjanost svjedodžbe o baždarenju.

(2)Rok valjanosti svjedodžbe o baždarenju broda propisan je Tehničkim pravilima.

(3)U slučaju ponovnog baždarenja iz stavka

podstavka
ovoga članka, nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda odlučuje mora li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, obaviti ponovno baždarenje. Članak 50.

(1)Isprave broda služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu, tehničkim podacima i ostalim svojstvima broda.

(2)U knjige broda unose se propisani podaci o važnijim događajima i obavljenim radnjama na brodu te svi podaci u vezi s plovidbom, vodnim putom i brodom. Članak 51.

(1)Isprave i knjige propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isprave i knjige brodova bez posade ne moraju se nalaziti na brodu, nego se mogu čuvati kod brodara osim ako su ti brodovi dio sastava. Kada na brodu nije ukrcana posada, isprave i knjige broda moraju se nalaziti u sjedištu brodara.

(3)Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom mogu se izdati i voditi u papirnatom ili elektroničkom obliku.

(4)Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a moraju uključivati i prijevod na njemačkom jeziku.

(5)Isprave i knjige koje se moraju nalaziti na brodu prema odredbama ovoga Zakona ili bilo kojih drugih važećih propisa moraju se pokazati kad god to zahtijevaju službenici nadležnih tijela.

(6)Smatrat će se da se isprave iz stavka 3. ovoga članka koje se vode u elektroničkom obliku nalaze na brodu i da su dostupne u svrhu provjere ako se mogu prikazati na zaslonu računalnih ili drugih elektroničkih uređaja. Članak 52.

(1)Svaki brod upisan u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj mora imati upisni list.

(2)Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3)U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova vrijedi ono što je upisano u upisniku brodova. Članak 53.

(1)Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik brodova.

(2)Privremenim upisnim listom brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe hrvatsku državnu pripadnost te pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3)Privremeni upisni list vrijedi najdulje tri mjeseca od dana izdavanja.

(4)Privremeni upisni list izdaje lučka kapetanija koja će upisati brod. Članak 54.

(1)Brodski dnevnik je knjiga koju moraju voditi svi brodovi s vlastitim pogonom osim plutajućih postrojenja koja plove i rade na državnim vodnim putovima i jezerima.

(2)U brodski dnevnik upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku plovidbe, članovima posade, vremenu rada i odmora te ukrcaju i iskrcaju članova posade te drugi važni podaci. Članak 55.

(1)Plutajuća postrojenja i skele moraju voditi dnevnik rada.

(2)Dnevnik rada moraju voditi i plovila na koja su privremeno ugrađeni ili postavljeni radni strojevi (radna plovila).

(3)U dnevnik rada upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku radova, poslovima koje obavljaju, članovima posade i njihovu ukrcaju i iskrcaju, osobama i stvarima koje se prevoze te drugi važni podaci. Članak 56.

(1)Isprave i knjige broda izdane prema propisima zemalja članica EU priznaju se u Republici Hrvatskoj.

(2)Brodski dnevnici brodova trećih zemalja koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koja su priznata u skladu s propisima EU, priznaju se u Republici Hrvatskoj.

(3)Isprave i knjige broda izdane prema propisima trećih zemalja, osim brodskih dnevnika iz stavka 2. ovoga članka, priznaju se u Republici Hrvatskoj uz uvjet uzajamnosti.

(4)Isprava broda koja je izdana u skladu s Revidiranom konvencijom o plovidbi Rajnom kojom se dokazuje sposobnost broda za plovidbu Rajnom, priznaje se u Republici Hrvatskoj.

(5)Isprava broda izdana prema propisu o prijevozu opasnih tvari Rajnom (ADN) priznaje se u Republici Hrvatskoj kao dokaz da brod udovoljava zahtjevima za prijevoz opasnih tvari na vodnim putovima Republike Hrvatske. Članak 57.

(1)Ministar Tehničkim pravilima propisuje vrste, sadržaj, obrasce, način vođenja isprava i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava i knjiga koje izdaje nadležno tijelo.

(2)Postupak izdavanja, zamjene i poništenja brodskih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom upravni je postupak u nadležnosti lučkih kapetanija odnosno Ministarstva u kojem se odlučuje, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.

(3)Vrste, sadržaj, način vođenja, rokove valjanosti te visinu cijene obrazaca svih isprava i knjiga broda propisanih ovim Zakonom koje izdaje Ministarstvo odnosno lučke kapetanije pravilnikom propisuje ministar. Članak

Osim isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom i Tehničkim pravilima, brodovi upisani u upisnik brodova moraju imati isprave i knjige propisane međunarodnim propisima i ugovorima koje se odnose na konkretan brod. Članak
Odredbe ovoga Zakona o tehničkom nadzoru, tehničkom pregledu, baždarenju, ispravama i knjigama broda primjenjuju se i na skele. Glava V. PLUTAJUĆI OBJEKT Članak 60.

(1)Plutajući objekt sposoban je za uporabu na određenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom da:

udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima
posjeduje propisane isprave i knjige
ima ukrcan najmanji propisani broj članova posade
je smještaj posade i drugih osoba na objektu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti boravka osoba na objektu
je teret na objektu pravilno ukrcan, složen i osiguran u skladu s propisima
je na odobrenom mjestu sigurno privezan ili usidren.

(2)Sposobnost za uporabu prema stavku

točki
ovoga članka potvrđuje se svjedodžbom o sigurnosti plutajućeg objekta.

(3)Svjedodžbu iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora odnosno obveznog tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima.

(4)Hrvatski registar brodova dužan je o svim svjedodžbama koje je izdao za plutajuće objekte obavijestiti Ministarstvo odnosno nadležnu lučku kapetaniju prema luci upisa.

(5)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, svjedodžbu o sigurnosti plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika, a nakon obavljenog tehničkog nadzora odnosno tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima, izdaje nadležna lučka kapetanija.

(6)Ako ocijeni primjerenim i opravdanim, lučka kapetanija može Hrvatskom registru brodova povjeriti, na trošak vlasnika, obavljanje tehničkog nadzora i/ili tehničkog pregleda plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika. Članak 61.

(1)Na unutarnjim vodama zabranjeno je privezati ili usidriti neupisani plutajući objekt.

(2)Vlasnik upisanog plutajućeg objekta dužan je prije privezivanja ili sidrenja plutajućeg objekta na odobrenu lokaciju ishoditi odobrenje od nadležne lučke kapetanije, u kojem će se odrediti nautičko-tehnički uvjeti za privez ili sidrenje plutajućeg objekta.

(3)Zabranjeno je promijeniti mjesto priveza ili sidrenja upisanoga plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(4)Lokacijska dozvola i akti propisani posebnim propisom o vodama prilažu se uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i u slučaju svake promjene mjesta priveza ili sidrenja.

(5)O zahtjevu iz stavaka

i
ovoga članka lučka kapetanija odlučuje u upravnom postupku. Članak 62.

(1)Na utvrđivanje sposobnosti za uporabu, baždarenje, tehnički nadzor i tehnički pregled plutajućeg objekta primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brod uz iznimku propisanu člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona.

(2)Plutajući objekti upisani u upisnik brodova moraju imati Upisni list plutajućeg objekta u koji se upisuje odobrena lokacija mjesta priveza ili sidrenja.

(3)Na plutajućem objektu mora se voditi evidencija osoba odgovornih za nadzor plutajućeg objekta. Glava VI. ČAMAC Članak 63.

(1)Čamac može ploviti unutarnjim vodama i koristiti za određenu namjenu ako:

je sposoban za plovidbu i udovoljava tehničkim uvjetima, propisanim pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona i
ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade.

(2)Sposobnost čamca za plovidbu utvrđuje se obveznim tehničkim pregledom, a potvrđuje se Upisnim listom. Članak 64.

(1)Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju čamca dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji tijelu nadležnom za nadzor nad projektiranjem i gradnjom odnosno za ocjenu sukladnosti.

(2)Nadzor nad projektiranjem i gradnjom čamca za osobne potrebe graditelja (samogradnja) obavlja lučka kapetanija.

(3)Lučka kapetanija može, u pojedinom slučaju i zbog opravdanih razloga, obavljanje nadzora iz stavka 2. ovoga članka povjeriti Hrvatskom registru brodova. Opravdanim razlogom osobito se smatra zahtjevnija konstrukcija čamca, vrsta, količina i način ugradnje uređaja i opreme te snaga porivnog uređaja.

(4)Nadzor nad projektiranjem i gradnjom čamca za gospodarsku namjenu i javnog čamca obavlja Hrvatski registar brodova.

(5)Ocjenu sukladnosti čamca za osobne potrebe obavlja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 65.

(1)Tehnički pregled čamca obvezan je, a obavlja ga lučka kapetanija.

(2)Lučka kapetanija može, u pojedinom slučaju i zbog opravdanih razloga, obavljanje tehničkog pregleda čamca povjeriti Hrvatskom registru brodova.

(3)Kada vlasnik čamca osporava rezultat tehničkog pregleda čamca, lučka kapetanija obvezna je postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka.

(4)Za tehnički pregled čamca plaća se naknada čiju visinu pravilnikom propisuje ministar. Članak 66.

(1)Baždarenje čamca obavlja se radi utvrđivanja brutotonaže čamca.

(2)Baždarenju podliježu svi čamci za gospodarsku namjenu prije upisa u upisnik.

(3)Baždarenje čamca, na zahtjev vlasnika, obavlja lučka kapetanija.

(4)Ponovno baždarenje čamca obavlja se ako se popravkom ili preinakom čamca mijenja njegova tonaža ili se posumnja u pravilnost prethodnog baždarenja.

(5)Za baždarenje čamca plaća se naknada čiju visinu pravilnikom propisuje ministar. Članak 67.

(1)Voditelj čamca je osoba koja upravlja čamcem.

(2)Voditelj čamca mora biti osposobljen za upravljanje čamcem određene kategorije što se potvrđuje ispravom o osposobljenosti za upravljanje čamcem.

(3)Isprave čamca i osobne isprave voditelja čamca moraju se nalaziti na čamcu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

(4)Zabranjeno je čamcem prevoziti veći broj putnika ili veću količinu tereta od dopuštenog.

(5)Putnici i teret moraju sigurno biti ukrcani i iskrcani, smješteni i raspoređeni na propisani način kojim se ne ugrožava stabilnost čamca.

(6)Putnici u čamcu svojim ponašanjem ne smiju ugrožavati sigurnost plovidbe čamca i dužni su ponašati se prema uputama voditelja čamca. Članak 68.

(1)U plovidbi državnim vodnim putovima voditelj čamca može imati Upisni list čamca izdan u obliku elektroničke isprave.

(2)Isprava o sposobnosti za plovidbu čamca koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti.

(3)Ako čamac koji nije upisan na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a čamac nema isprave o sposobnosti za plovidbu, lučka kapetanija zabranit će plovidbu čamcu dok se pregledom čamca ne utvrdi njegova sposobnost za plovidbu.

(4)Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na čamac čije karakteristike očigledno ne odgovaraju ispravi o njegovoj sposobnosti za plovidbu.

(5)Uvjete za plovidbu, područja plovidbe, stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila, uvjete i nadzor nad gradnjom čamca, utvrđivanje sposobnosti čamca za plovidbu i isprave čamca pravilnikom propisuje ministar. Članak 69.

(1)Pristan za privez čamca jednostavne konstrukcije, bez nadgradnje, ukupne površine do 15 m² može se postaviti na unutarnjim vodama na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(2)Tehnička ispravnost pristana iz stavka

ovoga članka utvrđuje se obveznim tehničkim pregledom iz članka
stavka
ovoga Zakona.

(3)Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka dopušta se upis pristana za privez čamca i uvjeti za njegovo postavljanje na određenu lokaciju te utvrđuje rok na koji se pristan postavlja. Lučka kapetanija obvezno zadržava pravo pridržaja ukidanja rješenja ako propisani uvjeti za postavljanje pristana nisu ispunjeni, u slučaju izvođenja građevinskih radova na javnom vodnom dobru te u drugim slučajevima propisanim posebnim propisom o vodama.

(4)Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilažu vodopravni uvjeti propisani posebnim propisom o vodama.

(5)Iznimno od stavka

ovoga članka, ako se pristan za privez čamca iz stavka
ovoga članka postavlja na lučkom području, umjesto vodopravnih uvjeta, lučka kapetanija će po službenoj dužnosti ishoditi suglasnost lučke uprave.

(6)Pristani iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u evidenciju koju vode nadležne lučke kapetanije.

(7)Postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak. Glava VII. POSADA BRODA Članak 70.

(1)Za obavljanje poslova kojima se osigurava sigurna plovidba brod mora imati propisani broj stručno osposobljenih članova posade.

(2)Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u brodski dnevnik.

(3)Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurnosti plovidbe broda može biti osoba koja ima propisanu životnu dob, koja je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova na brodu i koja je stručno osposobljena za obavljanje pojedinih poslova na brodu.

(4)Stručni radnik je član posade broda koji nema zaduženja u pogledu sigurnosti plovidbe broda.

(5)U iznimnim slučajevima, za plovila koja plove na kraćim relacijama u lokalnoj plovidbi ili za vrijeme obavljanja određenih radova u vodnom putu, nadležna lučka kapetanija može odrediti i manji broj članova posade od broja propisanog pravilnikom iz članka 74. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 71.

(1)Član posade broda može biti osoba koja je napunila 16 godina života i koja ima završeno osnovno obrazovanje.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao član posade broda može se ukrcati učenik na praksi i vježbenik koji je napunio 15 godina i koji ima završeno osnovno obrazovanje.

(3)Maloljetna osoba koja nije završila osnovno obrazovanje ne smije se ukrcati kao član posade broda. Članak 72.

(1)Član posade broda mora biti osoba koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu i koja nije ovisna o drogama i alkoholu te drugim opijatima, što se utvrđuje i provjerava zdravstvenim pregledom.

(2)Članovi posade broda koji obavljaju poslove za koje se zahtijevaju posebni zdravstveni uvjeti te duševne i tjelesne sposobnosti, obvezni su podvrgnuti se i odgovarajućim specijalističkim pregledima.

(3)Zdravstvene preglede iz stavaka

i
ovoga članka obavljaju posebno ovlaštene zdravstvene ustanove.

(4)Troškove pregleda iz stavaka

i
ovoga članka snosi brodar.

(5)Svaka ovlaštena zdravstvena ustanova mora uvesti i održavati sustav upravljanja kvalitetom kojim je obuhvaćeno obavljanje liječničkih pregleda članova posade broda i koji mora biti ocijenjen od nezavisne certifikacijske ustanove.

(6)Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra, pravilnikom propisuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade broda i popis ovlaštenih zdravstvenih ustanova za obavljanje propisanih pregleda. Članak 73.

(1)Član posade broda, osim stručnih radnika, mora biti stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu te prema tome može biti ukrcan na brod u odgovarajućem svojstvu.

(2)Za obavljanje posebno propisanih poslova na određenim vrstama broda član posade stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu mora se dopunski osposobiti.

(3)Stručna i dopunska osposobljenost člana posade broda upisuje se u brodarsku knjižicu.

(4)Član posade broda stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu više razine odgovornosti može biti ukrcan u svojstvu za obavljanje poslova na brodu niže razine odgovornosti. Članak 74.

(1)Stručnu i dopunsku osposobljenost za obavljanje poslova na brodu član posade broda stječe položenim odgovarajućim stručnim ispitom i/ili ostvarenom propisanom plovidbenom službom čije trajanje su potvrdila nadležna tijela.

(2)Osposobljenost iz stavka 1. ovoga članka članovi posade broda dokazuju svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti odnosno brodarskom knjižicom.

(3)Pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka propisuju se dodatni uvjeti za zapovjednika broda kada zapovijeda brodom koji plovi određenim dionicama plovnih putova u Republici Hrvatskoj s posebnim rizicima (sektorima) zbog kojih zapovjednici broda trebaju imati stručnu osposobljenost veću od one propisane općim standardima za stručnu osposobljenost zapovjednika i za koje se zahtijeva poznavanje lokalnih uvjeta plovidbe, što se također smatra osposobljenošću.

(4)Dionice unutarnjih plovnih putova s posebnim rizicima (sektori) iz stavka 3. ovoga članka mogu se utvrditi pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka kada takvi rizici postoje zbog jednog ili više sljedećih razloga:

a)čestih promjena obrazaca i brzine toka
b)hidromorfoloških značajki plovnog puta i nepostojanja odgovarajućih informacija o plovnom putu (FI servisa) ili prikladnih karata
c)prisutnosti posebne regulacije lokalnog prometa koja je opravdana posebnim hidromorfološkim značajkama plovnog puta ili
d)visoke učestalosti nesreća na određenoj dionici plovnog puta koja se pripisuje nedostatku stručne osposobljenosti koja nije obuhvaćena općim standardima za stručnu osposobljenost zapovjednika.

(5)Minimalni broj članova posade domaćeg broda, svojstva ukrcanja, ovlasti i poslove na brodu, uvjete i načine stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade broda, uključujući i voditelja čamca, te međunarodne dozvole, ispitne programe, rokove važenja svjedodžbi, sadržaj, te način korištenja i vođenja središnjeg upisnika brodaraca, dodatne uvjete za plovidbu određenim dionicama plovnih putova s posebnim rizicima, dionice plovnih putova s posebnim rizicima pravilnikom propisuje ministar. 2. Pravilnik o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe Članak 75.

(1)Obrazovanje brodaraca radi stjecanja svjedodžbi iz članka

stavka
ovoga Zakona obavlja obrazovna ustanova ovlaštena posebnim propisima i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Izobrazbu brodaraca obavlja učilište ovlašteno rješenjem Ministarstva.

(2)U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja, osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu predavača i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.

(3)Akte iz stavaka

i
ovoga članka Ministarstvo će izdati ako u provedenom upravnom postupku utvrdi da su ispunjeni uvjeti za obavljanje obrazovanja ili izobrazbe u pogledu predavača, programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete. Članak 76.

(1)Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti član posade broda stječe na način propisan člankom 74. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2)Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti polaganje propisanog ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije koje imenuje ministar odlukom.

(3)Sve administrativne poslove u vezi s izdavanjem suglasnosti ovlaštenim obrazovnim ustanovama, povjeravanjem izobrazbe učilištima, organizacijom i održavanjem ispita te izdavanjem svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija sukladno međunarodnim propisima o načinu stjecanja i priznavanja stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i odgovarajućom primjenom odredbi zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva, a kojima je uređeno povjeravanje izobrazbe i davanje suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanje svjedodžbi pomoraca te poslovi organizacije i održavanja ispita pomoraca.

(4)Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje isprave za upravljanje čamcima i rekreacijskim plovilima. Članak 77.

(1)Sve svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice koje su izdala nadležna tijela država članica EU u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.

(2)Sve svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koje su priznate u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.

(3)Europska komisija javno objavljuje popis trećih zemalja zajedno s dokumentima koji se priznaju kao valjani na svim unutarnjim plovnim putovima Europske unije.

(4)Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice izdane prema propisima trećih zemalja priznate do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje još nisu priznate u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, priznaju se na svim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.

(5)Sve svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti i brodarske knjižice, izdane u skladu s Pravilnikom o osoblju u plovidbi Rajnom, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima. Članak 78.

(1)Brodarska knjižica je osobna isprava osobe kojoj je izdana, a kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod i trajanje plovidbene službe.

(2)Važeću brodarsku knjižicu mora imati: – državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade domaćeg broda – državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade stranog broda – državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade plutajućeg objekta koji je dužan biti stručno osposobljen sukladno posebnim propisima – strani državljanin ili osoba bez državljanstva ukrcana kao član posade na objektu unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti.

(3)Brodarsku knjižicu ne mora imati član posade broda koji je ukrcan kao stručni radnik na brod, skelu, plovilo na koje su privremeno ugrađeni ili postavljeni radni strojevi ili plutajuće postrojenje koje plovi i radi isključivo na državnim plovnim putovima i jezerima.

(4)Zapovjednik broda koji se ne namjerava stručno osposobljavati, a za što je nužno dokazati trajanje ostvarene plovidbene službe, ne mora imati brodarsku knjižicu.

(5)Uvjete, sadržaj i obrazac brodarske knjižice pravilnikom propisuje ministar. Članak 79.

(1)Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu, na zahtjev osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, izdaje nadležna lučka kapetanija ili Ministarstvo.

(2)Brodarske knjižice, na zahtjev osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, izdaje nadležna lučka kapetanija.

(3)Osobne isprave brodaraca iz stavaka

i
ovoga članka mogu se izdati i u obliku elektroničke isprave.

(4)Postupak izdavanja, zamjene, poništenja osobnih isprava brodaraca iz stavaka

i
ovoga članka je upravni postupak u kojem se rješava, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.

(5)Osobne isprave propisane ovim Zakonom član posade broda mora imati za cijelo vrijeme trajanja ukrcanja, a one moraju biti valjane i uvijek dostupne za provjeru. Članak 80.

(1)Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava rješenje te brodarcu oduzima svjedodžba o stručnoj ili dopunskoj osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja koje se poništava:

brodarac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe Unije, svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti
brodarac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti
brodarac je trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.

(2)Ako okolnosti iz stavka

točke
ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti brodarcu svjedodžbu. Članak 81.

(1)Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida brodarska knjižica kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost brodarca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.

(2)Lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava brodarska knjižica kada je brodarska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje brodarske knjižice.

(3)Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka poništava se i plovidbena služba upisana i ovjerena u brodarskoj knjižici, a poništena plovidbena služba briše se iz svih evidencija Ministarstva. Članak 82.

(1)Ministarstvo vodi evidencije o izdanim svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu, brodarskim knjižicama i brodskim dnevnicima u središnjem upisniku brodaraca.

(2)Središnji upisnik brodaraca je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.

(3)Podaci iz središnjeg upisnika brodaraca izdaju se na zahtjev brodara, nadležnih vlasti druge države ili drugih fizičkih ili pravnih osoba koje imaju pravni interes.

(4)Ministarstvo Europskoj komisiji dostavlja podatke iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

(5)Ministar pravilnikom iz članka

stavka
ovoga Zakona propisuje sadržaj i način korištenja i vođenja evidencije iz stavka
ovoga članka. Članak 83.

(1)Prilikom ukrcaja na brod član posade broda, osim učenika i studenata na praksi koji ne ostvaruju nikakve primitke po toj osnovi, mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.

(2)Poslodavac može s članom posade broda sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se zasniva radni odnos na istim poslovima za neprekinuto razdoblje, ali ne dulje od razdoblja utvrđenog općim propisima o radu.

(3)Članu posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, može se u stranim sredstvima plaćanja isplaćivati plaća i druga primanja koja potražuje na temelju ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora.

(4)Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.

(5)Ministar pravilnikom iz članka

stavka
ovoga Zakona propisuje uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka
ovoga članka. Članak 84.

(1)Radno vrijeme člana posade broda je vrijeme u kojem je član posade broda obvezan obavljati poslove odnosno u kojem je spreman (raspoloživ), prema uputama poslodavca (brodara) obavljati poslove na brodu, uz brod ili za brod.

(2)Radno vrijeme člana posade na brodu ne može se izjednačiti s vremenom plovidbe broda na unutarnjim plovnim putovima.

(3)Najdulje radno vrijeme člana posade broda iznosi 2304 sata godišnje. Odobrena razdoblja plaćenoga godišnjeg odmora i razdoblja bolovanja se pri obračunu ne uzimaju u obzir.

(4)Dnevno radno vrijeme člana posade broda može biti najviše 14 sati, a tjedno radno vrijeme najviše 84 sata. Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana nego dana odmora, unutar razdoblja od četiri mjeseca, prosječno tjedno radno vrijeme člana posade broda može biti najviše 72 sata.

(5)Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dnevno radno vrijeme člana posade koji tijekom sezone radi na putničkom brodu može biti najviše 12 sati, a tjedno radno vrijeme najviše 72 sata. Sezona je razdoblje od najviše devet uzastopnih mjeseci unutar jedne godine dana.

(6)U slučaju trajanja radnog vremena noću od sedam sati, najdulje tjedno radno vrijeme tijekom radnog vremena noću iznosi 42 sata.

(7)Vrijeme odmora člana posade broda je vrijeme izvan radnog vremena uključujući razdoblja odmora na brodu u plovidbi, na brodu u stajanju i na kopnu pri čemu se ne računaju kratke stanke u trajanju do 15 minuta.

(8)Član posade broda ima pravo na dnevni odmor od najmanje 10 sati od čega najmanje šest sati neprekidno i pravo na tjedni odmor od najmanje 84 sata.

(9)Član posade broda uzastopno smije raditi najdulje 31 radni dan. Nakon odrađenih uzastopnih radnih dana član posade broda ima pravo na uzastopne dane odmora koji se određuju sukladno općim propisima o radu ili kolektivnim ugovorom.

(10)Član posade broda ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju od četiri tjedna odnosno na odgovarajući dio u slučaju zaposlenja kraćeg od jedne godine prema mjerilima i uvjetima sukladno općem propisu o radu.

(11)Evidencija o dnevnom radnom vremenu i vremenu odmora članova posade broda vodi se na svakom brodu i čuva na brodu do kraja godine.

(12)Kada je neposredno ugrožena sigurnost broda, osoba na brodu ili tereta te u slučajevima pružanja pomoći drugim plovilima ili osobama u nuždi, po nalogu zapovjednika broda član posade dužan je raditi i duže od propisanog radnog vremena.

(13)Za organizaciju radnog vremena i vremena odmora članova posade broda te vođenje evidencije iz stavka 11. ovoga članka odgovara brodar. Članak 85.

(1)Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.

(2)Na pitanja utvrđivanja obveze poreza na dohodak, godišnje prijave poreza na dohodak, utvrđivanje primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, prijave i odjave na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje, visine mjesečne osnovice za obračun doprinosa, utvrđivanja uvjeta za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka kao i na ostala radna prava i obveze člana posade broda unutarnje plovidbe koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva.

(3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, na članove posade broda unutarnje plovidbe ne primjenjuju se odredbe zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva, a kojima se uređuje staž osiguranja s povećanim trajanjem. Članak 86.

(1)Posredovanje pri zapošljavanju brodaraca na domaćim brodovima i stranim brodovima mogu obavljati:

Hrvatski zavod za zapošljavanje i
posrednici pri zapošljavanju brodaraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje posredovanje pri zapošljavanju pomoraca i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.

(2)Ministar pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad, propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju brodaraca iz stavka

točke
ovoga članka, kao i postupak, način njihova ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom.
Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca i/ili brodaraca Članak 87.

(1)Brodar je dužan članu posade broda osigurati povratno putovanje i nadoknaditi troškove povratnog putovanja u mjesto njegova prebivališta ili boravišta.

(2)Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove smještaja, prehrane i prijevoza od trenutka iskrcaja do trenutka povratka člana posade broda u mjesto njegova prebivališta ili boravišta, plaću i dodatke na plaću te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.

(3)Kada je brod u stranoj zemlji, a brodar ne postupi prema stavku 1. ovoga članka, povratno putovanje osigurava diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara.

(4)Ovaj članak primjenjuje se i na strance koji su članovi posade domaćeg broda. Članak 88.

(1)Troškove povratnog putovanja iz članka

stavka
ovoga Zakona brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.

(2)Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara. Članak 89.

(1)Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade broda vezano za povratno putovanje.

(2)Odredbe važećih propisa iz stavka

ovoga članka moraju biti dostupne na hrvatskom i njemačkom jeziku. Članak
Brodar ima pravo povrata svih troškova povratnog putovanja člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda ili je iskrcan zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti ili se iskrcao s broda zbog ozljede ili bolesti koje je sebi prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom. Članak 91.

(1)Brodar je obvezan članu posade broda, uz naknadu štete propisanu općim propisom o radu, nadoknaditi štetu na stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji broda.

(2)Član posade broda koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se treba isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.

(3)U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 87. ovoga Zakona. Članak 92.

(1)Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušenog zdravlja koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu odgovara brodar ako je do tjelesne ozljede, smrti ili narušenog zdravlja došlo njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju brodar odgovara.

(2)Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad.

(3)Krivnja brodara se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, ako je do tjelesne ozljede, smrti ili narušavanja zdravlja člana posade broda došlo izravno ili neizravno kao posljedica brodoloma, sudara, nasukavanja, eksplozije, požara ili mana broda.

(4)Za suđenje u svim sporovima između člana posade broda i brodara, kao i sporova između zapovjednika broda i brodara stvarno su nadležni trgovački sudovi. Članak 93.

(1)Član posade broda mora za vrijeme službe biti na brodu i obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i drugim propisima koji se odnose na plovidbu tako da ne dovede u opasnost sigurnost plovidbe, ne ošteti brod ili stvari na njemu, ne ugrozi sigurnost putnika na brodu, ostale članove posade ili ne onečisti okoliš opasnim i štetnim tvarima s broda.

(2)Član posade broda obvezan je odmah obavijestiti zapovjednika broda o svakom iznimnom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili stvari na brodu ili prouzročiti onečišćenje okoliša s broda.

(3)Kada prijeti opasnost brodoloma ili druge havarije, članovi posade broda obvezni su poduzeti sve potrebne mjere za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu i stvari te za zaštitu okoliša, do naredbe zapovjednika da se brod napusti. Članak 94.

(1)Zapovjednik broda odnosno član posade broda tijekom obavljanja dužnosti na brodu ne smije biti u stanju opijenosti niti mu radna sposobnost smije biti umanjena zbog umora ili bilo kojega drugog razloga.

(2)Ako inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, kao mjeru opreza, naredit će zapovjedniku broda da člana posade broda odmah udalji s dužnosti.

(3)Ako inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik utvrdi da je zapovjednik broda u stanju opijenosti ili mu je radna sposobnost umanjena zbog umora ili bilo kojeg drugog razloga, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda.

(4)Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod ne udovoljava uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu, inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlaštena osoba zabranit će plovidbu broda.

(5)Zapovjednik odnosno član posade broda dužan je po zahtjevu inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog službenika podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina. Članak 95.

(1)Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

(2)Zapovjednika broda imenuje i razrješava brodar.

(3)Zapovjednik broda mora biti stručno osposobljen za obavljanje poslova zapovjednika.

(4)Zapovjednik broda ukrcava i iskrcava članove posade broda.

(5)U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje ga, sa svim njegovim ovlastima, po položaju najstariji član posade službe palube.

(6)U smislu ovoga Zakona, zapovjednikom broda smatraju se i osobe koje upravljaju drugim plovilima ili radom drugih plovila osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 96.

(1)Zapovjednik je odgovoran za sigurnost broda i red na brodu u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima na temelju kojih obavlja javne ovlasti na brodu i zastupa brodara.

(2)Zapovjednik ima ovlast i obvezu svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba, održavati red na brodu te nadzirati obavljanje izdanih naredbi.

(3)Zapovjednik ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda. Članak 97.

(1)Zapovjednik je obvezan brinuti se o: opskrbi broda, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih za plovidbu.

(2)Zapovjednik je obvezan za vrijeme plovidbe biti na brodu.

(3)Zapovjednik je obvezan prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koje mu omogućuju da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika obvezan je osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.

(4)U propisanim rokovima zapovjednik broda dužan je obavljati vježbe s čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara. Članak 98.

(1)Zapovjednik odnosno član posade koji u smjeni upravlja vođenjem broda obvezan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.

(2)Zapovjednik je obvezan osobno rukovoditi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda.

(3)Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika odgovornosti za upravljanje brodom. Članak 99.

(1)Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik je obvezan poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba, broda i stvari na brodu te za zaštitu okoliša.

(2)Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno žrtvovati brod ili oštetiti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik je obvezan žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari i uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe koje imaju osnovani interes za teret na brodu.

(3)U slučaju iznimnog događaja koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, putnika i drugih osoba ili prijeti oštećenju stvari na brodu ili ako se primijeti onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, kao i prijetnju od ispuštanja ulja i drugih opasnih tvari ili o izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe koju uoči, zapovjednik je dužan bez odgode najbržom telekomunikacijskom vezom obavijestiti lučku kapetaniju ili tijelo nadležno za nadzor vodnog prometa.

(4)U slučaju iznimnog događaja iz stavka 3. ovoga članka, po dolasku u prvu luku zapovjednik je dužan bez odgode o tim događajima podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji. Članak 100.

(1)Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za njegovo spašavanje ostale bez uspjeha te je propast broda neizbježna, zapovjednik je obvezan ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta ako je to moguće te narediti napuštanje broda.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zapovjednik je obvezan poduzeti sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju, i mjere za spašavanje drugih isprava i knjiga, kao i gotovog novca iz blagajne.

(3)Zapovjednik smije napustiti brod tek nakon što je u granicama stvarnih mogućnosti poduzeo sve mjere iz stavaka

i
ovoga članka. Članak
Svaki zapovjednik koji se sa svojim brodom nađe u blizini plovila koje je pretrpjelo nesreću koja ugrožava ljudske živote ili kada postoji opasnost od zaprečivanja plovnog puta dužan je pružiti im neposrednu pomoć, ako time ne dovodi u opasnost svoj brod. Članak 102.

(1)Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na: – sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost odnosno kompletnost sredstava za spašavanje ili druge opreme ili – cjelovitost broda ili učinkovitost odnosno kompletnost opreme za zaštitu okoliša od onečišćenja uljem, opasnim tvarima i štetnim tekućim tvarima, zapovjednik broda ili brodar mora odmah ili u najkraćem mogućem roku obavijestiti Ministarstvo i priznato klasifikacijsko društvo koji će pokrenuti postupak utvrđivanja nužnosti odgovarajućeg pregleda broda.

(2)Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka brod nalazi u stranoj državi, zapovjednik broda ili brodar dužni su o tome obavijestiti nadležna tijela države u kojoj se brod nalazi.

(3)O događajima u vezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja i opasnih tvari kada se brod nalazi u inozemstvu zapovjednik broda ili brodar mora najbržom telekomunikacijskom vezom obavijestiti Ministarstvo i nadležno tijelo strane države. Članak 103.

(1)Zapovjednik broda obvezan je o činjenici rođenja i smrti osobe na brodu te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način, naznačujući mjesto ili poziciju broda i vrijeme rođenja odnosno smrti te navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio.

(2)Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda obvezan je dostaviti nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske. Članak 104.

(1)Zapovjednik broda ima pravo za vrijeme plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliša onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.

(2)Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu, radi zaštite broda i zaštite okoliša. Za stranca ograničenje slobode kretanja može trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za hrvatskog državljanina najdulje do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.

(3)Ovlasti iz stavaka

i
ovoga članka odnose se i na brodove u sastavima.

(4)O poduzetim mjerama iz stavaka 1.,

i
ovoga članka zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik koji mora sadržavati razloge zbog kojih su mjere poduzete. Članak 105.

(1)Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba počini kazneno djelo na brodu, zapovjednik je obvezan poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne za sprječavanje ili ublažavanje mogućnosti nastupanja štetnih posljedica tog djela te mjere za osiguranje i pokretanje postupka radi utvrđivanja počinitelja i njegove odgovornosti.

(2)Ako postoji opasnost da osoba, za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, djelo ponovi ili pobjegne, zapovjednik je ovlašten narediti da se: – toj osobi ograniči sloboda kretanja na brodu ili se liši slobode – ispitivanjem osobe za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, svjedoka i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile – o svakom ispitivanju vodi zapisnik – kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je kazneno djelo počinjeno odnosno na kojima su tragovi počinjenog djela vidljivi – poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno.

(3)Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik je obvezan o počinjenom kaznenom djelu podnijeti izvješće diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik je obvezan s osobom za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela postupati prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.

(4)Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik je obvezan osobu za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci zajedno s pisanim izvješćem o počinjenom kaznenom djelu, zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka. Članak 106.

(1)Kada je član posade samovoljno napustio brod, zapovjednik je obvezan sastaviti zapisnik i utvrditi koje su osobne stvari i isprave člana posade ostale na brodu.

(2)Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se u nazočnosti dvaju svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik i svjedoci.

(3)Zapovjednik je obvezan osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predati tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci. Članak 107.

(1)Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.

(2)Ako je član posade bio spriječen vratiti se na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana od dana odlaska broda iz luke nije prijavio nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ako se brod nalazio u inozemstvu, diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske. Članak 108.

(1)Odredbe ove glave Zakona koje se primjenjuju na zapovjednika broda na odgovarajući način primjenjuju se i na zapovjednika sastava.

(2)Odredbe ove glave Zakona koje se odnose na prava i obveze zapovjednika i članova posade broda na odgovarajući način primjenjuju se i na članove posade svih drugih plovila, voditelje čamca, kao i na čuvare i stručne osobe koje nadziru plutajući objekt.

(3)Zapovjednik plutajućeg postrojenja bez vlastitog pogona je član posade dodatno osposobljen za rukovanje plutajućim postrojenjem i radnim uređajima na njemu. DIO TREĆI DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE OBJEKATA UNUTARNJE PLOVIDBE Članak 109. Ako nije drukčije propisano, odredbe ovoga dijela Zakona primjenjuju se na sve objekte unutarnje plovidbe. Glava I. DRŽAVNA PRIPADNOST I IDENTIFIKACIJA BRODA Članak 110.

(1)Hrvatsku državnu pripadnost brod i brod u gradnji, osim čamca u gradnji, stječu upisom u upisnik brodova odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista.

(2)Nad domaćim brodovima i domaćim brodovima u gradnji Republika Hrvatska ima pravo i dužnost obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim poslovima. Članak 111.

(1)Brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske. Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda, a odnos njezine širine prema duljini je 1 : 1,5.

(2)Pravo i dužnost vijanja zastave iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brodove bez posade i plutajuće objekte.

(3)Čamci upisani u upisnik brodova dužni su na vodnim putovima izvan granica Republike Hrvatske, kao i na unutarnjim vodnim putovima na kojima je jedna obala izvan granica Republike Hrvatske vijati zastavu Republike Hrvatske.

(4)Način vijanja zastave i isticanja znakova na domaćim brodovima pravilnikom propisuje ministar. 3. Pravilnik o vijanju zastave i isticanju znakova na domaćim brodovima na unutarnjim vodnim putovima Republike Hrvatske Članak 112.

(1)Brod upisan u upisnik brodova odnosno brod kojemu je izdan privremeni upisni list mora imati ime ili oznaku.

(2)Plutajući objekt i čamac upisani u upisnik brodova moraju imati oznaku, a mogu imati i ime.

(3)Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva plutajuća objekta i dva čamca ne mogu imati istu oznaku.

(4)Oznaka plutajućeg objekta i čamca mora sadržavati oznaku luke upisa.

(5)Ime ili oznaka mora biti jasno vidljiva i ispisana na propisani način. Članak 113.

(1)Brod mora nositi ime luke upisa.

(2)Luka upisa je luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan. Članak 114.

(1)Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Jedinstveni identifikacijski broj (Unique European Vessel Identification Number; u daljnjem tekstu: ENI broj).

(2)ENI broj je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.

(3)Brodu može biti dodijeljen samo jedan ENI broj koji se dodjeljuje samo jedanput i ostaje nepromijenjen tijekom cijelog vijeka trajanja broda. Ako brod u trenutku upisa već ima određen ENI broj, zadržava postojeći.

(4)Plutajući objekt i čamac nemaju ENI broj. Članak 115.

(1)Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).

(2)NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje u trenutku upisa brodovima iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik brodova kao brodu u gradnji. Članak 116.

(1)Ime ili oznaku te ENI broj i NIB broda određuje lučka kapetanija u postupku prvog upisa u upisnik brodova.

(2)Oznaku čamca i plutajućeg objekta određuje lučka kapetanija u postupku prvog upisa u upisnik brodova. Glava II. UPIS I BRISANJE BRODA Članak 117.

(1)U upisnik brodova može se na zahtjev brodara upisati:

brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske
brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ako je brodar hrvatska pravna osoba
brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije i sa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da se brodom upravlja iz podružnice u Republici Hrvatskoj
brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije, a taj brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.

(2)U slučajevima iz stavka

točaka 2., 4.,
i
ovoga članka sa zahtjevom brodara mora se suglasiti vlasnik broda. Članak 118.

(1)Osim na temelju odredbi članka

stavka
ovoga Zakona, u upisnik brodova može se upisati čamac koji je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se pretežno nalazi i plovi u Republici Hrvatskoj.

(2)Vlasnik čamca koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj obvezan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga u vrijeme odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

(3)Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u upisnik brodova. Članak 119.

(1)U upisnik brodova mora se upisati brod u gradnji koji je u cijelosti u vlasništvu fizičke osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2)Brod u gradnji koji je u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj, može se upisati u upisnik brodova.

(3)Odredbe ovoga članka ne odnose se na čamac u gradnji i skelu u gradnji. Članak 120. Plovilo upisano u strani upisnik plovila ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova. Članak 121.

(1)Plutajući objekti upisuju se u upisnik brodova koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na području njezine mjesne nadležnosti.

(2)Zahtjevu za prvi upis plutajućeg objekta obvezno se prilaže lokacijska dozvola te akti propisani propisom o vodama.

(3)Rješenje o prvom upisu plutajućeg objekta obvezno sadrži i odobrenu lokaciju mjesta priveza ili sidrenja sukladno prilozima uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka. Članak 122.

(1)Brod se briše iz upisnika brodova: 1. po službenoj dužnosti ako:

a)je propao ili se pretpostavlja da je propao
b)više ne udovoljava uvjetima za upis broda propisanim ovim Zakonom 2. na zahtjev vlasnika.

(2)Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onoga dana kad su primljene posljednje vijesti o njemu.

(3)Odredbe stavaka

i
ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji.

(4)Vlasnik broda dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka

točke
ovoga članka o tome obavijestiti lučku kapetaniju.

(5)Ako vlasnik trajno povlači brod, lučka kapetanija će izvršiti upis brisanja broda samo ako je brod uklonjen s unutarnjih voda. Članak 123.

(1)Ako je na brodu osnovana hipoteka, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.

(2)Lučka kapetanija može dopustiti brisanje broda iz upisnika brodova i bez pristanka hipotekarnih vjerovnika ako u sudu bude položena svota u novcu u visini tražbina tih vjerovnika odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud nakon što sasluša vjerovnike utvrdi da je dovoljno.

(3)U slučaju brisanja broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.

(4)Kada dostava Rješenja o brisanju broda nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova koja se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva.

(5)Dostava iz stavka 4. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

(6)Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji. Članak

Odredbe članka
ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijenos prava vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja. Članak 125.

(1)Upisnik brodova je javan i svaka osoba može zahtijevati uvid u upisnik brodova.

(2)Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.

(3)Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.

(4)Upisnik brodova, izvadci, ispisi i prijepisi iz upisnika brodova su javne isprave.

(5)Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

(6)Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, a na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.

(7)Ministar pravilnikom propisuje način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova, tehničke uvjete za upis, način pristupa državnih tijela i tijela s javnim ovlastima podacima iz upisnika te način ispisivanja i postupak određivanja ENI i NIB broja, imena, oznake i luke upisa objekata unutarnje plovidbe. 5. Pravilnik o vođenju upisnika brodova, najvišoj dopuštenoj starosti i tehničkim uvjetima za upis u upisnik brodova Članak 126. Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Članak 127.

(1)Glavna knjiga upisnika brodova sastoji se od uložaka.

(2)Uložak ima list A, list B i list C.

(3)Svaki brod upisuje se u poseban uložak. Članak 128. U list A glavne knjige upisnika brodova upisuje se vrsta broda, podaci o identitetu i njegove osnovne tehničke karakteristike. Članak 129.

(1)U list B uloška glavne knjige upisnika brodova upisuje se tvrtka odnosno naziv i sjedište pravne osobe odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i sva osobna ograničenja vlasnika u vezi s raspolaganjem tim brodom.

(2)Ako brodar nije vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati i tvrtka odnosno naziv i sjedište brodara pravne osobe ili osobno ime i prebivalište brodara fizičke osobe.

(3)Za brod u gradnji u list B upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, naziv i sjedište odnosno osobno ime i prebivalište naručitelja.

(4)Za čamce u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika čamca ili osobno ime te prebivalište fizičke osobe korisnika čamca.

(5)U slučaju upisa čamca u upisnik brodova, sukladno članku 118. ovoga Zakona, u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište odnosno osobno ime i prebivalište osobe koja zastupa vlasnika čamca.

(6)Vlasnik broda ili brodar dužni su u roku od 30 dana podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijedlog za upis promjene podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(7)Vlasnik čamca ili korisnik čamca dužan je u roku od 30 dana podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka iz stavaka 4. i 5. ovoga članka. Članak 130.

(1)U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava na brodu ili njegovu dijelu te prava stečena na tim pravima, zakup, pravo prvokupa, brodarski ugovor na vrijeme, druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za javni brod nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova. Glava III. POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIK BRODOVA Članak 131.

(1)Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, osim onih koji su u nadležnosti suda.

(2)Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak u kojem se rješava, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.

(3)Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi rješava se najkasnije u roku od tri radna dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis. Članak 132.

(1)Za upis broda nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište odnosno sjedište vlasnika broda ili brodara.

(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za upis broda u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.

(3)Za upis broda čiji vlasnik ili brodar nema prebivalište odnosno sjedište na području lučke kapetanije nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda.

(4)Za upis plutajućeg objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem području će taj objekt biti privezan ili usidren.

(5)Za upis broda u gradnji odnosno plutajućeg objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedište brodograditelja odnosno sjedište graditelja.

(6)U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.

(7)Za upis čamca nadležna je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika čamca.

(8)Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, za upis čamca nadležna je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području čamac stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

(9)Upis u list C uloška upisnika brodova za čamce provodi se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.

(10)Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovoga Zakona smatra se i Ministarstvo kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka

ovoga članaka odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavaka
i
ovoga članka. DIO ČETVRTI VODNI PUTOVI, LUKE I PRISTANIŠTA Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 133.

(1)Vlada Republike Hrvatske, na temelju Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj, odlukom donosi Srednjoročni plan razvitka vodnih putova, luka i pristaništa.

(2)Plan iz stavka 1. ovoga članka planski je dokument razvoja vodnih putova, luka i pristaništa kojim su određeni razvojni projekti s planiranim iznosima troškova i predloženim načinom financiranja.

(3)Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za razdoblje od pet do deset godina.

(4)Plan iz stavka 1. ovoga članka međusobno se usklađuje s planovima upravljanja vodnim područjem, donesenim na temelju propisa o vodama.

(5)Plan iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati popis koncesija koje se planiraju dodijeliti u razdoblju za koje se plan donosi. Popis koncesija iz istoga plana temelj je za izradu srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, sukladno propisu kojim se uređuju koncesije. Članak 134.

(1)Na temelju plana iz članka

stavka
ovoga Zakona Republika Hrvatska provodi građenje, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova te luka i pristaništa od državnog odnosno županijskog značaja.

(2)Plan iz članka

stavka
ovoga Zakona ne uključuje regulacijske i zaštitne vodne građevine, osim obaloutvrda u lukama i pristaništima, niti uključuje dijelove vodnog puta koji su isključivo ili pretežito u funkciji zaštite od štetnog djelovanja voda ili drugih oblika korištenja voda.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, plan iz članka
stavka
ovoga Zakona može uključiti regulacijske i zaštitne vodne građevine, uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za vodno gospodarstvo, kada te građevine imaju višenamjenski karakter. Glava II. VODNI PUTOVI Članak
Zajedničke odredbe i razvrstaj vodnih putova

(1)Međunarodni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su: – vodni put rijeke Dunav od rkm 1295+500 do rkm 1433+100 – vodni put rijeke Drave od rkm 0+000 do rkm 70+000 – vodni put rijeke Save od rkm 210+800 do rkm 594+000 – vodni put rijeke Kupe od rkm 0+000 do rkm 5+900 – vodni put rijeke Une od rkm 0+000 do rkm 15+000.

(2)Međudržavni vodni put u Republici Hrvatskoj je: – vodni put rijeke Drave od rkm 70+000 do rkm 198+600.

(3)Državni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su svi ostali vodni putovi koji nisu naznačeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4)Mjerila za utvrđivanje plovnosti na međunarodnim i međudržavnim vodnim putovima određena su međunarodnim ugovorima.

(5)Mjerila za utvrđivanje plovnosti na državnim vodnim putovima uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(6)Razvrstavanje vodnih putova na unutarnjim vodama Republike Hrvatske prema mjerilima plovnosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. Članak 136.

(1)Zabranjeno je ugrožavanje plovnog puta na bilo koji način.

(2)Posebno je zabranjeno na plovni put bacati predmete koji mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu. Članak 137.

(1)U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te s

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.