← Hrvatska

Zakon o obveznim odnosima - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje temelje obveznih odnosa, uključujući ugovorne i izvanugovorne obveze, te prenosi određene direktive Europske unije u hrvatski pravni poredak. On postavlja opća pravila ponašanja i odgovornosti u pravnim odnosima između sudionika.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

Tekst zakona

Zakon o obveznim odnosima - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja

je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Građansko pravo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o nasljeđivanju Obiteljski zakon Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim pitanjima Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o parničnom postupku Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o koncesijama Stečajni zakon Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o leasingu Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade Zakon o mjenici Zakon o osiguranju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Zakon o kamatama Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650.2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od

  1. srpnja
  2. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi europske potvrde o Zakon o međunarodnom privatnom pravu Zakon o parničnom postupku 2011-2013 Zakon o javnobilježničkim pristojbama Zakon o zakladama Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Zakon o izvanparničnom postupku Zakon o mirnom rješavanju sporova Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr Poduzetništvo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o deviznom poslovanju Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o platnom prometu Zakon o mirovinskom osiguranju Opći porezni zakon Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o trgovini Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o zaštiti potrošača Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o javnoj nabavi Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti Zakon o sudskom registru Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o osiguranju Zakon o reviziji Zakon o zadrugama Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o slobodnim zonama Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Stečajni zakon 2015-2017 Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od
  3. veljače
  4. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta po Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od
  5. prosinca
  6. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od
  7. svibnja
  8. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga Zakon o obveznim odnosimapročišćeni tekst zakona NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 na snazi od 30.12.
  9. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIZAKONSKE ZATEZNE KAMATEPRIMJERI UGOVORAZakon o obveznim odnosima 2023-2023Zakon o obveznim odnosima 2022-2022Zakon o obveznim odnosima 2018-202132020R1784: Uredba (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od
  10. studenoga
  11. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) (preinaka)32020R1783: Uredba (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od
  12. studenoga
  13. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka)32019R1111: Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 od
  14. lipnja
  15. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece32016R1104: Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 od
  16. lipnja
  17. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava32016R1103: Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 od
  18. lipnja
  19. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima32015R0848: Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od
  20. svibnja
  21. o postupku u slučaju nesolventnosti32014R0655: Uredba (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od
  22. svibnja
  23. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima32013R0606: Uredba (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
  24. lipnja
  25. o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima32012R1215: Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
  26. prosinca
  27. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima32012R0650: Uredba (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
  28. srpnja
  29. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju32012R0662: Uredba (EZ) br. 662/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od
  30. srpnja
  31. o uvođenju postupka za pregovaranje i zaključivanje sporazuma između država članica i trećih zemalja o posebnim pitanjima u vezi važećeg prava za ugovorne i izvanugovorne obveze32010R1259: Uredba Vijeća (EU) br. 1259/2010 od
  32. prosinca
  33. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu32009R0664: Uredba Vijeća (EZ) br. 664/2009 od
  34. srpnja
  35. o uvođenju postupka za pregovaranje i zaključivanje sporazuma između država članica i trećih zemalja o presudama, priznanjima i izvršenjima presuda i odluka u bračnim sporovima, sporovima o roditeljskoj odgovornosti i sporovima o obvezama uzdržavanja te važećem pravu u vezi sporova o obvezama uzdržavanja32009R0004: Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 od
  36. prosinca
  37. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja32008R0593: Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od
  38. lipnja
  39. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I)32007R0864: Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od
  40. srpnja
  41. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze ( „Rim II” )32006R1896: Uredba (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od
  42. prosinca
  43. o uvođenju postupka za europski platni nalog32004R0861: Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlementa i Vijeća od
  44. srpnja
  45. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti32004R0805: Uredba (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od
  46. travnja
  47. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine32003R2201: Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od
  48. studenoga
  49. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 Glava I. OSNOVNA NAČELA Članak
  50. Cilj i sadržaj zakona Ovim se Zakonom uređuju osnove obveznih odnosa (opći dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio). Članak 1.a (NN 35/05, 78/15, 29/18, 126/21) Pravo Europske unije Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva Vijeća od
  51. srpnja
  52. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (85/374/EEZ) (SL L 210,
  54. 1985.), – Direktiva Vijeća od
  55. prosinca
  56. o usklađivanju prava država članica u vezi samozaposlenih trgovačkih zastupnika (86/653/EEZ) (SL L 382,
  58. 1986.), – Direktiva 1999/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  59. svibnja
  60. o izmjeni Direktive Vijeća 85/374/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 141,
  62. 1999.), – Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od
  63. svibnja
  64. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 136,
  66. 2019.), – Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  67. studenoga
  68. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335,
  70. 2009.). Članak
  71. Sloboda uređivanja obveznih odnosa Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Presuda, Presuda Članak
  72. Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  73. Načelo savjesnosti i poštenja U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  74. Dužnost suradnje Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  75. Zabrana zlouporabe prava Zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  76. Načelo jednake vrijednosti činidaba

(1)Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba.
(2)Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne posljedice. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Zabrana prouzročenja štete Svatko je dužan suzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Dužnost ispunjenja obveze Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda Članak
  3. Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava
(1)Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina).
(2)Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).
(3)Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ostvarivanju svog prava suzdržati se od postupka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Dispozitivni karakter odredaba Zakona Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukčije nego što je ovim Zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi što drugo. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje Članak
  2. Primjena običaja i prakse
(1)U obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su međusobno razvili.
(2)U obveznim odnosima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i trgovački običaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.
(3)Trgovački običaji i praksa koju su trgovci međusobno razvili, za čiju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu.
(4)U obveznim odnosima među ostalim sudionicima primjenjuju se običaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 13. Postupanje u skladu sa statutom, društvenim ugovorom, odnosno pravilima
(1)Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom, društvenim ugovorom, odnosno pravilima.
(2)Ali ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, društvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukčije određeno. Članak 14. Primjena pojedinih odredaba na trgovačke ugovore i druge pravne poslove
(1)Odredbe ovoga Zakona što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno.
(2)Trgovački ugovori, prema ovom Zakonu, jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.
(3)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovore na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne poslove. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje Članak 15. Zaštita prava
(1)Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeđeno ovlaštena ga je štititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odlučivanje nije povjereno nekom drugom nadležnom tijelu.
(2)Tko bi samovlasno pribavljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoračivši time granice nužne obrane ili druge zakonom dopuštene samopomoći, odgovoran je za to. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Glava II. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA Članak 16. Pojam Sudionici obveznih odnosa su fizičke i pravne osobe. Članak 17. Pravna sposobnost
(1)Svaka fizička i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza.
(2)Uzima se da je začeto dijete rođeno, kadgod se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi živo.
(3)Smatra se da je dijete rođeno živo, ne utvrdi li se suprotno.
(4)U dvojbi koja je od više osoba prije umrla, smatra se da su umrle istodobno, ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge.
(5)Pravna osoba stječe pravnu sposobnost danom svojega nastanka koji se utvrđuje posebnim propisima. Članak 18. Poslovna sposobnost
(1)Poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjima volje stvarati pravne učinke.
(2)Poslovnu sposobnost fizička osoba stječe punoljetnošću, a pravna danom nastanka, ako zakonom nije drukčije određeno.
(3)Osoba koja nije punoljetna može stvarati samo pravne učinke određene zakonom.
(4)Umjesto osobe koja nema poslovnu sposobnost očitovat će svoju volju njezin zakonski zastupnik ili skrbnik.
(5)Za pravnu osobu volju očituju njezina tijela u pravnim poslovima i postupcima koje poduzimaju u tome svojstvu.
(6)U sumnji je li osoba iz stavka
  1. ovoga članka postupala u svojstvu tijela pravne osobe, smatrat će se da jest, ako treći nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ta osoba postupa u tom svojstvu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Prava osobnosti
(1)Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.
(2)Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
(3)Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Glava III. NASTANAK OBVEZA Članak 20.
(1)Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.
(2)Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Glava IV. VRSTE OBVEZA Odjeljak
  1. NOVČANE OBVEZE Odsjek
  2. OPĆE ODREDBE Članak
  3. Načelo monetarnog nominalizma Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo. Članak
  4. (NN 35/05, 114/22)
(1)Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja strane valute u odnosu prema valuti Republike Hrvatske.
(2)U tom slučaju, ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja.
(3)Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja.
(4)Odredbe ovoga Zakona o kamatama primjenjuju se na novčanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izražena. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje Članak
  1. Indeksna klauzula Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe. Članak
  2. Klizna skala U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom tržištu. Članak
  3. Plaćanje prije roka
(1)Dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka.
(2)Ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava.
(3)U slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlašten ugovorom. Odsjek 2. UGOVORNE KAMATE Članak 26. (NN 35/05, 78/15) Stopa ugovornih kamata
(1)Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za polovinu te stope.
(2)Stopa ugovornih kamata između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za tri četvrtine te stope.
(3)Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno stavku 1. ovoga članka.
(4)Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa.
(5)Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.
(6)U smislu ovoga Zakona osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak 27. Kamate na kamate
(1)Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene.
(2)Ali se može, uz ograničenja iz članka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.
(3)Odredba iz stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda Članak
  2. Kamate u nenovčanim obvezama Odredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale obveze kojima su objekt činidbe stvari određene po rodu. Odsjek
  3. ZATEZNE KAMATE Članak
  4. (NN 35/05, 78/15, 114/22, 156/22, 155/23) Kad se duguju
(1)Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.
(2)Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
(3)Uz ograničenje iz stavka
  1. članka
  2. ovoga Zakona, kod trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukčiju stopu zateznih kamata. Vidi čl. 12.a i
  3. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
(4)Ali ništetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga članka ako na temelju okolnosti slučaja, a poglavito trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana.
(5)Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata ništetna uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviđene stope zateznih kamata.
(6)Ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one ne mogu teći poslije dužnikova zakašnjenja.
(7)Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.
(8)Referentna stopa iz stavka 2. ovoga članka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
(9)Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« objaviti referentnu stopu iz stavka
  1. ovoga članka koju je objavila Europska središnja banka, a koja je na snazi
  2. siječnja i
  3. srpnja. Eskontne stope Hrvatske narodne banke 2008-2015 Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih i ostalih potrošačkih kredita Prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima 2015-2022 Kamatne stope Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja 2023, 2024 SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  4. Pravo na potpunu naknadu
(1)Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikova zakašnjenja.
(2)Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 31. Kamate na kamate
(1)Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno.
(2)Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda Odjeljak
  1. OBVEZE S VIŠE ČINIDABA Odsjek
  2. ALTERNATIVNE OBVEZE Članak
  3. Pravo izbora Ako neka obveza ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije što drugo ugovoreno, pripada dužniku, i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je izabrao. Članak
  4. Neopozivost i učinak izbora
(1)Izbor je učinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome što je izabrala, i od toga trenutka izbor se više ne može mijenjati.
(2)Učinjenim izborom uzima se da je obveza od početka bila jednostavna i da je njezin objekt od početka bila izabrana činidba. Članak 34. Trajanje prava izbora
(1)Dužnik ima pravo izbora sve dok u ovršnom postupku jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelomično predana vjerovniku po njegovu izboru.
(2)Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne očituje o izboru u roku određenom za ispunjenje, dužnik ga može pozvati da učini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije čijeg isteka pravo izbora prelazi na dužnika. Članak
  1. Izbor povjeren trećoj osobi Ako izbor treba učiniti neka treća osoba, a ona to ne učini, svaka strana može zahtijevati da izbor obavi sud. Članak
  2. Ograničenje na preostalu činidbu Ako je jedna činidba postala nemoguća zbog nekog događaja za koji ne odgovara nijedna strana, obveza se ograničuje na preostalu činidbu. Članak
  3. Ograničenje u slučaju odgovornosti jedne strane
(1)Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran dužnik, obveza se ograničuje na preostalu činidbu u slučaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on može po svojem izboru zahtijevati preostalu činidbu ili naknadu štete.
(2)Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran vjerovnik, dužnikova obveza prestaje, ali u slučaju da dužniku pripada pravo izbora, on može zahtijevati naknadu štete i ispuniti svoju obvezu preostalom činidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on može dati naknadu štete i zahtijevati preostalu činidbu. SUDSKA PRAKSA: Presuda Odsjek
  1. FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRAŽBINE I. FAKULTATIVNE OBVEZE Članak
  2. Ovlaštenje dužnika Dužnik čija obveza ima jednu činidbu, ali mu je dopušteno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe, može se koristiti tom mogućnošću sve dok vjerovnik u ovršnom postupku ne primi potpuno ili djelomično ispunjenje činidbe. Članak
  3. Ovlaštenja vjerovnika
(1)Vjerovnik u fakultativnoj obvezi može zahtijevati od dužnika samo dugovanu činidbu, ali ne i drugu činidbu kojom dužnik, ako hoće, može također ispuniti svoju obvezu.
(2)Kad dugovana činidba postane nemoguća zbog događaja za koji dužnik odgovara, vjerovnik može zahtijevati samo naknadu štete, ali se dužnik može osloboditi obveze ispunjenjem onoga na što je ovlašten umjesto dugovane činidbe. Članak 40. II. FAKULTATIVNE TRAŽBINE
(1)Kad je ugovorom ili zakonom predviđeno da vjerovnik može umjesto dugovane činidbe zahtijevati od dužnika neku drugu određenu činidbu, dužnik je dužan ispuniti mu tu činidbu, ako vjerovnik to zahtijeva.
(2)U ostalom, za fakultativne tražbine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama posla, odgovarajuća pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama. Odjeljak 3. OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA Odsjek 1. DJELJIVE OBVEZE Članak 41. Dijeljenje duga i tražbine
(1)Obveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva.
(2)Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio duga.
(3)Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više vjerovnika, tražbina se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije što drugo određeno i svaki vjerovnik može zahtijevati samo svoj dio tražbine. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Sentenca, Rješenje, Presuda, Presuda Članak
  1. Predmnjeva solidarnosti Kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost. Odsjek
  2. SOLIDARNE OBVEZE I. SOLIDARNOST DUŽNIKA Članak
  3. Sadržaj solidarnosti dužnika
(1)Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.
(2)Od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 44. Prijeboj
(1)Svaki se solidarni dužnik može pozvati na prijeboj koji je učinio njegov sudužnik.
(2)Tražbinu koja pripada solidarnom dužniku ne mogu prebijati ostali sudužnici. Članak 45. Otpust duga
(1)Otpust duga učinjen sporazumno s jednim solidarnim dužnikom oslobađa obveze i ostale dužnike.
(2)Ali ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dužnika s kojim je učinjen, solidarna obveza smanjuje se za dio duga koji prema međusobnim odnosima dužnika pada na njega, a ostali dužnici odgovaraju solidarno za ostatak duga. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 46. Obnova
(1)Obnovom koju je vjerovnik učinio s jednim solidarnim dužnikom oslobađaju se i ostali dužnici.
(2)Ako su vjerovnik i dužnik obnovu ograničili na dio obveze koji dolazi na ovoga, obveza ostalih ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio. Članak
  1. Nagodba Nagodba što ju je sklopio jedan od solidarnih dužnika s vjerovnikom nema učinak prema ostalim dužnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, ako ona nije ograničena na dužnika s kojim je sklopljena. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje Članak
  2. Sjedinjenje Kad se u jednoj osobi sjedini svojstvo vjerovnika i svojstvo dužnika iste solidarne obveze, obveza ostalih dužnika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Članak
  3. Zakašnjenje vjerovnika Kad vjerovnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom dužniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim solidarnim dužnicima. Članak
  4. Zakašnjenje jednog dužnika i priznanje duga
(1)Zakašnjenje jednoga solidarnog dužnika nema učinak prema ostalim dužnicima.
(2)Isto vrijedi i kad jedan od solidarnih dužnika prizna dug. Članak 51. Zastoj i prekid zastare; odricanje od zastare
(1)Ako zastara ne teče ili je prekinuta prema jednom dužniku, ona teče za ostale solidarne dužnike i može se navršiti, ali dužnik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo zahtijevati od ostalih dužnika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga.
(2)Odricanje od navršene zastare nema učinak prema ostalim dužnicima. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 52. Pravo ispunitelja na naknadu
(1)Dužnik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega.
(2)Pri tome nije od utjecaja okolnost što je vjerovnik nekog od sudužnika oslobodio duga ili mu je dug smanjio.
(3)Dio koji pada na dužnika od kojega se ne može dobiti naknada dijeli se razmjerno na sve dužnike. SUDSKA PRAKSA: Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda Članak 53. Podjela na jednake dijelove i iznimka
(1)Ako nije što drugo ugovoreno ili inače ne proizlazi iz pravnih odnosa sudionika u poslu, na svakog dužnika dolazi jednak dio duga.
(2)Ali ako je solidarna obveza osnovana u isključivom interesu jednoga solidarnog dužnika, on je dužan naknaditi cijeli iznos duga sudužniku koji je namirio vjerovnika. SUDSKA PRAKSA: Presuda II. SOLIDARNOST VJEROVNIKA Članak
  1. Solidarnost se ne predmnijeva Kad na vjerovnikovoj strani ima više osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom određena. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Sadržaj solidarnosti
(1)Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima.
(2)Dužnik može ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatraži ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak
  1. Prijeboj Dužnik može svoj dug prebiti s tražbinom koju ima prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Otpust duga i obnova Otpustom duga i obnovom između dužnika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te tražbine vjerovnika. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  3. Nagodba Nagodba što ju je sklopio jedan od solidarnih vjerovnika s dužnikom nema učinak prema ostalim vjerovnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena. Članak
  4. Sjedinjenje Kad se u osobi jednoga solidarnog vjerovnika sjedini i svojstvo dužnika, svaki od ostalih solidarnih vjerovnika može od njega zahtijevati ispunjenje samo svog dijela tražbine. Članak
  5. Zakašnjenje
(1)Kad dužnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom vjerovniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim vjerovnicima.
(2)Zakašnjenje jednoga solidarnog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovnicima. Članak
  1. Priznanje duga Priznanje duga učinjeno jednom vjerovniku koristi svim vjerovnicima. Članak
  2. Zastara
(1)Ako jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne teče zastara, to ne koristi ostalim vjerovnicima i prema njima zastara teče i dalje.
(2)Odricanje od zastare učinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovnicima. Članak 63. Odnosi između vjerovnika nakon ispunjenja
(1)Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dužnika da mu preda dio koji mu pripada.
(2)Ako iz odnosa među vjerovnicima ne proistječe što drugo, svakom solidarnom vjerovniku pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBVEZE Članak 64.
(1)Na nedjeljive obveze u kojima ima više dužnika na odgovarajući se način primjenjuju propisi o solidarnim obvezama.
(2)Kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je položi sudu ili javnom bilježniku. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda Glava V. UČINCI OBVEZA Odjeljak 1. Opće pravilo Članak 65.
(1)Na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je.
(2)Za ispunjenje obveze dužnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak 2. POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI Članak 66. Opće pravilo
(1)Svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika.
(2)Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.
(3)Pod pravnom radnjom razumijeva se i propuštanje zbog kojega je dužnik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 67. Pretpostavke pobijanja
(1)Naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.
(2)Ako je treća osoba dužnikov bračni drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dužnik poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, osim ako dokaže suprotno.
(3)Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato.
(4)Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje Članak
  1. Isključenje pobijanja Ne mogu se pobijati zbog oštećenja vjerovnika uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi učinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. Članak
  2. Sredstva pobijanja
(1)Pravna radnja dužnika pobija se tužbom ili prigovorom.
(2)Tužba za pobijanje podnosi se protiv dužnika i treće osobe s kojom je ili u čiju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopćih pravnih sljednika.
(3)Ako je treći otuđio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuđio besplatnim poslom, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao.
(4)Tuženik može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obvezu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje Članak
  1. Učinak pobijanja Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Rok za podnošenje tužbe
(1)Tužba za pobijanje može se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, a za ostale slučajeve u roku od tri godine.
(2)Rok se računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak 3. PRAVO ZADRŽANJA Članak 72. Pojam i sadržaj
(1)Vjerovnik dospjele tražbine u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar ima pravo zadržati je dok mu ne bude ispunjena tražbina.
(2)Ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje, vjerovnik ima pravo zadržanja iako njegova tražbina nije dospjela. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda Članak 73. Iznimke
(1)Vjerovnik nema pravo zadržanja kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izašla iz njegova posjeda protiv njegove volje.
(2)On ne može zadržati ni punomoć dobivenu od dužnika, a ni druge dužnikove isprave, iskaznice, dopise i ostale slične stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izložiti prodaji. Članak
  1. Obveza povrata stvari prije namirenja tražbine Vjerovnik je dužan vratiti stvar dužniku ako mu ovaj dade odgovarajuće osiguranje njegove tražbine. Članak
  2. Učinak prava zadržanja Vjerovnik koji drži dužnikovu stvar na temelju prava zadržanja ima pravo naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti način kao založni vjerovnik, ali je dužan prije nego što pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dužnika. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Odjeljak
  3. VJEROVNIKOVA PRAVA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA Članak
  4. Kad se činidba sastoji u davanju stvari određenih po rodu Kad se činidba sastoji u davanju stvari određenih po rodu, a dužnik dođe u zakašnjenje, vjerovnik, pošto je prethodno o tome obavijestio dužnika, može po svom izboru pribaviti stvar istoga roda i zahtijevati od dužnika naknadu cijene i naknadu štete ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu štete. Članak
  5. Kad se činidba sastoji u činjenju Kad se činidba sastoji u činjenju, a dužnik tu činidbu nije na vrijeme ispunio, vjerovnik može, obavijestivši o tome prethodno dužnika, sam o trošku dužnika uraditi ono što je dužnik bio dužan uraditi, a od dužnika zahtijevati naknadu štete zbog zakašnjenja, a i naknadu druge štete koju trpi zbog takva načina ispunjenja. Članak
  6. Kad se činidba sastoji u propuštanju
(1)Kad se činidba sastoji u propuštanju, vjerovnik ima pravo na naknadu štete samim tim što je dužnik postupio protivno svojoj obvezi.
(2)Ako je nešto sagrađeno protivno obvezi, vjerovnik može zahtijevati da se to ukloni o trošku dužnika i da mu dužnik naknadi štetu koju je pretrpio u vezi s građenjem i uklanjanjem.
(3)Sud može, kad misli da je to očito korisnije, uzimajući u obzir javni interes i opravdani interes vjerovnika, odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno već da se vjerovniku naknadi šteta u novcu. Članak 79. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuđenog
(1)Ako dužnik ne ispuni svoju obvezu u roku koji mu je određen pravomoćnom odlukom, vjerovnik ga može pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon isteka toga roka neće primiti ispunjenje nego će zahtijevati naknadu štete zbog neispunjenja.
(2)Nakon isteka naknadnog roka vjerovnik može zahtijevati samo naknadu štete zbog neispunjenja. SUDSKA PRAKSA: Presuda Glava VI. PROMJENE U OBVEZNOM ODNOSU Odjeljak
  1. PROMJENE NA STRANI SUBJEKATA Odsjek
  2. USTUP TRAŽBINE (CESIJA) I. OPĆE ODREDBE Članak
  3. Koje se tražbine mogu prenijeti ugovorom
(1)Vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga.
(2)Ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj neće moći prenijeti tražbinu na drugoga ili da je neće moći prenijeti bez dužnikova pristanka. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda Članak 81. Sporedna prava
(1)S tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl.
(2)Ipak, ustupitelj može predati založenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod ustupitelja da je čuva za račun primatelja.
(3)Smatra se da su dospjele a neisplaćene kamate ustupljene s glavnom tražbinom. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda Članak 82. Obavješćivanje dužnika
(1)Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju.
(2)Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobađa dužnika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda Članak
  1. Višestruko ustupanje Ako je vjerovnik ustupio istu tražbinu raznim osobama, tražbina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dužnika, odnosno koji se prvi javio dužniku. Članak
  2. II. ODNOS PRIMATELJA I DUŽNIKA
(1)Primatelj ima prema dužniku ista prava koja je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja.
(2)Dužnik može isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kad je saznao za ustupanje. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda III. ODNOS USTUPITELJA I PRIMATELJA Članak 85. Predaja isprava o dugu
(1)Ustupitelj je dužan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, te druge dokaze o ustupljenoj tražbini i sporednim pravima.
(2)Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio tražbine, dužan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene tražbine.
(3)Ustupitelj je dužan primatelju, na njegov zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju. Članak
  1. Odgovornost za postojanje tražbine Kad je tražbina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za postojanje tražbine u vrijeme ustupanja. Članak
  2. Odgovornost za naplativost
(1)Ustupitelj odgovara za naplativost ustupljene tražbine ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onoga što je primio od primatelja, te za naplativost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupka protiv dužnika.
(2)Veća odgovornost savjesnog ustupitelja ne može se ugovoriti. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda IV. POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA TRAŽBINE Članak 88. Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja
(1)Kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu ili jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dužnikova obveza se gasi do iznosa ustupljene tražbine.
(2)Ali kad dužnik ustupi svome vjerovniku svoju tražbinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu.
(3)U oba slučaja primatelj je dužan predati ustupitelju sve što je primio preko iznosa svoje tražbine prema ustupitelju.
(4)U slučaju ustupanja radi ispunjenja dužnik ustupljene tražbine može ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, čak i kad je obaviješten o ustupanju. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  1. Ustupanje radi osiguranja Kad je ustupanje učinjeno radi osiguranja primateljeve tražbine prema ustupitelju, primatelj je dužan brinuti se s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina o naplati ustupljene tražbine te nakon naplate, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje vlastite tražbine prema ustupitelju, ovome predati višak. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Odsjek
  2. SUBROGACIJA Članak
  3. Pojam i sadržaj
(1)U slučaju ispunjenja tuđe obveze svaki ispunitelj može ugovoriti s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju, da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima.
(2)Vjerovnikova prava mogu prijeći na ispunitelja i na temelju ugovora između dužnika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja.
(3)U ovim slučajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Zakonska subrogacija Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  2. Subrogacija u slučaju djelomičnog ispunjenja
(1)U slučaju djelomičnog ispunjenja vjerovnikove tražbine na ispunitelja prelaze sporedna prava kojima je osigurano ispunjenje te tražbine samo ako nisu potrebna za ispunjenje ostatka vjerovnikove tražbine.
(2)Ali vjerovnik i ispunitelj mogu ugovoriti da će se koristiti jamstvima razmjerno svojim tražbinama, a mogu ugovoriti i da će ispunitelj imati pravo prvenstvene naplate. Članak 93. Dokazi i sredstva osiguranja
(1)Vjerovnik je dužan predati ispunitelju sredstva kojima se tražbina dokazuje ili osigurava.
(2)Iznimno, vjerovnik može predati ispunitelju stvar koju je primio u zalog od dužnika ili nekoga drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod vjerovnika da je drži i čuva za račun ispunitelja. Članak
  1. Koliko se može zahtijevati od dužnika Ispunitelj na kojega je prešla tražbina ne može zahtijevati od dužnika više nego što je isplatio vjerovniku. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Isključenje odgovornosti vjerovnika
(1)Vjerovnik koji je primio ispunjenje od treće osobe ne odgovara za postojanje i naplativost tražbine u vrijeme ispunjenja.
(2)Ovim se ne isključuje primjena pravila o stjecanju bez osnove. Odsjek
  1. PREUZIMANJE DUGA Članak
  2. Ugovor o preuzimanju duga
(1)Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik.
(2)O sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih može vjerovnik priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga.
(3)Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime.
(4)Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u određenom roku očituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u određenom roku ne očituje, smatra se da nije dao svoj pristanak.
(5)Ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 97. Kad je dug osiguran hipotekom
(1)Kad je prilikom otuđenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno između pribavitelja i otuđitelja da će pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga, na pisani poziv otuđitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva.
(2)U pisanom pozivu vjerovniku se mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu, inače će se smatrati kao da poziv nije upućen. Članak 98. Promjena dužnika
(1)Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze.
(2)Ali ako je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj bio prezadužen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijašnji dužnik ne oslobađa se obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o pristupanju dugu.
(3)Između preuzimatelja i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala između prijašnjeg dužnika i vjerovnika. Članak 99. Sporedna prava
(1)Sporedna prava koja su dotle postojala uz tražbinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje su dale treće osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dužnika.
(2)Ako nije što drugo ugovoreno, preuzimatelj ne odgovara za nenaplaćene kamate koje su dospjele do preuzimanja. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak 100. Prigovori
(1)Preuzimatelj može isticati vjerovniku sve prigovore koji proistječu iz pravnog odnosa između prijašnjeg dužnika i vjerovnika iz kojega potječe preuzeti dug, a i prigovore koje preuzimatelj ima prema vjerovniku.
(2)Preuzimatelj ne može isticati vjerovniku prigovore koji potječu iz njegova pravnog odnosa s prijašnjim dužnikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja. Odsjek
  1. PRISTUPANJE DUGU Članak
  2. Ugovor o pristupanju dugu Ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvezu pored dužnika. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  3. Pristupanje dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline
(1)Osoba na koju prijeđe na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzeće i sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadašnjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive.
(2)Nema pravni učinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se isključivala ili ograničavala odgovornost utvrđena u stavku 1. ovoga članka. Odsjek 5. PREUZIMANJE ISPUNJENJA Članak 103.
(1)Ispunjenje se preuzima ugovorom između dužnika i nekog trećega kojim se ovaj obvezuje ispuniti njegovu obvezu prema njegovu vjerovniku.
(2)On odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatraži ispunjenje od dužnika.
(3)Ali on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odsjek
  1. JAMSTVO I. OPĆE ODREDBE Članak
  2. Pojam Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  3. Oblik Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamčenju učinio u pisanu obliku. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak
  4. Sposobnost jamčenja Ugovorom o jamstvu može se obvezati samo tko ima potpunu poslovnu sposobnost. Članak
  5. Jamčenje za poslovno nesposobnog Tko se obveže kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe. Članak
  6. Za koje se obveze može dati
(1)Jamstvo se može dati za svaku pravovaljanu obvezu, bez obzira na njezin sadržaj.
(2)Jamčiti se može i za uvjetnu obvezu, a i za određenu buduću obvezu.
(3)Jamstvo za buduću obvezu može se opozvati prije nego što obveza nastane, ako nije predviđen rok u kojem ona treba nastati.
(4)Jamstvo se može dati i za obvezu nekoga drugog jamca (jamčev jamac). Članak 109. Opseg jamčeve odgovornosti
(1)Jamčeva obveza ne može biti veća od obveze glavnog dužnika, a ako je ugovoreno da bude veća, ona se svodi na mjeru dužnikove obveze.
(2)Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamčio, ako njegova odgovornost nije ograničena na neki njezin dio ili na drugi način podvrgnuta lakšim uvjetima.
(3)On je dužan naknaditi potrebne troškove koje je vjerovnik učinio radi naplate duga od glavnog dužnika.
(4)Jamac odgovara i za svako povećanje obveze koje bi nastalo dužnikovim zakašnjenjem ili dužnikovom krivnjom, ako nije drukčije ugovoreno.
(5)On odgovara samo za one ugovorene kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Prijelaz vjerovnikovih prava na jamca (subrogacija) Na jamca koji je namirio vjerovnikovu tražbinu prelazi ta tražbina sa svim sporednim pravima i osiguranjima njezina ispunjenja. SUDSKA PRAKSA: Presuda II. ODNOS VJEROVNIKA I JAMCA Članak
  2. Oblici jamstva
(1)Od jamca se može zahtijevati ispunjenje obveze ako je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pisanom pozivu.
(2)Vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od jamca iako nije prije toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obveze, ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj.
(3)Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme.
(4)Jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Solidarnost jamaca Više jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamčili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost uređena drukčije. Članak
  2. Gubitak prava na rok Ako je dužnik izgubio pravo na rok određen za ispunjenje njegove obveze, vjerovnik ipak ne može zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka toga roka, ako nije drukčije ugovoreno. Članak
  3. Stečaj glavnog dužnika
(1)U slučaju stečaja glavnog dužnika vjerovnik je dužan prijaviti svoju tražbinu u stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga.
(2)Smanjenje obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ne povlači za sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Smanjena odgovornost dužnikova nasljednika Jamac odgovara za cijeli iznos obveze za koji je jamčio i u slučaju kad bi se od dužnikova nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onoga njezina dijela koji odgovara vrijednosti naslijeđene imovine. Članak
  2. Jamčevi prigovori
(1)Jamac može isticati protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dužnika, uključujući i prigovor prijeboja, ali ne i osobne dužnikove prigovore.
(2)Dužnikovo odricanje od prigovora te njegovo priznanje vjerovnikove tražbine nema učinak prema jamcu.
(3)Jamac može isticati protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer, ništetnost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikove tražbine prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih tražbina. Članak
  1. Dužnost obavješćivanja jamca o dužnikovu propuštanju Ako dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je dužan obavijestiti o tome jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac pretrpio zbog toga. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Oslobođenje jamca zbog vjerovnikova odugovlačenja
(1)Jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti tražbine, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dužnika u roku od mjesec dana od toga poziva.
(2)Kad rok za ispunjenje nije određen, jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne dade u roku od mjesec dana od toga poziva potrebnu izjavu za određivanje nadnevka ispunjenja. Članak 119. Oslobođenje jamca zbog gubitka osiguranja
(1)Ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove tražbine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogući prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobađa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava.
(2)Pravilo stavka
  1. ovoga članka vrijedi kako u slučaju kad je pravo nastalo prije sklapanja ugovora o jamstvu, tako i u slučaju kad je nastalo nakon toga. III. ODNOS JAMCA I DUŽNIKA Članak
  2. Pravo zahtijevati naknadu od dužnika
(1)Jamac koji je isplatio vjerovniku njegovu tražbinu može zahtijevati od dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, a i kamate od dana isplate.
(2)On ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od časa kad je obavijestio dužnika o tom sporu, a i na naknadu štete ako bi je bilo. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  1. Pravo jamca solidarnog dužnika Jamac jednog od više solidarnih dužnika može zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono što je isplatio vjerovniku, a i troškove. Članak
  2. Pravo jamca na prethodno osiguranje I prije nego što namiri vjerovnika, jamac koji se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dužnika ima pravo zahtijevati od dužnika da mu dade potrebno osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u sljedećim slučajevima: ako dužnik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatražio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dužnikovo imovinsko stanje znatno pogoršalo nakon sklapanja ugovora o jamstvu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  3. Gubitak prava na naknadu
(1)Dužnik može koristiti protiv jamca koji je bez njegova znanja podmirio vjerovnikovu tražbinu sva pravna sredstva kojima je u času podmirenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev.
(2)Jamac koji je podmirio vjerovnikovu tražbinu, a o tome nije obavijestio dužnika, te je i ovaj u neznanju da je tražbina podmirena ovu ponovno podmirio, ne može zahtijevati naknadu od dužnika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu podmireno vrati. Članak
  1. Pravo na povrat podmirenog Jamac koji je bez dužnikova znanja podmirio vjerovnikovu tražbinu koja je kasnije na dužnikov zahtjev poništena, ili ugašena prijebojem, može samo zahtijevati od vjerovnika povrat podmirenog. Članak
  2. IV. PRAVO REGRESA Kad ima više jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu tražbinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  3. V. ZASTARA
(1)Zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca.
(2)Kad je rok za zastaru obveze glavnog dužnika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dužnika, osim kad jamac odgovara solidarno s dužnikom.
(3)Prekid zastare tražbine prema glavnom dužniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida došlo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dužnika.
(4)Zastoj zastare obveze glavnog dužnika nema učinka prema jamcu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda Odsjek 7. PRIJENOS UGOVORA Članak 127. Pretpostavke prijenosa
(1)Svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz toga ugovora.
(2)Prijenosom ugovora ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu u času kad je druga strana pristala na prijenos, a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u času kad je obaviještena o prijenosu.
(3)Pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora.
(4)Odredbe o sporednim pravima kod ugovora o preuzimanju duga na odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos ugovora. Članak 128. Odgovornost prenositelja
(1)Prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora.
(2)On mu ne jamči da će druga strana ispuniti svoje obveze iz prenesenog ugovora, osim ako se na to posebno obvezao.
(3)On ne jamči drugoj strani da će primatelj ispuniti obveze iz ugovora, osim ako se na to posebno obvezao. Članak
  1. Prigovori Druga strana može isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema prenositelju. Odsjek
  2. UPUTA (ASIGNACIJA) Članak
  3. I. POJAM UGOVORA Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlašćuje drugu osobu, upućenika (asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime. II. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUĆENIKA Članak
  4. Prihvat od strane upućenika
(1)Primatelj upute stječe pravo zahtijevati od upućenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaća uputu.
(2)Prihvat upute ne može se opozvati. Članak 132. Prigovori upućenika
(1)Prihvatom upute nastaje između primatelja i upućenika obvezni odnos nezavisan od odnosa između uputitelja i upućenika, a i odnosa između uputitelja i primatelja upute.
(2)Upućenik koji je prihvatio uputu može isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiču valjanosti prihvata, prigovore koji se temelje na sadržaju prihvata ili na sadržaju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu. Članak 133. Prijenos upute
(1)Primatelj može uputu prenijeti na drugog i prije prihvata od upućenika, a ovaj je može prenijeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da ona nije prenosiva.
(2)Ako je upućenik izjavio primatelju upute da prihvaća uputu, prihvat ima učinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopce prenesena.
(3)Ako je upućenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaća, on ne može pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno. Članak 134. Zastara
(1)Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upućenika zastarijeva za godinu dana.
(2)Ako za ispunjenje nije određen rok, zastara počinje teći kad upućenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego što je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana. III. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUTITELJA Članak 135. Ako je primatelj upute vjerovnik uputitelja
(1)Vjerovnik nije dužan pristati na uputu koju mu je učinio dužnik radi ispunjenja svoje obveze, ali je dužan o svom odbijanju odmah obavijestiti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu.
(2)Vjerovnik koji je pristao na uputu dužan je pozvati upućenika da je ispuni. Članak 136. Uputa nije ispunjenje
(1)Kad je vjerovnik pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ako nije drukčije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvatom od strane upućenika, nego tek ispunjenjem od strane upućenika.
(2)Vjerovnik koji je pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika može zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono što mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upućenika u vrijeme određeno u uputi. Članak
  1. Dužnost primatelja upute da obavijesti uputitelja Ako upućenik ne prihvati uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primatelj upute ili izjavi unaprijed da je neće ispuniti, primatelj upute je dužan obavijestiti odmah uputitelja o tome, inače mu odgovara za štetu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  2. Odustanak od prihvaćene upute Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne želi koristiti uputom može od nje odustati, čak i ako je već izjavio da je prihvaća, ali je o tome dužan bez odgađanja obavijestiti uputitelja. Članak
  3. Opoziv ovlaštenja danog primatelju upute Uputitelj može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uopće ako je uputu izdao u njegovu interesu. IV. ODNOS UPUTITELJA I UPUĆENIKA Članak
  4. Ako je upućenik dužnik uputitelja
(1)Upućenik nije dužan prihvatiti uputu, čak i ako je dužnik uputitelja, osim ako se na to obvezao.
(2)Ali kad je uputa izdana na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik je dužan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obveze prema uputitelju.
(3)Ispunjenjem upute izdane na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik se u istoj mjeri oslobađa svog duga prema uputitelju. Članak 141. Opoziv ovlaštenja danog upućeniku
(1)Uputitelj može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao upućeniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaća uputu ili je ne ispuni.
(2)On je može opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrijeđala neka njegova obveza prema primatelju upute.
(3)Otvaranje stečaja nad imovinom uputitelja povlači po samom zakonu opoziv upute, osim slučaja kad je upućenik prihvatio uputu prije otvaranja stečaja, a i kad u času prihvaćanja nije znao niti je morao znati za stečaj. Članak
  1. V. SMRT I LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Smrt, odnosno prestanak pravne osobe uputitelja, primatelja upute ili upućenika, a i lišenje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema utjecaja na uputu. Članak
  2. VI. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA DONOSITELJA
(1)Pisana uputa može biti izdana na donositelja.
(2)U tom slučaju svaki imatelj papira ima prema upućeniku položaj primatelja upute.
(3)Odnosi koji uputom nastaju između primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom slučaju samo između svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. VII. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA IME I PO NAREDBI Pisana uputa koja glasi na novac, na vrijednosne papire ili na zamjenljive stvari može biti izdana na ime i s odredbom »po naredbi«. Odjeljak
  2. PROMJENE SADRŽAJA Odsjek
  3. OBNOVA (NOVACIJA) Članak
  4. Pretpostavke
(1)Obnova nastaje ako se vjerovnik i dužnik suglase da postojeću obvezu zamijene novom i ako nova obveza ima različitu glavnu činidbu ili različitu pravnu osnovu.
(2)Sporazum vjerovnika i dužnika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili načinu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu ne smatraju se obnovom.
(3)Izdavanje mjenice ili čeka zbog neke prijašnje obveze ne smatra se obnovom, osim kad je to ugovoreno. SUDSKA PRAKSA: Sentenca Članak
  1. Volja za obnovom Obnova se ne predmnijeva, pa ako strane nisu izrazile namjeru da ugase postojeću obvezu kad su stvarale novu, prijašnja obveza ne prestaje, već postoji i dalje pored nove. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Učinak obnove
(1)Ugovorom o obnovi prijašnja obveza prestaje, a nova nastaje.
(2)S prijašnjom obvezom prestaju i zalog i jamstvo, osim ako je s jamcem ili zalogodavcem drukčije ugovoreno.
(3)Isto vrijedi i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za prijašnju obvezu. Članak 148. Nevaljanost i utrnuće prijašnje obveze
(1)Obnova je bez učinka ako je prijašnja obveza bila ništetna ili već ugašena.
(2)Ako je prijašnja obveza bila samo pobojna, obnova je valjana ako je to dužniku bilo poznato. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak
  1. Učinak poništaja Kad je ugovor o obnovi poništen, smatra se da nije ni bilo obnove i da prijašnja obveza nije ni prestala postojati. Odsjek
  2. NAGODBA Članak
  3. Pojam
(1)Ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze.
(2)Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak 151. U čemu se sastoje uzajamna popuštanja
(1)Popuštanje se može sastojati, među ostalim, u djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomične otplate; u davanju prava na odustatninu.
(2)Popuštanje može biti uvjetno.
(3)Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podliježe pravilima o nagodbi. Članak
  1. Sposobnost Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je sadržaj nagodbe. Članak
  2. Sadržaj
(1)Sadržaj nagodbe može biti svako pravo kojim se može raspolagati.
(2)Valjana je nagodba o imovinskim posljedicama kaznenog djela.
(3)Ne mogu biti sadržajem nagodbe sporovi koji se tiču statusnih odnosa. Članak 154. Primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorima
(1)Za ugovor o nagodbi vrijede opće odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, ako za taj ugovor nije što drugo predviđeno.
(2)Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, već one koje vrijede za stvarno sklopljeni posao. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Presuda Članak
  1. Prekomjerno oštećenje Zbog prekomjernog oštećenja ne može se zahtijevati poništaj nagodbe. SUDSKA PRAKSA: Sentenca, Presuda Članak
  2. Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima
(1)Ako je nagodbom učinjena obnova obveze, jamac se oslobađa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko treći.
(2)Jamac i treći koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost može biti smanjena nagodbom, ali ne i povećana, osim ako su se suglasili s nagodbom.
(3)Kad dužnik nagodbom prizna spornu tražbinu, jamac i zalogodavac zadržavaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dužnik nagodbom odrekao. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 157. Nagodba o nevaljanom pravnom poslu
(1)Valjana je nagodba o pravnom poslu čiji je poništaj mogla tražiti jedna strana, ako je ona u času sklapanja nagodbe znala za tu mogućnost.
(2)Ništetna je nagodba o ništetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za ništetnost i htjeli je nagodbom otkloniti. Članak 158. Ništetnost nagodbe
(1)Nagodba je ništetna ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti.
(2)Isto vrijedi i kad se pogrešno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na činjenice.
(3)Odricanje od ove ništetnosti nema pravnog učinka i ono što je dano na ime ispunjenja obveza iz takve nagodbe može se tražiti natrag. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Ništetnost jedne odredbe nagodbe Odredbe nagodbe čine cjelinu, te ako je jedna odredba ništetna, cijela nagodba je ništetna, osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisnih dijelova. Glava VII. PRESTANAK OBVEZA Odjeljak
  2. OPĆE PRAVILO Članak 160.
(1)Obveza prestaje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima.
(2)Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak
  1. ISPUNJENJE Odsjek
  2. OPĆA PRAVILA O ISPUNJENJU I. TKO MOŽE ISPUNITI I TROŠKOVI ISPUNJENJA Članak
  3. Ispunjenje od strane dužnika ili treće osobe
(1)Obvezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treća osoba.
(2)Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, čak i kad se dužnik protivi tom ispunjenju.
(3)Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od treće osobe ako je dužnik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dužnik osobno.
(4)Vjerovnik može primiti ispunjenje od treće osobe bez dužnikova znanja, pa i u slučaju kad ga je dužnik obavijestio da ne pristaje da treći ispuni njegovu obvezu.
(5)Ali ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne može primiti ispunjenje od treće osobe. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak 162. Ispunjenje poslovno nesposobnog
(1)I poslovno nesposobni dužnik može pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje nesumnjivo i ako je dospjela.
(2)Ali se može osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potječe iz igre ili oklade. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Troškovi ispunjenja Troškove ispunjenja snosi dužnik, ako ih nije prouzročio vjerovnik. II. KOME SE MOŽE ISPUNITI OBVEZA Članak
  2. Ovlaštena osoba
(1)Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi određenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom između vjerovnika i dužnika ili onoj koju odredi vjerovnik.
(2)Ispunjenje je pravovaljano i kad je učinjeno trećoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje Članak 165. Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku
(1)Obveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobađa dužnika samo ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja još nalazi kod njega.
(2)Poslovno nesposoban vjerovnik može odobriti, pošto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti. SUDSKA PRAKSA: Presuda III. PREDMET ISPUNJENJA Članak 166. Sadržaj obveze
(1)Ispunjenje se sastoji u izvršenju onoga što čini sadržaj obveze, te niti ga dužnik može ispuniti nečim drugim, niti vjerovnik može zahtijevati nešto drugo.
(2)Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono što je dužnik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti ono što mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda Članak 167. Zamjena ispunjenja
(1)Obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dužnikom primi nešto drugo umjesto onoga što mu se duguje.
(2)U tom slučaju dužnik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari dane umjesto onoga što je dugovao.
(3)Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dužnika za materijalne ili pravne nedostatke stvari može zahtijevati od dužnika, ali ne više od jamca, ispunjenje prvotne tražbine i naknadu štete. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  1. Predaja radi prodaje Ako je dužnik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoju tražbinu, a ostatak mu preda, obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa. Članak
  2. Djelomično ispunjenje
(1)Vjerovnik nije dužan primiti djelomično ispunjenje, osim ako narav obveze drukčije ne nalaže.
(2)Ali je vjerovnik dužan primiti djelomično ispunjenje novčane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak 170. Obveza davanja stvari određenih po rodu
(1)Ako su stvari određene samo po rodu, dužnik je dužan dati stvari barem srednje kakvoće.
(2)Ali ako mu je bila poznata namjena stvari, dužan je dati stvari odgovarajuće kakvoće. SUDSKA PRAKSA: Presuda IV. URAČUNAVANJE ISPUNJENJA Članak 171. Red uračunavanja
(1)Kad između istih osoba postoji više istorodnih obveza, pa ono što dužnik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda će se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dužnika, uračunavanje obaviti onim redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja.
(2)Kad nema dužnikove izjave o uračunavanju, obveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje.
(3)Ako je više obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su dužniku najtegotnije.
(4)Ako su u svemu naprijed rečenom obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istodobno nastale, ono što je dano na ime ispunjenja raspoređuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Uračunavanje kamata i troškova Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje V. VRIJEME ISPUNJENJA Članak
  2. Određivanje roka
(1)Dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom.
(2)Ako rok ispunjenja nije predviđen ugovorom, dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen zakonom.
(3)Ako rok nije određen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik može zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dužnik sa svoje strane može zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Novčana obveza kod trgovačkih ugovora Prestao vrijediti ali imamo Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza iz NN 35/05, 125/
  2. koji je prestao vrijediti pa sad imamo: Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi iz NN 35/05, 108/12 SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  3. Pravo na ispunjenje prije roka
(1)Kad je rok ugovoren isključivo u interesu dužnika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je dužan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme.
(2)U ostalim slučajevima, kad dužnik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik može odbiti ispunjenje, a može ga i primiti i zadržati pravo na naknadu štete, ako o tome bez odgađanja obavijesti dužnika.
(3)Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dužnik nije dao obećano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren isključivo u njegovu interesu. Članak
  1. Kad je određivanje roka ostavljeno jednoj strani Kad je određivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili dužnika, druga strana može, ako ovlaštenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Plaćanje putem banke ili poštom
(1)Ako se plaća posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi račun vjerovnika, smatrat će se, ako ugovorne strane nisu drukčije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novčana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dužnikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri računu vjerovnika iznos naznačen u nalogu.
(2)Ako je ugovoreno plaćanje poštom, smatra se da su se strane suglasile da je uplatom dugovanog iznosa pošti dužnik namirio svoju obvezu prema vjerovniku, a ako takav način plaćanja nije ugovoren, dug je namiren kad vjerovnik primi novčanu doznaku.
(3)Ako je posebnim propisom ili ugovorom predviđeno plaćanje čekovnom uplatnicom na određeni račun, smatra se da su se strane suglasile da je isplata obavljena onda kad dužnik uplati dugovani iznos čekovnom uplatnicom u korist označenog računa. SUDSKA PRAKSA: Presuda VI. MJESTO ISPUNJENJA Članak 178. Opća pravila
(1)Dužnik je dužan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu određenom pravnim poslom ili zakonom.
(2)Kad mjesto ispunjenja nije određeno, a ne može se odrediti ni po cilju posla, naravi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojem je dužnik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, a u nedostatku prebivališta, svoje boravište.
(3)Ali ako dužnik ima više jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra se sjedište jedinice koja treba obaviti radnje nužne za ispunjenje obveze, ako je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda Članak 179. Mjesto ispunjenja novčanih obveza
(1)Novčane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedište, odnosno prebivalište, a u nedostatku prebivališta, boravište.
(2)Ako se plaća virmanom, novčane obveze ispunjavaju se u sjedištu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novčana sredstva.
(3)Ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedište, odnosno prebivalište u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga povećani troškovi ispunjenja, to povećanje pada na teret vjerovnika. VII. PRIZNANICA Članak 180. Izdavanje
(1)Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomično, ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik o tome izda priznanicu o svom trošku.
(2)Dužnik koji je novčanu obvezu isplatio preko banke ili pošte može zahtijevati da mu vjerovnik izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog.
(3)Ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dužnik može položiti kod suda objekt svoje obveze. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak 181. Predmnjeve
(1)Ako je izdana priznanica o isplaćenoj glavnici, predmnijeva se da su isplaćene i kamate i sudski i drugi troškovi, ako ih je bilo.
(2)Isto tako, ako dužnik povremenih davanja, kao što su zakupnine, i drugih tražbina koje se povremeno obračunavaju, kao što su, primjerice, ona koja nastaju utroškom električne energije ili vode, ili uporabom telefona, ima priznanicu da je isplatio kasnije dospjelu tražbinu, predmnijeva se da je isplatio i ona koja su prije dospjela. Članak 182. VIII. VRAĆANJE OBVEZNICE
(1)Kad potpuno ispuni obvezu, dužnik može, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu.
(2)Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dužnik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom.
(3)Dužnik koji je ispunio obvezu samo djelomično ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabilježi na obveznici. Odsjek
  1. ZAKAŠNJENJE I. ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA Članak
  2. Kad dužnik dolazi u zakašnjenje
(1)Dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje.
(2)Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čiji je cilj da se postigne ispunjenje obveze. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda II. ZAKAŠNJENJE VJEROVNIKA Članak 184. Kad vjerovnik dolazi u zakašnjenje
(1)Vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi.
(2)Vjerovnik dolazi u zakašnjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dužnikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze.
(3)Vjerovnik ne dolazi u zakašnjenje ako dokaže da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme određeno za ispunjenje, dužnik nije mogao ispuniti svoju obvezu. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Sentenca, Sentenca Članak 185. Učinci vjerovnikova zakašnjenja
(1)Dolaskom vjerovnika u zakašnjenje prestaje zakašnjenje dužnika, i na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari.
(2)Od dana vjerovnikova zakašnjenja prestaju teći kamate.
(3)Vjerovnik u zakašnjenju dužan je naknaditi dužniku štetu nastalu zbog zakašnjenja za koje odgovara, a i troškove oko daljnjeg čuvanja stvari. SUDSKA PRAKSA: Presuda Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Članak 186. Polaganje
(1)Kad je vjerovnik u zakašnjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik, ili gdje se nalazi, ili kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dužnik može za vjerovnika položiti dugovanu stvar kod suda ili kod za to zakonom ovlaštene osobe.
(2)Isto pravo pripada i trećim osobama koje imaju pravni interes da obveza bude ispunjena.
(3)O polaganju dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i za njegovo boravište. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje Članak 187. Mjesto polaganja
(1)Dugovana stvar se polaže kod stvarno nadležnog suda ili kod zakonom ovlaštene osobe u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonomičnosti ili narav posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu gdje se stvar nalazi.
(2)Svaki drugi stvarno nadležan sud, odnosno zakonom ovlaštena osoba mora primiti stvar u polog, a dužnik je dužan dati naknadu vjerovniku, ako je ovaj polaganjem kod drugog suda, odnosno druge zakonom ovlaštene osobe pretrpio štetu. Članak 188. Predaja na čuvanje drugoj osobi
(1)Kad je objekt obveze neka stvar koja se ne može čuvati u sudskom pologu, dužnik može zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj će predati stvar da je čuva o trošku i za račun vjerovnika.
(2)U slučaju obveze iz trgovačkog ugovora, predaja takve stvari javnom skladištu na čuvanje za račun vjerovnika ima učinak polaganja kod suda.
(3)O predaji na čuvanje dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika. Članak 189. Uzimanje položene stvari natrag
(1)Dužnik može uzeti natrag položenu stvar.
(2)O uzimanju stvari dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika.
(3)Pravo dužnika da uzme položenu stvar prestaje kad dužnik u pisanom obliku izjavi sudu, odnosno zakonom ovlaštenoj osobi da se odriče toga prava, kad vjerovnik izjavi da prima položenu stvar, a i kad bude utvrđeno pravomoćnom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja. Članak 190. Učinak polaganja
(1)Polaganjem dugovane stvari dužnik se oslobađa obveze u trenutku polaganja.
(2)Ako je dužnik bio u zakašnjenju, njegovo zakašnjenje prestaje.
(3)Od trenutka kad je stvar položena rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na vjerovnika.
(4)Od dana polaganja prestaju teći kamate.
(5)Ako dužnik uzme natrag položenu stvar, smatra se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudužnici i jamci ostaju u obvezi. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Troškovi polaganja Troškove pravovaljanog i neopozvanog polaganja snosi vjerovnik ako prelaze troškove ispunjenja što ih je dužan snositi dužnik. Članak
  2. Prodaja umjesto polaganja stvari
(1)Ako stvar nije prikladna za čuvanje ili ako su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni s njezinom vrijednošću, dužnik je može prodati na javnoj prodaji u mjestu određenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, a postignuti iznos, nakon odbitka troškova prodaje, položiti kod suda ili za to zakonom ovlaštene osobe.
(2)Ako stvar ima tekuću cijenu ili ako je male vrijednosti u usporedbi s troškovima javne prodaje, dužnik je može prodati iz slobodne ruke.
(3)Ako je stvar takva da može brzo propasti ili se pokvariti, dužnik je dužan prodati je bez odgađanja na najpogodniji način.
(4)U svakom slučaju dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj prodaji kad god je to moguće, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlaštene osobe. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Predaja stvari vjerovniku Sud će predati vjerovniku položenu stvar pod uvjetima što ih je dužnik postavio. Članak
  2. Prodaja radi pokrića troškova čuvanja
(1)Ako troškovi čuvanja ne budu isplaćeni u razumnom roku, sud će u izvanparničnom postupku, na zahtjev čuvara, narediti da se stvar proda i odrediti način prodaje.
(2)Od iznosa dobivenog prodajom odbit će se troškovi prodaje i troškovi čuvanja, a ostatak, za vjerovnika, položit će se kod suda ili kod zakonom ovlaštene osobe. Odjeljak
  1. OSTALI NAČINI PRESTANKA OBVEZA Odsjek
  2. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) Članak
  3. Opće pretpostavke Dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  4. Izjava o prijeboju
(1)Prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju.
(2)Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda Članak 197. Odsutnost uzajamnosti
(1)Dužnik ne može prebiti ono što duguje vjerovniku s onim što vjerovnik duguje njegovu jamcu.
(2)Ali jamac može prebiti dužnikove obveze prema vjerovniku s dužnikovom tražbinom prema vjerovniku.
(3)Tko je dao svoju stvar u zalog za tuđu obvezu, može zahtijevati od vjerovnika da mu vrati založenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 198. Zastarjela tražbina
(1)Dug se može prebiti sa zastarjelom tražbinom samo ako ona još nije bila zastarjela u času kad su se stekle pretpostavke prijeboja.
(2)Ako su pretpostavke prijeboja nastale pošto je jedna od tražbina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dužnik zastarjele tražbine istakao prigovor zastare. Članak 199. Prijeboj s ustupljenom tražbinom
(1)Dužnik ustupljene tražbine može prebiti primatelju one svoje tražbine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju.
(2)On mu može prebiti i one svoje tražbine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a čiji rok za ispunjenje nije bio dospio u času kad je obaviješten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene tražbine ili u isto vrijeme.
(3)Dužnik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne može mu više prebiti nikakve svoje tražbine prema ustupitelju.
(4)Ako je ustupljena tražbina upisana u javne knjige, dužnik može učiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova tražbina upisana kod ustupljene tražbine ili ako je primatelj obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Slučajevi kad je prijeboj isključen Ne može prestati prijebojem: 1) tražbina koja se ne može zaplijeniti, 2) tražbina stvari ili vrijednosti koje su dužniku bile dane na čuvanje ili posudbu, ili koje je dužnik uzeo bespravno ili ih bespravno zadržao, 3) tražbina nastala namjernim prouzročenjem štete, 4) tražbina naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti, 5) tražbina koja potječe iz zakonske obveze uzdržavanja. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Zabrana na tražbinu druge strane Dužnik ne može obaviti prijeboj ako je njegova tražbina dospjela tek pošto je netko treći stavio zabranu na vjerovnikovu tražbinu prema njemu. Članak
  3. Uračunavanje prijebojem Kad između dviju osoba postoji više obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj će se obaviti po pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja. Odsjek
  4. OTPUST DUGA Članak
  5. Sporazum
(1)Obveza prestaje kad vjerovnik izjavi dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi.
(2)Za pravovaljanost toga sporazuma nije potrebno da bude sklopljen u obliku u kojem je sklopljen posao iz kojega je obveza nastala. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Odricanje od sredstava osiguranja Vraćanje zaloga i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo osigurano ispunjenje obveze ne znači vjerovnikovo odricanje od prava zahtijevati njezino ispunjenje. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Otpust duga jamcu
(1)Otpust duga jamcu ne oslobađa glavnog dužnika, a otpust duga glavnom dužniku oslobađa jamca.
(2)Kad ima više jamaca, pa vjerovnik oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obvezi, ali se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na oslobođenog jamca. Članak
  1. Opći otpust dugova Opći otpust dugova gasi sve vjerovnikove tražbine prema dužniku, osim onih za koje vjerovnik nije znao da postoje u trenutku otpusta. Odsjek
  2. SJEDINJENJE Članak 207.
(1)Obveza prestaje sjedinjenjem kad jedna te ista osoba postane i vjerovnik i dužnik.
(2)Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dužnika ne prestaje.
(3)Obveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvrši upis brisanja. Odsjek 4. NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Članak 208. Prestanak obveze
(1)Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemoguće zbog okolnosti zbog kojih dužnik ne odgovara.
(2)Dužnik mora dokazati okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda Članak 209. Kad su objekt obveze stvari određene po rodu
(1)Ako su objekt obveze stvari određene po rodu, obveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara.
(2)Ali kad su objekt obveze stvari određene po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Članak
  1. Ustupanje prava prema trećemu odgovornom za nemogućnost ispunjenja Dužnik određene stvari koji je oslobođen svoje obveze zbog nemogućnosti ispunjenja dužan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema trećoj osobi zbog nastale nemogućnosti. SUDSKA PRAKSA: Presuda Odsjek
  2. PROTEK VREMENA, OTKAZ Članak
  3. Rok u trajnom obveznom odnosu Trajni obvezni odnos s određenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, osim kad je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodređeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan. Članak
  4. Otkaz trajnoga obveznog odnosa
(1)Ako trajanje obveznog odnosa nije određeno, svaka ga strana može okončati otkazom.
(2)Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani.
(3)Otkaz se može dati u svako doba, samo ne u nevrijeme.
(4)Otkazani obvezni odnos prestaje kad istekne otkazni rok određen ugovorom, a ako takav rok nije određen ugovorom, odnos prestaje nakon isteka roka određenog zakonom ili običajem, odnosno istekom primjerenog roka.
(5)Strane mogu ugovoriti da će njihov obvezni odnos prestati samom dostavom otkaza, ako za određeni slučaj zakon ne naređuje što drugo.
(6)Vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ono što je dospjelo prije nego što je obveza prestala protekom roka ili otkazom. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Sentenca Odsjek
  1. SMRT Članak
  2. Smrću dužnika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dužnika. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Odjeljak
  3. ZASTARA Odsjek
  4. OPĆE ODREDBE Članak
  5. Opće pravilo
(1)Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze.
(2)Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze.
(3)Sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 215. Kad zastara počinje teći
(1)Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.
(2)Ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio protivno obvezi. SUDSKA PRAKSA: Odluka Ustavnog suda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Nastupanje zastare Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Članak
  2. Uračunavanje prednikova vremena U vrijeme zastare računa se i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika. Članak
  3. Zabrana promjene roka zastare
(1)Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od onoga vremena koje je određeno zakonom.
(2)Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara neće teći za neko vrijeme. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Odricanje od zastare Dužnik se ne može odreći zastare prije nego što protekne vrijeme određeno za zastaru. Članak
  2. Pisano priznanje i osiguranje zastarjele obveze
(1)Pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare.
(2)Isti učinak ima davanje zaloga ili kojega drugog osiguranja za zastarjelu obvezu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Učinak ispunjenja zastarjele obveze Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Vjerovnik čija je tražbina osigurana
(1)Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.
(2)Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Sporedne tražbine Kad zastari glavna tražbina, zastarjele su i sporedne tražbine, kao što su tražbine kamata, plodova, troškova i ugovorne kazne. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Kad se ne primjenjuju pravila o zastari Pravila o zastari ne primjenjuju se u slučajevima kad su u zakonu određeni rokovi za podnošenje tužbe ili izvršenje određene radnje pod prijetnjom gubitka prava. SUDSKA PRAKSA: Presuda Odsjek
  3. VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARU Članak
  4. Opći rok zastare Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Setenca, Sentenca, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  5. Povremene tražbine
(1)Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2)Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Presuda, Presuda Članak 227. Zastara prava
(1)Pravo iz kojega proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine.
(2)Kad zastari pravo iz kojega proistječu povremene tražbine, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare.
(3)Ne može zastarjeti pravo na uzdržavanje određeno zakonom. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak 228. Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga
(1)Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.
(2)Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Zakupnina i najamnina Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Naknada štete
(1)Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.
(2)U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.
(3)Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Sentenca, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 231. Naknada štete prouzročene kaznenim djelom
(1)Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.
(2)Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.
(3)Isto vrijedi i za zastoj zastare. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda Članak 232. Jednogodišnji rok zastare
(1)Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, SUDSKA PRAKSA: Presuda 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
(2)Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene. SUDSKA PRAKSA: Sentenca Članak 233. Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom
(1)Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.
(2)Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje Članak 234. Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju
(1)Tražbine ugovaratelja osiguranja, odnosno treće osobe iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala.
(2)Ako zainteresirana osoba dokaže da do dana određenog u stavku
  1. ovoga članka nije znala da se osigurani slučaj dogodio, zastara počinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom slučaju tražbina zastarijeva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od dana određenog u stavku
  2. ovoga članka.
(3)Tražbine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.
(4)Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećega, oštećena osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju počinje od dana kad je oštećena osoba tražila sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad joj je osiguranik naknadio štetu.
(5)Neposredni zahtjev treće oštećene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu.
(6)Zastara tražbine koja pripada osiguratelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara tražbine osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Odsjek
  1. ZASTOJ ZASTARE Članak
  2. Tražbine između određenih osoba Zastara ne teče: 1) između bračnih drugova, 2) između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, 3) između štićenika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbništva i dok ne budu položeni računi, 4) između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda Sentenca Članak
  3. Tražbine određenih osoba Zastara ne teče: 1) za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti, 2) za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji zajedno s njim žive, sve dok taj odnos traje. Članak
  4. Nesavladive prepreke Zastara ne teče za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. SUDSKA PRAKSA: Odluka Ustavnog suda Članak
  5. Utjecaj uzroka zastoja
(1)Ako zastara nije mogla početi teći zbog nekoga zakonskog uzroka, ona počinje teći kad taj uzrok prestane.
(2)Ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru. SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda Članak 239. Tražbine prema poslovno nesposobnim osobama i njihove tražbine
(1)Zastara teče i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju.
(2)Međutim, zastara tražbine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika.
(3)Ako je za zastaru neke tražbine određeno vrijeme kraće od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik koji nema zastupnika ili neka druga poslovno nesposobna osoba bez zastupnika, zastara te tražbine počinje teći otkad je vjerovnik postao poslovno sposoban ili otkad je dobio zastupnika. Odsjek 4. PREKID ZASTARE Članak 240. Priznanje duga
(1)Zastara se prekida kad dužnik prizna dug.
(2)Dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamata, davanje osiguranja. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  1. Podnošenje tužbe Zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Sentenca, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  2. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tužbe
(1)Prekid zastare izvršen podnošenjem tužbe ili kojom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, smatra se da nije nastupio ako vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je poduzeo.
(2)Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tužba ili zahtjev bude odbačen ili odbijen, ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 243. Odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti
(1)Ako je tužba protiv dužnika odbačena zbog nenadležnosti suda ili kojega drugog uzroka koji se ne tiče biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tužbu u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe, smatra se da je zastara prekinuta prvom tužbom.
(2)Isto vrijedi i za pozivanje u zaštitu, i za isticanje prijeboja tražbine u sporu te u slučaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dužnika da svoju prijavljenu tražbinu ostvaruje u parničnom postupku. Članak
  1. Pozivanje dužnika Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Članak
  2. Rok zastare u slučaju prekida
(1)Nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru.
(2)Zastara prekinuta priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja.
(3)Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.
(4)Kad je prekid zastare nastao prijavom tražbine u stečajnom postupku, zastara počinje teći iznova od dana okončanja toga postupka.
(5)Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja.
(6)Zastara koja počinje teći iznova poslije prekida navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Zastara u slučaju obnove Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a vjerovnik i dužnik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova tražbina zastarijeva za vrijeme koje je određeno za njezinu zastaru. Dio drugi POSEBNI DIO Glava VIII. UGOVORNI OBVEZNI ODNOSI Odjeljak
  2. OPĆE ODREDBE Odsjek
  3. SKLAPANJE UGOVORA I. SUGLASNOST VOLJA Članak
  4. Kad je ugovor sklopljen Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak
  5. Obvezno sklapanje i obvezni sadržaj ugovora
(1)Ako je netko po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba može zahtijevati da se takav ugovor bez odgađanja sklopi.
(2)Odredbe propisa kojima se, djelomično ili u cijelosti, određuje sadržaj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda Članak 249. Izjava volje
(1)Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave.
(2)Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava.
(3)Izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Sentenca, Rješenje, Rješenje Članak 250. Suglasnost i odobrenje
(1)Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola treće osobe, ta privola može biti dana prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano što drugo.
(2)Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za čije se sklapanje daju. Članak 251. Pregovori
(1)Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju.
(2)Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj strani.
(3)Suprotno je načelu savjesnosti i poštenja, između ostalog, ako strana uđe u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor.
(4)Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omogućila da dođe do njih, druga ih strana, ako nije drukčije ugovoreno, ne smije učiniti dostupnim trećima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen ili nije.
(5)Odgovornost za povredu obveze iz stavka 4. ovoga članka može se sastojati u naknadi time prouzročene štete i predaje oštećeniku koristi koju je štetnik tom povredom ostvario.
(6)Ako se drukčije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajedničke troškove snose na jednake dijelove. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak 252. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora
(1)Ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu.
(2)Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište, odnosno prebivalište u trenutku davanja ponude. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda Članak 253. Ponuda
(1)Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.
(2)Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne točke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit će sud vodeći računa o vođenim pregovorima, utvrđenoj praksi između ugovaratelja i običajima. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  1. Opća ponuda Prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju osoba koji sadrži bitne sastojke ugovora čijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako drukčije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Izlaganje robe Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukčije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja. Članak
  3. Slanje kataloga i oglasa
(1)Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektroničkim putem ili na koji drugi način ne smatraju se ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukčije ne proizlazi iz takvih izjava volje.
(2)Ali će pošiljatelj takvih poziva odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 257. Učinak ponude
(1)Ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla.
(2)Ponuda se može povući samo ako je ponuđenik primio izjavu o povlačenju prije primitka ponude ili istodobno s njom. Članak 258. Dokad ponuda obvezuje
(1)Ponuda u kojoj je određen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka.
(2)Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat će se da je taj rok počeo teći od nadnevka naznačenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan pošti.
(3)Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude teče od dana kad je pismo predano pošti.
(4)Ponuda učinjena odsutnoj osobi u kojoj nije određen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuđeniku, da je on razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju. Članak 259. Oblik ponude
(1)Ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je učinjena u tom obliku.
(2)Isto vrijedi i za prihvat ponude. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda Članak 260. Ponuda neovlaštene osobe
(1)Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlaštena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on služi u svom poslovanju; ako je potpisana na uobičajeni način; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuđenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlaštena osoba.
(2)Isto vrijedi za prihvat ponude. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 261. Potvrda ponude učinjene telefonom ili brzojavom
(1)Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponuđeniku preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog dana.
(2)Izostanak pisane potvrde ne utječe na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu štetu.
(3)Odredbe stavka
  1. i
  2. ovoga članka vrijede i za prihvat ponude. Članak
  3. Prihvat ponude
(1)Ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu.
(2)Ponuda je prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu.
(3)Prihvat se može povući samo ako ponuditelj primi izjavu o povlačenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 263. Prihvat neposredne ponude
(1)Ponuda učinjena nazočnoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaćena bez odgađanja, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponuđeniku pripada stanoviti rok za razmišljanje.
(2)Ponuda učinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom nazočnoj osobi.
(3)Ponuda učinjena telefaksom ne smatra se ponudom učinjenom nazočnoj osobi. Članak
  1. Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni Ako ponuđenik izjavi da prihvaća ponudu i istodobno predloži da se ona u nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijašnjem ponuditelju. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak
  2. Šutnja ponuđenika
(1)Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude.
(2)Nema učinak odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko drugo njegovo propuštanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u određenom roku i sl.) smatrati prihvatom.
(3)Ali kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio.
(4)Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njeg

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.