Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske, uključujući prijam, raspored, činove, prava i odgovornosti pripadnika, te prestanak službe. Služba obuhvaća vojne i druge stručne poslove koji se obavljaju kao temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava te služba državnih službenika i namještenika.

Što regulira

Prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činove i promaknuća u činove pripadnika Oružanih snaga.
Obveze, prava i odgovornosti pripadnika Oružanih snaga.
Izdvajanje i prestanak službe u Oružanim snagama.
Opća i posebna pravila postupanja u Oružanim snagama, uključujući Pravilnik o službi i Pravilnik o obredima.

Koga se tiče

Vojne osobe: djelatne vojne osobe (vojnici/mornari, dočasnici, časnici, vojni specijalisti), ročnici, kadeti i pričuvnici.
Državni službenici i namještenici koji rade u Oružanim snagama.

Ključne točke

Pripadnici Oružanih snaga pri stupanju u službu daju svečanu prisegu koja ih trajno obvezuje.
Služba u Oružanim snagama temelji se na načelu zakonitosti, hijerarhijske podređenosti te jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja.
Djelatne vojne osobe moraju biti stalno spremne za obavljanje dužnosti i poslova, uključujući one opasne za život i zdravlje, te ne mogu birati dužnosti i mjesta službe.
Dan Hrvatske vojske je 28. svibnja, a postoje i dani grana Hrvatske vojske (Hrvatske kopnene vojske 28. svibnja, Hrvatske ratne mornarice 18. rujna, Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva 12. prosinca).

Tekst zakona

Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenj

e Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Oružane snage i branitelji Zakon o općem upravnom postupku Zakon o upravnim sporovima Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 2014-2017 Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske Zakon o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2006-2018 Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o obrani Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata Zakon o sudjelovanju pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ Zakon o civilnoj službi Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme Zakon o eksplozivnim tvarima 2004-2017 Zakon o gospodarenju kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njihovu uništenju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Zakon o Zakladi vojne solidarnosti Zakon o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zakon o grobljima boraca Zakon o Hrvatskom domovinskom fondu Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata Zakon o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju Zakon o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatskepročišćeni tekst zakona NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23, 14/24, 136/25 na snazi od 13.11.2025. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2019-2025Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2018-2019Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2016-2018Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2015-2016Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2013-2015Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2009-2013Ministarstvo obrane Republike HrvatskeOružane snage Republike Hrvatske I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (NN 136/25) Služba u Oružanim snagama

(1)Ovim se Zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

(2)Služba u Oružanim snagama je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.

(3)Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

(4)Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe raspoređene na službu izvan Oružanih snaga. Članak

Rodna ravnopravnost Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje i bez obzira koriste li se u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak
Vojne osobe Vojne osobe su: djelatna vojna osoba, ročnik, kadet i pričuvnik. Članak
(NN 73/13, 75/15)

(1)Djelatne vojne osobe su: – djelatni vojnik/mornar – djelatni dočasnik – djelatni časnik – vojni specijalist.

(2)Vojnik/mornar je osoba koja je vojnom obukom osposobljena za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(3)Dočasnik je osoba koja je vojnom obukom i izobrazbom osposobljena za obnašanje dočasničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen dočasnički čin.

(4)Časnik je osoba koja je civilnom te vojnom izobrazbom i vojnom obukom osposobljena za obnašanje časničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen časnički čin.

(5)Vojni specijalist je osoba koja posjeduje specijalizirana znanja i vještine potrebne za obnašanje vojnih dužnosti u rodovima borbene potpore, službama i strukama i koja je raspoređena na poslove određene za vojnog specijalista.

(6)Vojni specijalisti dijele se na dočasnike vojne specijaliste i časnike vojne specijaliste. Članak 5. (NN 73/13, 75/15, 136/25)

(1)Ročnik je vojna osoba na temeljnom vojnom osposobljavanju tijekom kojeg se vojnom obukom osposobljava za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2)Kadet je vojna osoba koja se na temelju ugovora o kadetskoj službi sklopljenog s Ministarstvom obrane osposobljava pohađanjem: – posebnog studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike – civilnog obrazovanja (preddiplomski stručni studij ili diplomski odnosno preddiplomski sveučilišni studij) i pohađanjem programa obuke za kadete (vojna izobrazba i obuka)..

(3)Pričuvnik je osoba iz pričuvnog sastava Oružanih snaga u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(4)Ugovorni pričuvnici su osobe koje su s Ministarstvom obrane sklopile ugovor o službi u ugovornoj pričuvi Oružanih snaga.

(5)Osobe iz stavaka 1.,

i
postaju vojne osobe stupanjem u Oružane snage.

(6)Kadeti postaju vojne osobe sklapanjem ugovora o osposobljavanju iz stavka

ovoga članka. Članak
(NN 73/13, 125/19, 136/25) Službenici i namještenici

(1)Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga koji obuhvaćaju i obavljanje informatičkih poslova, općih i administrativnih, planskih, materijalno-financijskih, računovodstvenih i sličnih poslova.

(2)Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi obavljanja poslova Oružanih snaga. Članak 7. Svečana prisega

(1)Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.

(2)Jedanput dana svečana prisega vojnu osobu trajno obvezuje dok je u službi u Oružanim snagama bez obzira na moguće promjene statusa.

(3)Svečana prisega glasi: »Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona, da ću savjesno i odgovorno izvršavati službene zapovijedi, braniti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske te poštivati i štititi temeljna načela slobode i jednakosti.«

(4)Djelatne vojne osobe daju svečanu prisegu u pisanom obliku, što potvrđuju osobnim potpisom u očevidniku.

(5)Ročnici, kadeti i pričuvnici daju usmeno svečanu prisegu. Članak 8. (NN 73/13, 30/18, 125/19) Dan Hrvatske vojske i dani grana Hrvatske vojske

(1)Dan Hrvatske vojske je 28. svibnja.

(2)Dani grana Hrvatske vojske su: – Dan Hrvatske kopnene vojske je

svibnja – Dan Hrvatske ratne mornarice je
rujna – Dan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva je
prosinca.

(3)Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Hrvatske vojske odlukom propisuje ministar obrane.

Odluka o danima rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga Republike Hrvatske Članak
(NN 73/13, 75/15) Opća i posebna pravila postupanja u Oružanim snagama

(1)Opća pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže: – Pravilnik o službi u Oružanim snagama, kojim se uređuju pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, izgleda te ponašanja pripadnika Oružanih snaga – Pravilnik o obredima u Oružanim snagama, kojim se propisuju vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti i druge svečane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti.

(2)Opća pravila iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) i uz suglasnost ministra obrane.

(3)Posebna pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže: – Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama – Pravilnik o stražarskoj službi u Oružanim snagama – Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama – Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama – Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici – Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama.

(4)Posebna pravila iz stavka

ovoga članka donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Pravilnik o stražarskoj službi u oružanim snagama Republike Hrvatske
Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici
Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske II. NAČELA I POSEBNOSTI SLUŽBE U ORUŽANIM SNAGAMA Članak
Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti Pripadnici Oružanih snaga dužni su u obavljanju službe postupati u skladu s Ustavom, zakonom, međunarodnim ratnim i humanitarnim pravom te općim i posebnim pravilima postupanja u Oružanim snagama. Članak
Načelo hijerarhijske podređenosti

(1)Prema odnosima u službi, vojne osobe mogu biti nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima, starije i mlađe.

(2)Nadređena je osoba koja na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti zapovijeda i rukovodi zapovjedništvom, postrojbom, ustanovom ili pojedinim dijelovima Oružanih snaga i osobama u njima.

(3)Starija je osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istoga čina, starija je ona osoba koja obnaša dužnost višega ustrojbenog čina odnosno ako imaju isti čin i obje obnašaju dužnost istoga ustrojbenog čina, starija je ona osoba koja je dulje u činu. Članak 12. Načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja

(1)Vojne osobe, službenici i namještenici ostvaruju prava po propisanim uvjetima iz ovoga Zakona.

(2)Pripadnici Oružanih snaga dužni su razvijati i snažiti domoljublje, poštovati dostojanstvo svake osobe, ugled i čast, kao i temeljna prava i slobode čovjeka.

(3)U obavljanju službe vojne osobe, službenici i namještenici dužni su jednako i pravedno postupati prema podređenima i drugim osobama, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, profesionalni razvoj, nagrađivanje i pravnu zaštitu.

(4)Vojna osoba kojoj je povrijeđeno dostojanstvo, a osobito ako je seksualno uznemiravana ili zlostavljana ima pravo obratiti se Odboru za ravnopravnost spolova ili Odboru za zaštitu dostojanstva vojne osobe.

(5)Vojna osoba ima pravo obratiti se izravno odborima iz stavka 4. ovoga članka.

(6)Sastav, nadležnosti i način postupanja odbora iz stavka

ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane. Članak
Načelo stalne spremnosti

(1)Djelatne vojne osobe osposobljavaju se za obavljanje dužnosti i poslova na koje su raspoređeni ili imenovani, odnosno upućeni, poslova opasnih za život i zdravlje te poslova na kojima su izloženi rizicima, pri čemu nisu u mogućnosti birati dužnosti i mjesta službe i dužni su u svakom trenutku biti dostupni za obavljanje dužnosti i poslova.

(2)Pripadnici Oružanih snaga dužni su obavljati dužnosti i postavljene zadaće u Oružanim snagama i izvan njih na dužnostima i poslovima na koje su raspoređeni ili imenovani, odnosno upućeni. Članak 14. (NN 73/13, 30/18) Ograničenja u vezi sa službom

(1)Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno: – obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost – obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi – biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad: – kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku – radi obavljanja djelatnosti i poslova izvan radnog vremena ako to nije u suprotnosti s interesima službe.

(3)Odobrenje iz stavka

ovoga članka nije potrebno za objavljivanje znanstvenih, stručnih, umjetničkih i drugih autorskih radova koji nisu u vezi sa službom i obavljanjem službe. Članak
Ograničenja sindikalnog i političkog djelovanja

(1)Djelatne vojne osobe nemaju pravo na sindikalno organiziranje.

(2)Djelatnim vojnim osobama nije dopušten štrajk.

(3)Vojnim osobama, službenicima i namještenicima nije dopušteno politički djelovati u Oružanim snagama.

(4)Djelatnim vojnim osobama nije dopušteno članstvo u političkim strankama te kandidiranje u predstavnička tijela građana, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatski sabor.

(5)Službenicima i namještenicima dopušteno je sindikalno organiziranje u skladu s općim propisima o radu.

(6)Službenicima i namještenicima nije dopušten štrajk: – u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) – koji je u neposrednoj vezi s mjerama pripravnosti – koji je u neposrednoj vezi s borbenom spremnošću Oružanih snaga – koji ugrožava vitalne funkcije Oružanih snaga. Članak 16. (NN 73/13, 75/15)

(1)Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nije potrebno odobrenje ministra obrane ako je pripadnik Oružanih snaga izaslanik ministra obrane ili Predsjednika Republike.

(3)Pripadnicima Oružanih snaga dopušteno je istupanje iz stavka

ovoga članka u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, ako to pravila u međunarodnoj organizaciji u okviru koje se te aktivnosti odvijaju dopuštaju. Članak
Obveza provedbe zapovijedi i naloga

(1)Vojne osobe obvezne su provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba u vezi sa službom.

(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka vojna osoba nije obvezna provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo te zapovijedi i naloge nadređenih osoba koji bi bili protivni međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu.

(3)O protupravnim zapovijedima i nalozima iz stavka 2. ovoga članka vojna osoba obvezna je odmah izvijestiti osobu nadređenu osobi koja je izdala protupravnu zapovijed ili nalog, odnosno drugu nadležnu osobu.

(4)Vojne osobe dužne su izvršavati zapovijedi i naloge starijih i kada nije nazočna nadređena osoba, a kada je nužno poduzeti mjere i radnje za izvršenje neodgodivih i važnih poslova i zadaća. Članak 18. (NN 73/13, 30/18) Nošenje i uporaba oružja

(1)Vojna osoba ima pravo nositi i uporabiti vatreno i drugo oružje u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2)Vojna osoba tijekom službe prolazi obuku koja uključuje rukovanje i uporabu oružja.

(3)Vojna osoba dužna je povjereno joj oružje čuvati i održavati na propisan način.

(4)Vojna osoba nosi i uporabljuje vatreno i drugo oružje u skladu s pravilima iz članka

stavka
podstavka
ovoga Zakona: – u obavljanju bojnih zadaća – u obavljanju dežurstva, stražarske službe i nadzorno-propusne službe – na obuci i vojnoj vježbi – u obavljanju službene zadaće – u drugim slučajevima po zapovijedi nadređenog zapovjednika.

(5)Vojnoj osobi zabranjeno je iznošenje oružja izvan vojnih lokacija, osim kada je to predviđeno posebnim propisima, planovima obuke ili uporabe Oružanih snaga ili zapovijedima zapovjednika samostalne bojne ili njemu ravne ili više razine. Članak

Vojna osoba može bez zapovijedi nadređenog zapovjednika uporabiti vatreno i drugo oružje u provedbi zadaća iz članka
ovoga Zakona samo kada na drugi način ne može: – zaštititi živote ljudi i lokacije koje osigurava – odbiti napad ili ukloniti neposrednu opasnost za ljude i lokacije koje osigurava – odbiti napad kojim se neposredno ugrožava njezin život ili život drugog pripadnika Oružanih snaga – poštovati pravila djelovanja na dužnosti koju obnaša. Članak 20.

(1)Pripadnik Oružanih snaga ne može se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga u tijeku radnog vremena bez dopuštenja nadređene osobe.

(2)U ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti kada su izdane zapovijedi o poduzimanju mjera pripravnosti te o općoj ili djelomičnoj mobilizaciji pripadnici Oružanih snaga mogu se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga ili iz mjesta službe samo po dopuštenju nadležnog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine. Članak 20.a (NN 73/13, 30/18) Tjelesna spremnost

(1)Djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti.

(2)Kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti iz stavka

ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona. Članak
Pritužbe i drugi podnesci

(1)Vojna osoba ima pravo nadređenoj osobi podnositi pritužbe i druge podneske u vezi s pitanjima iz rada i života u ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga te na njih ima pravo dobiti odgovor.

(2)Vojna osoba koja podnese pritužbu protiv nadređene osobe nije oslobođena obveze izvršenja zapovijedi, osim u slučaju iz članka

stavka
ovoga Zakona. Članak
Pristup, postupanje i zaštita klasificiranih podataka

(1)Vojna osoba, službenik i namještenik koji ostvari pristup i postupa s klasificiranim podacima dužan je čuvati tajnost podataka za vrijeme i nakon prestanka obavljanja službe u Oružanim snagama sve dok je podatak klasificiran ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti.

(2)Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može vojnu osobu, službenika i namještenika osloboditi obveze čuvanja tajnosti klasificiranog podatka u istražnom, sudskom ili upravnom postupku u skladu s posebnim zakonom. Članak 23. Vojna odora

(1)Vojna osoba nosi vojnu odoru za vrijeme službe, a po osobnom izboru može dolaziti na posao i odlaziti s posla u civilnoj odjeći.

(2)Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje vrstu vojnih odora, vojne oznake, kriterij pripadanja, vrijeme, način i prigode u kojima vojnu odoru i pripadajuće vojne oznake nose vojne osobe, umirovljene djelatne vojne osobe te djelatne vojne osobe raspoređene na dužnost izvan Oružanih snaga, kao i slučajeve u kojima se ne nosi vojna odora prilikom obavljanja vojne službe. 54. Pravilnik o vojnim odorama Članak 24. Identifikacijska vojna iskaznica

(1)Vojnim osobama, službenicima i namještenicima izdaje se identifikacijska vojna iskaznica kojom se dokazuje pripadnost Oružanim snagama.

(2)Ministar obrane pravilnikom propisuje oblik i sadržaj iskaznice iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, ročnicima i pričuvnicima izdaje se vojna iskaznica propisana Zakonom o obrani.
Pravilnik o obliku i sadržaju identifikacijske vojne iskaznice III. PRISTUP U SLUŽBU Članak
(NN 73/13, 30/18, 136/25) Sastav Oružanih snaga

(1)Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2)Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage, ugovorni pričuvnici, kadeti te ročnici koji su pristupili temeljnom vojnom osposobljavanju.

(3)Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavka 2. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

(4)Predsjednik Republike utvrđuje mirnodopski i ratni ustroj Oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom ustroju Oružanih snaga. Članak

(NN 73/13, 75/15, 30/18, 136/25) Pristup u službu Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način: – ročnici – upućivanjem na temeljno vojno osposobljavanje – pričuvnici – na temelju poziva – ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva – vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi – kadeti – na temelju ugovora o kadetskoj službi – dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu – službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu. Članak
(NN 136/25) Javni natječaj ili interni oglas

(1)U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se javni natječaj za prijam u kadetsku službu, prijam vojnika/mornara, časnika, vojnih specijalista s tržišta rada te službenika i namještenika.

(2)Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(3)Za obavljanje poslova i zadaća posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, vojnog specijalista odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja javnog natječaja.

(4)Prijedlog izbora kandidata iz stavaka

i
ovoga članka utvrđuje povjerenstvo Ministarstva obrane koje imenuje ministar obrane. Članak
(NN 73/13, 30/18, 125/19, 136/25) Brisan. Članak
(NN 136/25) Brisan.
Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju Članak
(NN 136/25) Odluka o temeljnom vojnom osposobljavanju

(1)Odlukom o temeljnom vojnom osposobljavanju ročniku se uređuje služba u Oružanim snagama i određuju njegova prava i obveze.

(2)Odluka iz stavka

ovoga članka nije upravna stvar. Članak
Pričuvnici

(1)Popuna ratnog ustroja Oružanih snaga pričuvnicima provodi se u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(2)Ugovorni pričuvnik poziva se i upućuje na službu u Oružane snage u skladu s odredbama Zakona o obrani te odredbama ovoga Zakona. Članak

Evidencija ročnika i pričuvnika Ministarstvo obrane vodi službenu evidenciju ročnika i pričuvnika. Članak
(NN 136/25) Plan i postupak prijma u Oružane snage

(1)Prijam u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi za prijam utvrđen godišnjim planom prijma osoblja koji u skladu s potrebama Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2)Planom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća se i prijam službenika i namještenika u Oružane snage.

(3)Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju potreba Oružanih snaga koje iskazuje Glavni stožer.

(4)Na temelju plana iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak privlačenja, oglašavanja i odabira kandidata za prijam u službu.

(5)Način privlačenja, oglašavanja i odabira te postupak provedbe javnog natječaja i internog oglasa pravilnikom propisuje ministar obrane.

Pravilnik o načinu i postupku privlačenja, oglašavanja i odabira za prijam u djelatnu vojnu službu i kadetsku službu Članak
Opći uvjeti za prijam

(1)U službu u Oružane snage može biti primljen punoljetni državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava sljedeće opće uvjete: – odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja – zdravstvenu sposobnost za vojnu službu – da ispunjava psihologijske kriterije za vojnu službu – da zadovoljava kriterije tjelesne spremnosti – da zadovoljava sigurnosne kriterije za vojnu službu – da nema zapreka za prijam – da ispunjava ostale uvjete utvrđene ustrojem.

(2)Kriterije i postupak za utvrđivanje zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta te oblike uvjerenja pravilnikom propisuje ministar obrane. 95. Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske Članak 34.a Kasni prijam

(1)Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.

(2)Na osobe iz stavka

ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka
i
ovoga Zakona. Članak 34.b (NN 73/13, 125/19) Ponovni prijam Djelatna vojna osoba kojoj je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, a ako je to u interesu Oružanih snaga, jedanput može biti ponovno primljena u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako nije starija od 40 godina života i ako posjeduje ili može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. Članak
Zapreke za prijam Zapreke za prijam u službu u Oružane snage ima osoba: – protiv koje se vodi kazneni postupak pokrenut po službenoj dužnosti – koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga, osim ako je po posebnom zakonu nastupila rehabilitacija – kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. Članak
(NN 136/25) Prijam vojnika/mornara

(1)Osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu kada osim općih uvjeta za prijam ispunjava i sljedeće posebne uvjete: – srednjoškolsko obrazovanje – najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu – uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2)Iznimno od stavka

podstavka
ovoga članka, osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvoga ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.

(3)Osoba iz stavka 2. ovoga članka prvi ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme potpisuje s Ministarstvom obrane za vrijeme trajanja srednjoškolskog obrazovanja.

(4)Godišnjim planom prijma osoblja iz članka

stavka
ovoga Zakona mogu se odrediti i dodatni kriteriji za prijam vojnika/mornara ovisno o rodu, službi, vojnostručnoj specijalnosti.

(5)Odabirni postupak za prijam vojnika/mornara propisuje se pravilnikom iz članka

stavka
ovoga Zakona.
Pravilnik o načinu i postupku privlačenja, oglašavanja i odabira za prijam u djelatnu vojnu službu i kadetsku službu Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18) Ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme

(1)Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranog broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine.

(2)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak i trajanje službe, probni rad, rod, služba i obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3)Probni rad sastoji se od specijalističke vojne obuke i obuke na temelju obnašanja vojničke dužnosti i traje najdulje šest mjeseci. Članak

(NN 73/13, 30/18, 125/19) Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka
stavka
ovoga Zakona.

(2)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3)Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka

stavka
ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju i korištenja roditeljskog dopusta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka
stavka
ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.

(4)Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka

ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
Odluka o uvjetima i postupku sklapanja ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme Članak
Profesionalni razvoj vojnika/mornara

(1)Profesionalni razvoj vojnika/mornara odvija se promicanjem u vojničke činove u skladu s postignutim rezultatima tijekom službe.

(2)Pod propisanim uvjetima djelatni vojnik/mornar može biti primljen u djelatnu vojnu službu na dočasničku ili časničku dužnost. Članak 40. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Prijam dočasnika

(1)Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe.

(3)U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka

stavka
ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.

(4)Odabranim kandidatima iz stavaka

i
ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

(5)Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.

Pravilnik o kriterijima i postupku odabira osoba koje se upućuju na prvu razinu dočasničke izobrazbe Članak
Prijam u kadetsku službu

(1)Punoljetni državljani Republike Hrvatske koji su završili srednjoškolsko obrazovanje i ispunjavaju opće uvjete za djelatnu vojnu službu mogu se na temelju javnog natječaja natjecati za prijam u kadetsku službu do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 22 godine života.

(2)Iznimno od odredbe stavka

ovoga članka, za prijam u kadetsku službu mogu se natjecati i punoljetni državljani Republike Hrvatske koji su upisani ili su stekli uvjete za upis na drugu godinu stručnog studija ili preddiplomskog sveučilišnog studija, na prvu godinu diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija, odnosno na četvrtu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, u skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka
stavka
ovoga Zakona.

(3)Prije raspisivanja natječaja za prijam u kadetsku službu provodi se postupak privlačenja u kadetsku službu.

(4)U kadetsku službu primaju se kandidati koji u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate.

(5)Način i postupak privlačenja, oglašavanja i kriteriji odabira kadeta propisani su pravilnikom iz članka

stavka
ovoga Zakona.
Pravilnik o načinu i postupku privlačenja, oglašavanja i odabira za prijam u djelatnu vojnu službu i kadetsku službu Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Odabrani kandidat za kadeta nakon upisa odgovarajućeg studija potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(2)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se datum stjecanja statusa kadeta, iznos i način plaćanja školarine, stipendije, nošenje vojne odore, smještaj i prehrana u vojnim lokacijama, standardi ispunjavanja studentskih obveza i obveza iz programa vojne obuke, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s kadetskom službom.

(3)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze kadeta nakon završetka školovanja, a prije upućivanja na osposobljavanje za časnika.

(4)Kadeti su tijekom kadetske službe obvezni u propisanim rokovima ispunjavati studentske obveze za stjecanje akademskog ili stručnog naziva, steći temeljna vojna znanja i vještine prema programu obuke za kadete.

(5)Kadeti kojima je raskinut ugovor o kadetskoj službi s Ministarstvom obrane, a koji su u okviru obuke za kadete stekli temeljna vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogu biti bez javnog natječaja primljeni u djelatnu vojnu službu kao ugovorni vojnici/mornari uz ispunjavanje ostalih uvjeta za prijam propisanih ovim Zakonom, osim kadeta kojima je izrečena stegovna kazna raskida ugovora o kadetskoj službi.

(6)Ministar obrane pravilnikom određuje način i uvjete sklapanja ugovora o kadetskoj službi, iznos stipendije, uvjete i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

Pravilnik o načinu i uvjetima sklapanja ugovora o kadetskoj službi i ugovora o stipendiranju Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 136/25) Kandidati za časnike

(1)Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete: – završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij – odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete – najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2)Djelatni vojnik/mornar može se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje jednu službenu ocjenu.

(3)Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(4)U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(5)Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(6)Osoba iz stavka

ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe. Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18) Ugovor o osposobljavanju za časnika

(1)Osobe iz članka 43. ovoga Zakona koje u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate upućuju se na temelju ugovora na osposobljavanje za časnika i sklapanjem ugovora o osposobljavanju za časnika oni postaju kandidati za časnike.

(2)Program osposobljavanja za časnike donosi načelnik Glavnog stožera.

(3)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i trajanje osposobljavanja odnosno službe, rod, služba i struka za koju se osposobljava, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

(4)Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika pravilnikom propisuje ministar obrane.

(5)Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu časničke izobrazbe.

(6)Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti iz članka

stavka
ovoga Zakona ne podliježu odabirnom postupku.

(7)Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti koji su završili poseban studijski program ustrojen za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike ne upućuju se na osposobljavanje za časnike.

Pravilnik o kriterijima i postupku odabira osoba koje se upućuju na osposobljavanje za časnika Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Prijam na časničku dužnost

(1)Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatu za časnika – doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete. Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Prijam vojnih specijalista

(1)Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.

(2)Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku

ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom
ovoga Zakona.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe može se provesti i prijmom kandidata s tržišta rada u skladu s člankom
ovoga Zakona.

(4)Osobe iz stavaka 1.,

i
ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.

(5)Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista.

(6)Osoba iz stavka 5. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

(7)Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.

(8)Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 5. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.

(9)Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera. 67. Pravilnik o vojnim specijalistima Članak 47. (NN 136/25) Prijam službenika i namještenika

(1)Punoljetni državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u službu u Oružane snage u svojstvu službenika i namještenika ako ispunjava sljedeće uvjete: – odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja – da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima – da zadovoljava sigurnosne kriterije – da nema zapreka za prijam propisanih ovim Zakonom.

(2)Prijam službenika i namještenika u službu u Oružane snage provodi se u skladu s potrebama utvrđenim u Planu iz članka

ovoga Zakona. Članak
(NN 73/13, 125/19, 136/25) Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona. IV. STANJA U SLUŽBI
OPĆENITO O STANJU U SLUŽBI Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Djelatna vojna osoba koja je u službi može biti: – imenovana na dužnost, odnosno raspoređena na ustrojbeno mjesto – upućena na školovanje – upućena u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu – upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo, u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela) – upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.

(2)Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti: – na raspolaganju – na liječenju i privremeno nesposobna za rad – udaljena iz službe – u statusu nestalog – u statusu zarobljenog – na mirovanju službe – na roditeljskom dopustu.

IMENOVANJE NA DUŽNOST ODNOSNO RASPOREĐIVANJE NA USTROJBENO MJESTO Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

(1)Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.

(2)Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3)Djelatni dočasnik može obnašati neprekidno zapovjednu dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4)Djelatni časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(5)Ako nakon isteka roka iz stavaka

i
ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.

(6)Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost. Članak 51. Raspoređivanje na ustrojbeno mjesto, odnosno dužnost

(1)Osobe koje u skladu s odredbama Zakona o obrani ne imenuje na dužnost Predsjednik Republike, Predsjednik Republike odlukom raspoređuje na ustrojbeno mjesto brigadira/kapetana bojnog broda odnosno generala/admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

(2)Osobe koje u skladu s odredbama zakona Predsjednik Republike ne imenuje na dužnost odnosno ne raspoređuje na ustrojbeno mjesto, na ustrojbeno mjesto raspoređuje ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, načelnik Glavnog stožera ili osobe koje on ovlasti raspoređuju na dužnost vojnike/mornare, dočasnike i vojne specijaliste.

(4)Ministar obrane ili osobe koje on ovlasti raspoređuju djelatne vojne osobe u Ministarstvo obrane.

(5)Dočasnici i časnici raspoređuju se na ustrojbeno mjesto, odnosno dužnost odlukom o rasporedu.

(6)Vojnici se raspoređuju na vojničke dužnosti skupnom ili pojedinačnom odlukom o rasporedu.

(7)Sadržaj odluke o rasporedu iz stavaka 2.,

i
ovoga članka, kao i način ispravljanja pogrešaka u odluci propisuju se odlukom ministra obrane.

(8)Odluke iz stavaka 1.,

i
ovoga članka nisu upravne stvari. Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)

(1)Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost: – u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane ili na radno mjesto djelatne vojne osobe u drugom javnopravnom tijelu – vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost – u međunarodna tijela – u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci – na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2)Za popunjavanje dužnosti iz stavka

podstavka
ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.

(4)Na dužnost iz stavka

podstavaka
i
ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine. Članak
(NN 73/13, 125/19, 136/25) Raspored na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti

(1)Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika: – kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena – kada postoji poseban interes službe koji se mora kod svakog novog rasporeda posebno obrazložiti.

(2)Osoba iz stavka

podstavka
ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.

(3)Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine.

(4)Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.

(5)Ustrojbeno mjesto čija je popuna potrebna, a koje se ne može popuniti odgovarajućom djelatnom vojnom osobom, može se popuniti rasporedom službenika ili namještenika odgovarajućeg stupnja obrazovanja za poslove iz članka 6. ovoga Zakona koji su u skladu s poslovima toga ustrojbenog mjesta, čiji raspored može trajati do dvije godine.

(6)Službenici i namještenici raspoređeni na ustrojbena mjesta djelatnih vojnih osoba za vrijeme obavljanja dužnosti imaju prava i obveze kao i djelatne vojne osobe na tim dužnostima. Članak 54. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

(1)Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina: – na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne – zbog ukidanja ustrojbenog mjesta – kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti – na osobni zahtjev – ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina – kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost – kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

(2)Osoba iz stavka

ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka
podstavka
ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda iz stavka
podstavaka
i
ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.

(3)Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista. Članak 55. Privremeno obnašanje druge dužnosti uz svoju dužnost

(1)Djelatna vojna osoba može uz svoju dužnost privremeno obnašati i dužnost neposredno nadređenog zapovjednika, odnosno čelnika ustrojstvene jedinice u koju je raspoređena zbog privremene odsutnosti, odnosno spriječenosti neposredno nadređenog zapovjednika odnosno čelnika ustrojstvene jedinice.

(2)Djelatna vojna osoba može uz svoju dužnost privremeno obnašati i dužnost druge djelatne vojne osobe, službenika i namještenika iste ustrojstvene jedinice u koju je raspoređena zbog privremene odsutnosti, odnosno spriječenosti djelatne vojne osobe, službenika i namještenika.

(3)Obnašanje druge dužnosti iz stavaka

i
ovoga članka može trajati najdulje do godinu dana.

(4)Kada obnaša drugu dužnost dulje od 30 dana, osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane.

(5)Odredbe stavka

ovoga članka ne odnose se na vojne specijaliste.
Odluka o iznosu novčane naknade za privremeno obnašanje druge dužnosti i iznosu novčane naknade za dodatnu dužnost Članak 55.a (NN 73/13, 30/18, 125/19)

(1)Časnik i dočasnik mogu istodobno biti dodatno raspoređeni na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta i osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(2)Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.

(3)Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.

(4)Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka

i
ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona. Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

(1)Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina.

(2)Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, obrazloženje se ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela. Članak
Privremeno dodana dužnost

(1)Djelatna vojna osoba imenovana na dužnost ili raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s odredbom članka

stavka
podstavka
ovoga Zakona može biti uz temeljni raspored privremeno raspoređena na dodanu dužnost: – u namjenski organizirane snage Oružanih snaga za obavljanje posebnih zadaća u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu – u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnosti u inozemstvu, ako traje do devet mjeseci – na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje do šest mjeseci.

(2)Privremeno dodana dužnost iz stavka 1. ovoga članka može trajati do devet mjeseci neprekidno, odnosno 12 mjeseci s prekidima u dvije godine.

(3)Djelatna vojna osoba privremeno raspoređena na dodanu dužnost u skladu sa stavkom

ovoga članka zadržava pravo na naknadu plaće temeljne dužnosti. Članak
(NN 73/13, 30/18) Rod, služba, struka i specijalnost

(1)Vojnostručna specijalnost je potvrđena osposobljenost vojnih osoba za obnašanje dužnosti u okviru roda, službe ili struke.

(2)Vojnostručna specijalnost određuje se završetkom vojnog školovanja, vojne izobrazbe ili obuke.

(3)Vojnoj osobi može biti promijenjen rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost: – na osobni zahtjev – zbog interesa službe.

(4)Vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost na osobni zahtjev ako ima propisano obrazovanje, uz obvezu prekvalifikacije za vojnostručnu specijalnost roda ili službe za koju se osposobljava i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

(5)U interesu popune Oružanih snaga vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila raspoređena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, službi, struci ili vojnostručnoj specijalnosti ako ima propisano obrazovanje.

(6)Za promjenu roda, službe, struke ili vojnostručne specijalnosti u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili služba. Članak 59. Raščlamba popune

(1)Osobe ovlaštene za raspoređivanje djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika najmanje jedanput na godinu provode raščlambu popune ustrojbenih mjesta prema uvjetima za raspoređivanje iz ovoga Zakona.

(2)Rezultati raščlambe iz stavka

ovoga članka temelj su za izradu planova popune, prijma, raspoređivanja, izobrazbe, promicanja i izdvajanja osoblja.
UPUĆIVANJE NA ŠKOLOVANJE Članak
(NN 73/13, 125/19)

(1)Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(2)Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
UPUĆIVANJE U OPERACIJE POTPORE MIRU I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU Članak 61.

(1)Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici i ugovorni pričuvnici na službi u Oružanim snagama mogu biti upućeni u inozemstvo radi sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

(2)Djelatna vojna osoba razrješuje se dužnosti kada upućivanje iz stavka

ovoga članka traje dulje od devet mjeseci.
UPUĆIVANJE U MEĐUNARODNA TIJELA Članak
(NN 73/13, 30/18, 125/19)

(1)Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(2)Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3)Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.

(4)O prijavi na interni oglas za popunu dužnosti iz stavka

ovoga članka osoba koja se prijavljuje obvezna je u roku od tri dana od dana prijave o tome upoznati nadređenoga zapovjednika.
UPUĆIVANJE U DRUGA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI PRAVNE OSOBE Članak
Djelatna vojna osoba može se uputiti na rad u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu najdulje do četiri godine, ako je to u interesu Oružanih snaga i javnopravnog tijela ili pravne osobe, na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera. Članak 63.a (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)

(1)Vojnik/mornar tijekom vojničke službe na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.

(2)Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom tijela u koje se osoba premješta.

(3)Iznimno od stavaka

i
ovoga članka, vojnici/mornari tijekom vojničke službe na neodređeno vrijeme mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u Ministarstvo obrane na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4)Vojniku/mornaru iz stavka

ovoga članka premještajem prestaje djelatna vojna služba.
STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE Članak
(NN 73/13, 30/18, 125/19)

(1)Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje: – po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca – po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca – kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe – kada neopravdano ne pristupi pregledu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti – na rok od tri mjeseca.

(2)Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3)Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

(4)Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

(5)Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(6)Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.

(7)Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti. Članak 65.

(1)Protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2)O žalbi odlučuje ovlaštena službena osoba Ministarstva obrane prema nadležnosti na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(3)Žalba protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje ne odgađa izvršenje rješenja. 8. LIJEČENJE I PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD Članak 66.

(1)Djelatna vojna osoba koja je zbog bolesti, ozljede ili ranjavanja privremeno spriječena obnašati dužnost u neprekidnom trajanju duljem od tri mjeseca razrješava se dužnosti.

(2)Djelatna vojna osoba po prestanku razloga zbog kojeg je razriješena dužnosti ima pravo biti raspoređena na istu vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja u istom ili najbližem mjestu službe.

(3)Osoba iz stavka

ovoga članka zadržava prava osobnog čina. Članak 66.a (NN 73/13, 30/18) Djelatna vojna osoba koja koristi roditeljski dopust dulje od šest mjeseci razrješava se dužnosti te nakon iskorištenog roditeljskog dopusta ima pravo biti raspoređena na istu ili odgovarajuću vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja s dužnosti.
UDALJENJE IZ SLUŽBE Članak 67.

(1)Djelatnu vojnu osobu udaljuje se iz službe kada je protiv nje pokrenut istražni postupak i određen istražni zatvor, s danom određivanja istražnog zatvora.

(2)Udaljenje iz službe upravna je stvar. Članak 68.

(1)Djelatna vojna osoba može biti udaljena iz službe kada je pokrenut kazneni postupak ili stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa, a povreda je takve naravi da bi ostanak u službi dok traje kazneni ili stegovni postupak mogao štetiti interesima službe.

(2)Ministar obrane, odnosno načelnik Glavnog stožera rješenjem može trenutačno udaljiti iz službe podređene odgovorne osobe do utvrđivanja konkretne pojedinačne odgovornosti, u slučaju da su dovedeni u opasnost životi i zdravlje ljudi odnosno imovina veće vrijednosti.

(3)U operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ovlast iz stavka 2. ovoga članka ima zapovjednik hrvatskih snaga u tim aktivnostima u inozemstvu. Članak 69.

(1)Rješenje o udaljenju iz službe donosi nadređena osoba: – u Oružanim snagama – časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine – u Ministarstvu obrane – osoba na dužnosti načelnika sektora, odnosno njoj ravne ili više razine.

(2)Nadređena osoba obvezna je u rješenju obrazložiti činjenice i okolnosti na temelju kojih je donijela rješenje o udaljenju iz službe te je obvezna o udaljenju, bez odgađanja, obavijestiti osobu nadležnu za raspoređivanje osobe udaljene iz službe. Članak 70. (NN 73/13, 75/15)

(1)Protiv rješenja o udaljenju iz službe dopuštena je žalba vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2)Žalba protiv rješenja o udaljenju iz službe ne odgađa njegovo izvršenje.

(3)Vojnostegovni sud dužan je riješiti žalbu u roku od 15 dana od primitka žalbe.

(4)Rješenje vojnostegovnog suda izvršno je u upravnom postupku danom dostave toga rješenja. Članak 71.

(1)Udaljenje iz službe djelatne vojne osobe može trajati samo dok postoje razlozi zbog kojih je doneseno rješenje o udaljenju iz službe.

(2)Nakon prestanka razloga za udaljenje iz službe djelatne vojne osobe nadležna osoba obvezna je riješiti status u službi djelatne vojne osobe.

(3)Udaljenje iz službe može trajati do okončanja kaznenog ili stegovnog postupka. Članak 72.

(1)Smatrat će se da djelatna vojna osoba nije ni bila udaljena iz službe: – ako bude obustavljen kazneni postupak koji se protiv nje vodio – ako pravomoćnom odlukom suda bude oslobođena optužbe ili optužba bude odbijena ili odbačena – ako izvršnom odlukom vojnostegovnog suda bude oslobođena od odgovornosti ili postupak bude obustavljen – ako u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima bude oslobođena optužbe – ako joj u stegovnom postupku pred vojnostegovnim sudom bude izrečena stegovna mjera.

(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka osobi koja se udaljuje iz službe pripadaju sva prava u vezi s obavljanjem službe kao da je cijelo vrijeme bila na dužnosti. Članak 73.

(1)Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, u iznosu od 80% osnovne plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio mjesecu udaljenja iz službe.

(2)Vrijeme udaljenja iz službe ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje iz službe.

(3)Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje sva prava iz zdravstvenog osiguranja, osim prava na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. 10. STATUS NESTALOG I ZAROBLJENOG Članak 74. (NN 73/13, 125/19)

(1)Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u zemlji i u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.

(2)Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.

(3)Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.

(4)Pravo iz stavka

ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.
MIROVANJE SLUŽBE Članak
(NN 136/25)

(1)Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je imenovana na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske.

(2)Mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka traje do isteka roka na koji je imenovana, a najdulje pet godina.

(3)Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je kao predstavnik Republike Hrvatske imenovana na dužnost u međunarodnu organizaciju.

(4)Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama za vrijeme neplaćenog dopusta do isteka roka odobrenog neplaćenog dopusta.

(5)Djelatna vojna osoba čiji je supružnik imenovan na dužnost u inozemstvo ima pravo na mirovanje službe u skladu s propisima kojima se uređuju vanjski poslovi.

(6)Mirovanje službe iz stavaka 1., 3.,

i
ovoga članka upravne su stvari. Članak 76.

(1)Djelatna vojna osoba nakon iskorištenog rodiljnog i roditeljskog dopusta ima pravo ne raditi do navršene treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom kojim je regulirano to pravo, a za koje vrijeme miruju prava i obveze iz vojne službe.

(2)O svim pitanjima o pravima roditelja i njima izjednačenih osoba primjenjuju se odredbe posebnoga zakona kojima se regulira navedeno pravo.

(3)Mirovanje službe iz stavka 1. ovoga članka upravna je stvar. V. PROFESIONALNI RAZVOJ Članak 77.

(1)Profesionalni razvoj djelatnih vojnih osoba tijekom službe odvija se neprekidnim usavršavanjem, obukom i izobrazbom, uspješnim obnašanjem dužnosti, posebno ustrojbenih dužnosti višeg čina od osobnog te promaknućem u viši čin.

(2)Napredovanje u službi temelji se na stjecanju novih znanja i vještina i njihovu ocjenjivanju, izgradnji i održavanju sposobnosti potrebnih za obnašanje dužnosti više razine te provjerama tjelesnih, zdravstvenih i psihičkih sposobnosti. 1. POHAĐANJE VOJNE IZOBRAZBE Članak 78. Vojno školovanje, vojna izobrazba i obuka

(1)Vojno školovanje je vremenski ograničen planski proces stjecanja teorijskih znanja i vještina, u školama i drugim obrazovnim institucijama u svrhu osposobljavanja polaznika za obnašanje odgovarajućih dužnosti u Oružanim snagama.

(2)Vojna izobrazba je trajni proces usvajanja znanja, vještina i sposobnosti vojne osobe tijekom školovanja, obuke i drugih oblika usavršavanja i osposobljavanja.

(3)Vojna izobrazba je sastavni dio profesionalnog razvoja vojnih osoba, a provodi se na Hrvatskom vojnom učilištu, u središtima za obuku Oružanih snaga te u vojnim i civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(4)Vojna obuka je organiziran oblik aktivnosti kojim se pripadnici Oružanih snaga osposobljavaju za provedbu namjenskih zadaća. Članak 78.a (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19, 136/25)

(1)Pripadnici Oružanih snaga izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga mogu zasnovati radni odnos sa Sveučilištem obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« tako da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.

(2)Ministarstvo obrane i Sveučilište obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« sporazumom će urediti provedbu stavka

ovoga članka o izvođenju nastave. Članak
(NN 73/13, 75/15) Vrste vojne izobrazbe

(1)Vojna izobrazba organizira se kao slijedno-rastuća te funkcionalna izobrazba.

(2)Slijedno-rastuća vojna izobrazba osposobljava vojnu osobu za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti i provodi se kroz četiri razine dočasničke i četiri razine časničke izobrazbe.

(3)Vojna osoba se upućuje na određenu razinu slijedno-rastuće izobrazbe ako je s uspjehom završila prethodnu razinu izobrazbe.

(4)Funkcionalna izobrazba je oblik stjecanja znanja i vještina u svrhu kvalitetnijeg obnašanja dužnosti i nadopune vojnostručne specijalnosti, čijim se završetkom stječe dodatna osposobljenost za dužnosti u rodovima, službama i strukama.

(5)Izobrazba za prijam vojnih specijalista iz članka 46. ovoga Zakona provodi se pohađanjem općih nastavnih programa i specijalističkih tečajeva.

(6)Nadležnosti i način donošenja nastavnih planova i programa za pojedine vrste i razine vojne izobrazbe i izobrazbe za vojne specijaliste i nadzor nad provođenjem nastavnih planova i programa pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(7)Način provedbe te vrste i razine vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Pravilnik o nastavnim planovima i programima pojedinih vrsta i razina vojnih izobrazbi i izobrazbi za vojne specijaliste
Pravilnik o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika Članak
Temeljna i specijalistička vojna obuka

(1)Vojnici/mornari osposobljavaju se za obnašanje vojničkih i mornarskih dužnosti temeljnom i specijalističkom vojnom obukom.

(2)Obuka iz stavka 1. ovoga članka provodi se u obučnim središtima i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga te u vojnim obučnim središtima u inozemstvu.

(3)Vojnici/mornari u pravilu se obučavaju za obnašanje dužnosti vojnostručnih specijalnosti u okviru jednog roda, odnosno službe, a iznimno se, u skladu s potrebama službe, mogu obučiti i za obnašanje dužnosti vojnostručnih specijalnosti u okviru drugog roda ili službe, ako posjeduju potrebno predznanje i sposobnosti. Članak 81. (NN 73/13, 30/18) Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba

(1)Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi: – prva razina – za osposobljavanje za obnašanje dočasničke dužnosti i dodjelu čina skupnika – druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin desetnika i narednika – treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin nadnarednika i stožernog narednika – četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin časničkog namjesnika.

(2)Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za dočasnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera. Članak 82. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)

(1)Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2)Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 35 godine života.

(3)Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 44 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 40 godina života.

(4)Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života.

(5)Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima

do
ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.

(6)Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(7)Iznimno od godina života iz stavaka 1., 2.,

i
ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu. Članak
(NN 73/13, 30/18, 136/25) Slijedno-rastuća časnička izobrazba Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi: – prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate – druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete – treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate i čin brigadira/kapetana bojnog broda – četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.

(2)Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera. Članak 84. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19, 136/25)

(1)Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2)Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3)Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4)Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 55 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava dvije godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 52 godine života.

(5)Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.

(6)Ako se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe iz stavka 5. ovoga članka upućuju službenici, za vrijeme izobrazbe zadržavaju pravo na plaću svojeg radnog mjesta s kojega su upućeni na izobrazbu.

(7)Iznimno od godina života iz stavaka 2.,

i
ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.

(8)Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(9)Iznimno od godina života iz stavaka 2.,

i
ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu. Članak
Međunarodna vojna izobrazba

(1)Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici pripremaju se i upućuju na školovanje u inozemstvu u skladu s Planom međunarodne vojne izobrazbe i godišnjom odlukom ministra obrane o školovanju u inozemstvu.

(2)Programi vojne izobrazbe u inozemstvu na koje se upućuju osobe iz stavka 1. ovoga članka prethodno se vrednuju prema razinama vojne izobrazbe u Oružanim snagama.

(3)Ministar obrane odlukom propisuje vrednovanje programa iz stavka

ovoga članka.
Odluka o vrednovanju programa međunarodne vojne izobrazbe Članak
(NN 73/13, 125/19) Vojni stipendisti

(1)Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu te učenike srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

(2)Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.

(3)Pravilnikom iz članka

stavka
ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka
ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.
Pravilnik o načinu i uvjetima sklapanja ugovora o kadetskoj službi i ugovora o stipendiranju Članak
Učenje stranih jezika

(1)Vojne osobe obvezne su steći, održavati i usavršavati odgovarajuću razinu znanja stranog jezika ovisno o činu i dužnosti koju obnašaju.

(2)Stjecanje, održavanje i usavršavanje znanja jezika provodi se u vojnim i civilnim obrazovnim institucijama i samoučenjem.

(3)Strane jezike za čijim poznavanjem postoji potreba službe, razinu znanja potrebnog za promaknuće u činove viših časnika te generala/admirala, kriterije za utvrđivanje razine znanja i način provjere znanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera. 92. Pravilnik o stranim jezicima Članak 88. Prijavljivanje i odabir za izobrazbu

(1)Vojne osobe koje ispunjavaju propisane uvjete mogu se uputiti na izobrazbu u skladu s kriterijima i potrebama službe.

(2)Odabrani kandidati potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u vezi s izobrazbom.

(3)Način i kriterije za odabir kandidata, nadoknadu troškova u vezi s izobrazbom, obveze koje će se utvrđivati ugovorima za pojedinu vrstu izobrazbe te druga pitanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja vojnih osoba pravilnikom propisuje ministar obrane. 88. Pravilnik o izobrazbi 2. ČINOVI Članak 89. (NN 73/13, 30/18, 125/19)

(1)Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2)Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.

(3)Činovi u Oružanim snagama su: – za kadete: ČIN KRATICA kadet k kadet skupnik ks kadet desetnik kd kadet narednik kn kadet nadnarednik knn – za vojnike/mornare: ČIN KRATICA vojnik/mornar voj/mor pozornik pz razvodnik rz – za niže dočasnike i vojne specijaliste: ČIN KRATICA skupnik skupnik vojni specijalist sk desetnik desetnik vojni specijalist ds narednik narednik vojni specijalist nr – za više dočasnike i vojne specijaliste: ČIN KRATICA nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr stožerni narednik, stožerni narednik vojni specijalist sžn časnički namjesnik čn – za niže časnike i vojne specijaliste: ČIN KRATICA ČIN KRATICA u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu u ratnoj mornarici – rod pomorstvo poručnik poručnik vojni specijalist pr poručnik korvete poručnik korvete vojni specijalist pkr natporučnik natporučnik vojni specijalist npr poručnik fregate poručnik fregate vojni specijalist pfr satnik satnik vojni specijalist stn poručnik bojnog broda poručnik bojnog broda vojni specijalist pbb – za više časnike: ČIN KRATICA ČIN KRATICA u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu: u ratnoj mornarici – rod pomorstvo Bojnik, bojnik vojni specijalist bjn kapetan korvete, kapetan korvete vojni specijalist kkr pukovnik pk kapetan fregate kfr brigadir brg kapetan bojnog broda kbb – za generale/admirale: ČIN KRATICA ČIN KRATICA u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu u ratnoj mornarici – rod pomorstvo brigadni general gbr komodor kmd general-bojnik gb kontraadmiral ka general-pukovnik gp viceadmiral va general zbora gz admiral ad stožerni general sg admiral flote af

(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, čin za vojne specijaliste glazbene struke može biti do čina pukovnika/kapetana fregate.

(5)Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu. Članak 90.

(1)Vojnoj osobi može se za potrebe obavljanja dužnosti u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te pri međunarodnim organizacijama dodijeliti privremeni čin za jedan čin viši od osobnog čina dok obavljaju te dužnosti.

(2)Vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka privremeni čin dodjeljuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

(3)Za vrijeme obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka vojna osoba ostvaruje sva prava čina koji joj je privremeno dodijeljen, osim računanja vremena provedenog u privremenom činu za promaknuće u viši čin.

(4)Vojna osoba nakon prestanka dužnosti iz stavka

ovoga članka ostvaruje prava u skladu sa svojim osobnim činom.
PROMICANJE VOJNIH OSOBA Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19) Opći uvjeti za promicanje

(1)Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin: – ako je provela propisano vrijeme u određenom činu – ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti – ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa – ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju – ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti – ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i – ako je raspoređena na dužnost višeg čina, – ako u zadnje dvije godine niti jednom nije ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava«.

(2)Osim uvjeta iz stavka

ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka
stavka
ovoga Zakona.

(3)Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4)Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.

(5)Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka

podstavka
ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.

(6)Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.

(7)Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(8)Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar. Članak 92. Odabir i promicanje vojnih osoba

(1)Odabir vojnih osoba za promicanje provodi se jedanput na godinu na temelju: – ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom – godišnjeg plana promicanja prema broju i strukturi činova po rodovima, službama i strukama – vrednovanja propisanih kriterija za pojedini čin.

(2)Ministar obrane donosi plan iz stavka

podstavka
ovoga članka na temelju potreba ustroja, mogućnosti proračuna, slobodnih ustrojbenih mjesta i drugih važnih okolnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(3)Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije vrednovanja, postupak i način odabira te dodjele činova i promicanja vojnih osoba u činove.

(4)Propisom iz stavka

ovoga članka na odgovarajući način se uređuju i kriteriji, postupak i način odabira te dodjele činova i promicanje pričuvnika.
Pravilnik o dodjeli činova i promicanju vojnih osoba u činove Članak 92.a (NN 73/13, 75/15, 30/18) Dodjela čina kadetima

(1)Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.

(2)Upisom u drugu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.

(3)Upisom u treću godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.

(4)Upisom u četvrtu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.

(5)Upisom u petu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta nadnarednika.

(6)Činovi se dodjeljuju kadetima Oružanih snaga i kadetima iz drugih država koji su na školovanju u Oružanim snagama na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora.

(7)Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz stavaka

do
ovoga članka dodjeljuje kadetske činove. Članak
(NN 73/13, 30/18) Dodjela čina i promicanje vojnika/mornara

(1)Vojniku/mornaru može se dodijeliti čin pozornika ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u službi je proveo najmanje jednu godinu.

(2)Pozornik može biti promaknut u čin razvodnika ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u činu pozornika proveo najmanje jednu godinu.

(3)Vojniku/mornaru čin pozornika dodjeljuje i u čin razvodnika ga promiče načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti. Članak 94. (NN 73/13, 125/19) Dodjela čina skupnika

(1)Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.

(2)Čin skupnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(3)Čin skupnika može se dodijeliti i pričuvnim vojnicima/mornarima koji nisu završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka

ovoga Zakona, a koji su u službi kao djelatni vojnici proveli najmanje pet godina i za to vrijeme bili ocijenjeni najmanje ocjenom »dobar«. Članak
(NN 73/13, 30/18, 125/19) Promicanje dočasnika

(1)Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi: – skupnik može biti promaknut u čin desetnika kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine – desetnik može biti promaknut u čin narednika kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine – narednik može biti promaknut u čin nadnarednika kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine – nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine – stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.

(3)Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(4)Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na vojnu izobrazbu ne primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.

(5)Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika odnosno voditelja. Članak 96. (NN 73/13, 30/18, 125/19) Dodjela čina poručnika/poručnika korvete i natporučnika/poručnika fregate te promicanje časnika i generala/admirala

(1)Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatima za časnika – doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.

(3)Čin pričuvnog poručnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe časnika i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(4)Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale. Članak 97. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19, 136/25)

(1)Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi: – poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij – natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij – satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij – bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine – pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu slijedno rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene slijedno-rastuće izobrazbe treće razine.

(2)Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(3)Odredbe stavka

ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste. Članak 97.a (NN 73/13, 75/15, 30/18) Brisan. Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin brigadnog generala, odnosno komodora kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine te ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu četvrte razine, završen diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ima istaknute rezultate u službi na temelju najviših službenih ocjena i da je obnašao dužnost zapovjednika razine bojne ili više razine najmanje dvije godine.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, liječnik specijalist grane medicine kada u činu brigadira odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine, može biti promaknut u čin brigadnog generala odnosno komodora.

(3)Promaknuće u čin general-bojnika/kontraadmirala, general-pukovnika/viceadmirala i generala zbora/admirala obavlja se u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(4)U čin stožernoga generala, odnosno admirala flote može biti promaknut general zbora, odnosno admiral samo za ratne zasluge. Članak

Ubrzano promicanje Časnik koji je proveo polovicu propisanoga vremena u činu potrebnome za promaknuće može se promaknuti u viši čin ako je u tom vremenu obnašao zapovjednu dužnost i u svim ocjenjivačkim razdobljima bio ocijenjen službenom ocjenom »osobito se ističe«. Članak
Izvanredna dodjela čina U ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti Predsjednik Republike može dodijeliti odgovarajući časnički čin neovisno o odredbama ovoga Zakona. Članak
(NN 73/13, 125/19) Izvanredno promicanje Vojna osoba može biti izvanredno promaknuta u neposredno viši čin bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekla posebne zasluge za Oružane snage. Članak 101.a (NN 73/13, 30/18, 125/19) Prevođenje čina

(1)Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se po sili zakona osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.

(2)Vojnom specijalistu iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista. Članak 101.b (NN 73/13, 30/18) Počasni činovi

(1)Predsjednik Republike može dodijeliti počasni čin časnika, generala odnosno admirala Oružanih snaga hrvatskim državljanima i državljanima stranih država za osobite zasluge stečene u Domovinskom ratu.

(2)Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje te nema nikakve financijske učinke.

(3)Kriterije i postupak za predlaganje te druga pitanja u vezi s počasnim činovima iz stavka

ovoga članka odlukom propisuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane. Članak
Oduzimanje i gubitak čina

(1)Vojnoj osobi oduzima se čin: – ako joj prestane hrvatsko državljanstvo – ako joj je izvršnim rješenjem vojnostegovnog suda izrečena stegovna kazna oduzimanja čina.

(2)Osoba kojoj se oduzima čin gubi i sva prava vezana uz čin.

(3)Odluku o oduzimanju čina donosi osoba nadležna za dodjelu čina i promaknuće u čin u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4)Odluka o oduzimanju čina nije upravna stvar. Članak 103.

(1)Osoba gubi čin po sili zakona ako joj prestane hrvatsko državljanstvo, ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga.

(2)Osoba nadležna za oduzimanje čina može oduzeti čin i osobi koja je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora do pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda i mira; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga.

(3)O pravomoćnim presudama iz stavaka

i
ovoga članka izvješćuje se Ministarstvo obrane po službenoj dužnosti u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku.

(4)Osoba koja gubi čin gubi i sva prava vezana uz čin.

(5)Odluka o gubljenju čina nije upravna stvar. Članak 104. Vraćanje oduzetog čina

(1)Osobi iz članka 102. ovoga Zakona može biti vraćen čin koji joj je oduzet ako se utvrdi da nisu postojali razlozi za njegovo oduzimanje.

(2)Osobi kojoj je bio oduzet čin vraćaju se i sva prava u vezi s činom od dana oduzimanja čina.

(3)O povratu čina odlučuje osoba koja je dodijelila čin ili promaknula u čin.

STANDARDI PROFESIONALNOG RAZVOJA Članak
Standardi profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba ovise o osobnom činu, godinama života, civilnoj izobrazbi, vojnoj izobrazbi, vremenu provedenom u službi, kao i o drugim okolnostima važnim za obavljanje službe u Oružanim snagama. Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18)

(1)Radi upravljanja profesionalnim razvojem ministar obrane pravilnikom utvrđuje standarde profesionalnog razvoja za djelatne vojnike/mornare, dočasnike i časnike.

(2)Pravilnikom iz stavka

ovoga članka propisuje se i postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja.
Pravilnik o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba
OCJENJIVANJE DJELATNIH VOJNIH OSOBA Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Djelatne vojne osobe ocjenjuje se za rad i postignuća tijekom kalendarske godine službenom ocjenom koja se koristi za odabir kandidata za promicanje, napredovanje u službi, izobrazbu, raspored i otpust iz službe.

(2)Rok za donošenje službenih ocjena je 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(3)Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete, postupak i kriterije ocjenjivanja te način preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4)Ne ocjenjuje se djelatnu vojnu osobu koja je, bez obzira na razloge, u kalendarskoj godini na dužnostima provela manje od šest mjeseci. 53. Pravilnik o ocjenjivanju djelatnih vojnih osoba Članak 108. (NN 73/13, 125/19)

(1)Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.

(2)Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.

(3)U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.

(4)U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.

(5)Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje odnosno po ovlasti prvoocjenjivača njegov zamjenik te je u tom slučaju drugoocjenjivač osoba koja je prenijela tu ovlast.

(6)Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču. Članak 109. (NN 73/13, 125/19)

(1)Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.

(2)Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku. Članak 110.

(1)Osoba nezadovoljna ocjenom može podnijeti zahtjev za preispitivanje ocjene osobi nadređenoj drugoocjenjivaču u roku od 15 dana od dana primitka ocjene.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka osoba nadređena drugoocjenjivaču obvezna je osnovati povjerenstvo od tri člana koji imaju najmanje isti čin, isti razinu obrazovanja i po mogućnosti stručno usmjerenje kao i ocjenjivana osoba.

(3)Povjerenstvo je dužno preispitati osporavanu ocjenu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva i donijeti završnu ocjenu. 6. VOJNA PRIZNANJA Članak 111. Općenito o vojnim priznanjima

(1)Vojna priznanja mogu se dodijeliti vojnim osobama, službenicima i namještenicima, ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za osobit doprinos u izvršenju misije ili zadaće Oružanih snaga.

(2)Vojna priznanja su vojne medalje, plakete, pohvale i nagrade. Članak

Vojna priznanja dodjeljuju se prigodom obilježavanja Dana Oružanih snaga, Dana državnosti Republike Hrvatske, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Dana neovisnosti Republike Hrvatske, dana grana, rodova i službi, obljetnica postrojbi te u drugim svečanim prigodama. Članak
Vojne medalje

(1)Vojne medalje dodjeljuju se vojnim osobama i službenicima i namještenicima na službi u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane za osobni ili skupni doprinos postignućima u izvršavanju misija ili zadaća Oružanih snaga.

(2)Vojne medalje mogu se dodijeliti i vojnim osobama stranih zemalja te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za njihov osobni ili skupni doprinos postignućima u izvršenju misija ili zadaća Oružanih snaga.

(3)Vrste vojnih medalja, uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera. Članak 114. Plakete

(1)Plakete se dodjeljuju ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga i Ministarstva obrane te vojnim osobama, službenicima i namještenicima za doprinos u promicanju ugleda Oružanih snaga.

(2)Vrste vojnih plaketa te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane. Članak

Dodjela vojnih medalja i plaketa Vojne medalje i plakete dodjeljuju: – Predsjednik Republike – predsjednik Vlade Republike Hrvatske – ministar obrane – načelnik Glavnog stožera. Članak
(NN 73/13, 30/18, 125/19125/19) Pohvale i nagrade

(1)Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.

(2)Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.

(3)Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Pravilnik o vrstama pohvala i nagrada, uvjetima i postupku njihove dodjele Članak
(NN 73/13, 125/19) Strane vojne medalje

(1)Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu uz prethodno odobrenje Predsjednika Republike ili tijela koje on ovlasti primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.

(2)Prethodno odobrenje iz stavka

ovoga članka nije potrebno za primanje medalja međunarodnih organizacija čiji je član Republika Hrvatska. VI. PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Članak 118.

(1)Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2)Kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama ostvaruju osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi. Članak 119. (NN 73/13, 30/18)

(1)Zdravstvena zaštita pripadnika Oružanih snaga provodi se kroz sustav zdravstvene potpore kao dijela cjelovitog sustava potpore Oružanih snaga, a pruža se u stacionarnim i terenskim uvjetima.

(2)Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva propisuje pravilnikom način planiranja, organizacije, provedbe i nadzora zdravstvene potpore u Oružanim snagama. 91. Pravilnik o zdravstvenoj potpori u Oružanim snagama Republike Hrvatske Članak 120. (NN 73/13, 30/18, 136/25)

(1)Vojne osobe primarnu zdravstvenu zaštitu u pravilu ostvaruju kod izabranog vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine iz sastava vojno zdravstvenog središta Ministarstva obrane i Oružanih snaga i drugih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga nadležnih za provedbu zdravstvene potpore.

(2)Za vojne osobe kojima nije moguće zbog teritorijalne nepokrivenosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kod vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine uredit će se način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i doktora dentalne medicine iz mreže javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj.

(3)Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva propisat će pravilnikom postupak i ovlasti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika Oružanih snaga te način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Pravilnik o postupku i ovlastima u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti: – zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama, a koje su izravna posljedica obavljanja službe – zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

(2)Osobe iz stavka

ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske nakon otpusta iz Oružanih snaga kada prijave ozljedu ili bolest nadležnom liječničkom povjerenstvu i kada liječničko povjerenstvo utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama. Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Zdravstvena sposobnost utvrđuje se na: – prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite – zahtjev nadređenog zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine – zahtjev djelatne vojne osobe.

(2)Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako je privremeno nesposobna za rad prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(3)Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti. Članak 123. (NN 73/13, 30/18, 125/19)

(1)Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.

(2)Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.

(3)Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 2. ovoga članka.

(4)Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana dostave odluke iz stavka

ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka
ovoga članka.

(5)Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.

(6)Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.

(7)Pravilnikom iz stavka

ovoga članka uredit će se i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu
OBLICI POTPORE PRIPADNICIMA ORUŽANIH SNAGA I NJIHOVIM OBITELJIMA Članak
(NN 73/13, 75/15, 30/18)

(1)Kada je protiv pripadnika Oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službene zadaće s opasnom stvari u Oružanim snagama, Ministarstvo obrane može pripadnicima Oružanih snaga osigurati odvjetničku pravnu pomoć.

(2)Djelatnim vojnim osobama, na osobni zahtjev, Ministarstvo obrane će osigurati besplatno pravno savjetovanje ako je protiv njih pokrenut kazneni postupak po privatnoj tužbi vezan za obavljanje službe, a služba je prema ocjeni Ministarstva obrane obavljana u skladu s propisima i pravilima.

(3)Pravno savjetovanje iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća savjetovanje o pravnom položaju u pravnim stvarima koje su povezane s obavljanjem vojne službe, pravima i obvezama u postupku, postupovnim pravilima, načinu izvršenja sudske odluke i sl.

(4)Odluku o ostvarivanju prava iz stavaka 1.,

i
ovoga članka donosi ministar obrane uz pribavljeno prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva. Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Skupne i pojedinačne procjene psihičkog stanja i spremnosti pripadnika Oružanih snaga provode djelatnici psihološke struke te predlažu mjere za održavanje i poboljšanje tog stanja.

(2)Vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji je u obavljanju službe ili u vezi sa službom, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom, odnosno pogibeljnom događaju Ministarstvo obrane će osigurati pružanje psihološke pomoći.

(3)Vojnu osobu koja odbije psihološku pomoć zapovjednik samostalne bojne ili više razine odnosno vojni psiholog može uputiti na izvanrednu psihološku procjenu.

(4)Kriterije i postupak za utvrđivanje psihičkih uvjeta za službu, kao i način postupanja u pružanju psihološke pomoći propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona. Članak 126. (NN 73/13, 30/18)

(1)Djelatne vojne osobe kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2)Kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3)O uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz stavaka

i
ovoga članka ministar obrane donosi pravilnik.
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja Članak
(NN 73/13, 30/18) Djelatna vojna osoba koja pogine ili umre bit će pokopana uz vojne počasti u mjestu koje odredi njezina obitelj na trošak Ministarstva obrane.

(2)Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se: – troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba – putni troškovi za dva pratitelja – troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema – troškovi kremiranja – ostali troškovi.

(3)Odredbe stavaka

i
ovoga članka primjenjuju se i na ostale vojne osobe koje poginu ili umru u obavljanju službe.

(4)Uz vojne počasti iz stavaka

i
ovoga članka neće biti pokopana osoba čija smrt nastupi u osobito nečasnim okolnostima, što utvrđuje Ministarstvo obrane.

(5)Ministar obrane pravilnikom propisuje postupak ostvarivanja prava i iznos troškova iz stavka 2. ovoga članka.

(6)Vojne počasti iz stavka

ovoga članka propisuju se pravilnikom o obredima u Oružanim snagama iz članka
stavka
podstavka
ovoga Zakona.
Pravilnik o postupku ostvarivanja prava i troškovima pogreba Članak
(NN 73/13, 125/19)

(1)Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

(2)Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka

ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od tri proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka
ovoga Zakona. Članak
(NN 73/13, 30/18)

(1)Djeca vojne osobe koja je izgubila život u obavljanju službe imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć kao naknadu za troškove uzdržavanja i redovnog školovanja, i to za dijete predškolskog uzrasta 50%, do završenog osmog razreda osnovne škole 70% te do završene srednje škole, odnosno studiranja u statusu redovitog studenta 90% proračunske osnovice do kraja redovnog školovanja, a najdulje do navršene 26. godine života.

(2)Pod obavljanjem službe iz stavka

ovoga članka podrazumijevaju se borbene zadaće, vojne vježbe, operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu te obučne aktivnosti. Članak
Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika i roditelja ili posvojitelja u visini jedne proračunske osnovice. Članak 130.a (NN 136/25) Odredba članka
ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju. Članak
Rješavanje o pravima na novčane pomoći iz članaka 128.,
i
ovoga Zakona upravne su stvari. Članak 131.a (NN 73/13, 125/19) 2.a PRAVA PO OSNOVI STRADAVANJA VOJNE OSOBE

(1)Vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama i koja je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporučuje kretanje, Ministarstvo obrane će uz njezinu suglasnost osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja i ostvarivanju prava vezanih uz njezino stanje.

(2)Potporu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe.

(3)Nehaj se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

(4)Vrste i način pružanja potpore iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar obrane. Članak 131.b (NN 73/13, 125/19)

(1)Vojna osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona ostvaruje: – pravo na invalidsku mirovinu – prava po osnovi oštećenja organizma – pravo na stambeno zbrinjavanje.

(2)Način i postupak utvrđivanja okolnosti u kojoj je nastala rana ili ozljeda iz stavka

ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka
ovoga Zakona. Članak 131.c (NN 73/13, 125/19) Pravo na invalidsku mirovinu

(1)Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kod koje zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama nastane djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti ima pravo na invalidsku mirovinu.

(2)Pravo na invalidsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih osoba ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3)Pri izračunu mirovine iz stavka

ovoga članka polazni faktor je 1,
Članak 131.d (NN 73/13, 125/19) Prava po osnovi oštećenja organizma

(1)Prava koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma su: – pravo na osobnu invalidninu – pravo na ortopedski doplatak – pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe – pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

(2)Oštećenje organizma iz stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, je oštećenje nastalo kao posljedica rane ili ozljede koju je vojna osoba bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.

(3)Radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstavaju se prema utvrđenom postotku oštećenja organizma u deset skupina: – I. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma kojoj je za redoviti život potrebna njega i pomoć druge osobe – II. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma – III. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 90% oštećenje organizma – IV. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 80% oštećenje organizma – V. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 70% oštećenje organizma – VI. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 60% oštećenje organizma – VII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 50% oštećenje organizma – VIII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 40% oštećenje organizma – IX. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 30% oštećenje organizma – X. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 20% oštećenje organizma. Članak 131.e (NN 73/13, 125/19) Pravo na osobnu invalidninu

(1)Osobna invalidnina je pravo vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona na osnovi oštećenja organizma i na temelju toga prava ostvaruju se ostala prava po osnovi oštećenja organizma iz ovoga Zakona.

(2)Osobna invalidnina iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema skupini oštećenja organizma u koju je vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstana i pripada joj u mjesečnom iznosu.

(3)Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine određuje se u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice.

(4)Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine, i to: Skupina Postotak II. 73 III. 55 IV. 41 V. 29 VI. 18 VII. 12 VIII. 6 IX. 4 X. 3. Članak 131.f (NN 73/13, 125/19) Pravo na ortopedski doplatak

(1)Pravo na ortopedski doplatak ima vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kojoj je oštećenje organizma izravna posljedica rane ili ozljede koje je uzrokovalo amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta, potpuni gubitak vida na oba oka ili potpuni gubitak sluha.

(2)Oštećenja organizma iz stavka

ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini oštećenja u skladu s člankom 131.d stavkom
podstavcima 1., 2.,
i
ovoga Zakona.

(3)Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.

(4)Ortopedski doplatak mjesečno iznosi: – za I. stupanj 29% od osnovice – za II. stupanj 22% od osnovice – za III. stupanj 14% od osnovice – za IV. stupanj 7% od osnovice.

(5)

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.