Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
O čemu govori ovaj propis?
Ovaj zakon uređuje vlasništvo i druga stvarna prava, definirajući tko može biti nositelj tih prava i na čemu se ona mogu uspostaviti. On postavlja opća pravila o pripadnosti stvari osobama.
Za koga: Svaka fizička i pravna osoba; Vlasnici stvari i nositelji drugih stvarnih prava.
Ključni podaci
- Država
- Hrvatska
- Pravno područje
- Porezno pravo
- Članci
- 396
- Izvor
- zakon.hr
- Tekst preuzet
- Objašnjenje ažurirano
Što uređuje ovaj propis?
- Tko može biti nositelj prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
- Na čemu se mogu uspostaviti prava vlasništva i druga stvarna prava.
- Uvjete pod kojima se vlasništvo i druga stvarna prava mogu oduzeti ili ograničiti.
- Opće uređenje pripadanja stvari osobama.
Na koga se odnosi ovaj propis?
- Svaka fizička i pravna osoba.
- Vlasnici stvari i nositelji drugih stvarnih prava.
Koje su ključne točke?
- Svaka fizička i pravna osoba može biti nositelj prava vlasništva i drugih stvarnih prava (prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava).
- Postoji samo jedna vrsta prava vlasništva.
- Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom.
- Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne.
Pravni vodič
3
Porezno pravo
8
Tekst zakona
Tekst zakona
Sadržaj (396)
- Članak 1 Vlasništvo i druga stvarna prava
- Članak 2 Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava
- Članak 3 Sposobnost stvari
- Članak 4 Stvari od interesa za Republiku Hrvatsku
- Članak 5 Stvar i njezine pripadnosti
- Članak 6 Dijelovi stvari
- Članak 7 Pripadak stvari
- Članak 8 Koristi
- Članak 9 Osobito o nekretninama
- Članak 10 Posjednik
- Članak 11 Samostalni posjednik
- Članak 12 Pomoćnik u posjedovanju
- Članak 13 Izvorno i izvedeno stjecanje
- Članak 14 Predaja
- Članak 15 Predaja očitovanjem volje
- Članak 16 Stjecanje posjeda prava
- Članak 17 Nasljeđivanje posjeda
- Članak 18 Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda
- Članak 19 Načelo trajnosti
- Članak 20 Samovlasno smetanje
- Članak 21 Pravo na zaštitu posjeda
- Članak 22 Sudska zaštita
- Članak 23
- Članak 24
- Članak 25
- Članak 26
- Članak 27 Dopuštena samopomoć
- Članak 28 Prestanak posjeda stvari
- Članak 29 Prestanak posjeda prava
- Članak 30 Vlasnikova prava
- Članak 31 Opća ograničenja
- Članak 32 (NN 91/96, 38/09)
- Članak 33 Naknada
- Članak 34 Ograničenja na temelju pravnoga posla
- Članak 35 (NN 91/96, 146/08)
- Članak 36 Suvlasnički dijelovi
- Članak 37 Idealni dio stvari
- Članak 38 Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvari
- Članak 39 Pravo na upravljanje
- Članak 40 Poslovi redovite uprave
- Članak 41 Izvanredni poslovi
- Članak 42 Odluka o izvršavanju posjeda i vlasničkih ovlasti
- Članak 43 Odluka o uspostavi etažnoga vlasništva
- Članak 44 Upravitelj
- Članak 45 Pravni položaj upravitelja
- Članak 46
- Članak 47 Pravo na razvrgnuće
- Članak 48 Ostvarivanje prava na razvrgnuće
- Članak 49 Način razvrgnuća
- Članak 50 Način sudskoga razvrgnuća
- Članak 51 Pravo na razvrgnuće isplatom
- Članak 52 Razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari
- Članak 53 Razvrgnuće uspostavom etažnoga vlasništva
- Članak 54 Troškovi razvrgnuća
- Članak 55 Pravni učinci razvrgnuća
- Članak 56 Tuđa prava
- Članak 57 Neodređenost udjela u vlasništvu
- Članak 58 Udio zajedničara
- Članak 59 Izvršavanje zajedničkoga vlasništva
- Članak 60 Upravljanje zajedničkom stvari
- Članak 61 Raspolaganja zajedničkom stvari
- Članak 62 Zaštita
- Članak 63 Pravo na diobu
- Članak 64 Tuđa prava na diobu
- Članak 65 Podredna primjena pravila o suvlasništvu
- Članak 66 Suvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebnoga dijela
- Članak 67 Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci
- Članak 68 Odgovarajući suvlasnički dio
- Članak 69 Neodvojivost
- Članak 70 Više ovlaštenika glede istoga posebnoga dijela
- Članak 71 Zahtjev za uspostavu
- Članak 72 Način uspostave
- Članak 73 (NN 91/96, 79/06)
- Članak 74 (NN 91/96, 79/06)
- Članak 75
- Članak 76 Naknadna promjena korisnih vrijednosti
- Članak 77
- Članak 78
- Članak 79 Uprava umjesto svih suvlasnika
- Članak 80 Dužnost održavanja
- Članak 81 Najam i zakup
- Članak 82 (NN 91/96, 141/06)
- Članak 83 Primjereno osiguranje
- Članak 84 Troškovi posebnoga dijela
- Članak 85 Uprava svih suvlasnika
- Članak 86 (NN 91/96, 146/08)
- Članak 87 (NN 91/96, 141/06)
- Članak 88 Pravo svakoga suvlasnika
- Članak 89 Troškovi cijele nekretnine
- Članak 90 Zajednička pričuva
- Članak 91 Koristi
- Članak 92 Dužnost prijave štete
- Članak 93 Upraviteljeve dužnosti i ovlasti
- Članak 94 Propast predmeta
- Članak 95 Brisanje
- Članak 96 Prestanak suvlasništva
- Članak 97 Isključenje iz suvlasničke zajednice
- Članak 98 Isključenje na zahtjev većine
- Članak 99 Isključenje na zahtjev manjine
- Članak 100 Opće odredbe
- Članak 101 Zajednička ograda
- Članak 102 Vlastita ograda
- Članak 103 Međa
- Članak 104 Stablo na međi
- Članak 105 Grane i korijenje
- Članak 106 Pristup na tuđe
- Članak 107 Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova
- Članak 108 Postavljanje vodova i drugih uređaja
- Članak 109 Potkopavanje tuđe nekretnine
- Članak 110 Imisije
- Članak 111 Opasnost od rušenja zgrade
- Članak 112 Zabrana mijenjanja naravnoga toka vode
- Članak 113 Odvođenje kišnice s krova
- Članak 114 Pravni temelji stjecanja
- Članak 115 Opće odredbe
- Članak 116 Predaja u samostalni posjed
- Članak 117 Višestruko ugovaranje otuđenja
- Članak 118 Stjecanje od nevlasnika
- Članak 119 Upis vlasništva u zemljišnu knjigu
- Članak 120 Stjecanje uknjižbom
- Članak 121 Stjecanje predbilježbom
- Članak 122 Zaštita povjerenja u zemljišne knjige
- Članak 123 Djelovanje povjerenja u istinitost
- Članak 124 Djelovanje povjerenja u potpunost
- Članak 125 Višestruko ugovaranje otuđenja
- Članak 126 Djelovanje odluke
- Članak 127 Posebno glede nekretnina
- Članak 128
- Članak 129 Djelovanje zakonskih pretpostavaka
- Članak 130 Posebno glede nekretnina
- Članak 131 Prisvojenje
- Članak 132 Napuštene stvari
- Članak 133 Posebno o napuštenim nekretninama
- Članak 134 Izgubljena stvar i nalaznik
- Članak 135 Nalazni ured
- Članak 136 Povrat stvari
- Članak 137 Nalaznina
- Članak 138 Predaja stvari nalazniku
- Članak 139 Stjecanje vlasništva nađene stvari
- Članak 140 Nalaz blaga
- Članak 141 Stjecanje odvajanjem
- Članak 142 Stjecanja na temelju ograničenoga stvarnog prava
- Članak 143 Stjecanje na temelju obveznoga prava
- Članak 144 Plodovi životinje
- Članak 145 Priraštaj zemljišta
- Članak 146
- Članak 147
- Članak 148 Prerada, sjedinjenje, miješanje i građenje tuđim materijalom
- Članak 149 Nenamjerno suvlasništvo
- Članak 150 Prirastanje glavnoj stvari
- Članak 151 Utjecaj na ograničena stvarna prava
- Članak 152 Građenje na tuđem zemljištu
- Članak 153 Pošteni graditelj i nepošteni vlasnik
- Članak 154 Nepošteni i graditelj i vlasnik zemljišta
- Članak 155 Prekoračenje međe građenjem
- Članak 156 Dogradnja, nadogradnja, preuređenje i ulaganje
- Članak 157 Građenje na tuđem pravu građenja
- Članak 158 Sijanje i sađenje
- Članak 159
- Članak 160 Tijek vremena
- Članak 161 Vlasnički zahtjev za povrat stvari
- Članak 162 Prava vlasnička tužba
- Članak 163 Posjednikovi prigovori
- Članak 164 Pravni položaj poštenoga posjednika
- Članak 165 Pravni položaj nepoštenoga posjednika
- Članak 166 Vlasnička tužba predmnijevanoga vlasnika
- Članak 167 Zaštita od uznemiravanja
- Članak 168 Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi
- Članak 169 Propast stvari
- Članak 170 Stavljanje izvan prometa
- Članak 171 Tuđe stjecanje
- Članak 172 Odreknuće
- Članak 173 Prestanak na temelju zakona
- Članak 174 Ovlaštenikovo pravo
- Članak 175 Svrha
- Članak 176 Ovlaštenik služnosti
- Članak 177 Izvršavanje ovlasti
- Članak 178 Preinaka načina izvršavanja
- Članak 179 Prelaganje
- Članak 180 Izvršavanja više služnosti na istoj poslužnoj stvari
- Članak 181 Troškovi održavanja
- Članak 182 Neodvojivost
- Članak 183 Utjecaj diobe
- Članak 184 Prividne služnosti
- Članak 185 Zakonske služnosti
- Članak 186 Povlasna nekretnina i služnost
- Članak 187 Pravo građenja na povlasnoj nekretnini
- Članak 188 Sadržaj ovlasti
- Članak 189 Nepravilna služnost
- Članak 190 O služnostima puta
- Članak 191 O služnostima puta kao nužnom prolazu
- Članak 192 O služnosti vodovoda
- Članak 193 O služnosti paše
- Članak 194 O ostalim poljskim služnostima
- Članak 195 O pravu prozora
- Članak 196 O pravu imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini
- Članak 197 O pravu provođenja tekućina
- Članak 198 O pravu kapnice
- Članak 199 Služnosti osobne naravi
- Članak 200 Poslužna stvar
- Članak 201 Ograničeno trajanje
- Članak 202 Neotuđivost i nenasljedivost
- Članak 203 Uopće
- Članak 204 Ovlasti
- Članak 205 Čisti prihod od čiste vrijednosti
- Članak 206 Izvanredni popravci i obnova stvari
- Članak 207 Poboljšice
- Članak 208 Popis i procjena
- Članak 209 Dužnost dati osiguranje
- Članak 210 Povrat stvari
- Članak 211 Nepravo plodouživanje
- Članak 212 Uopće
- Članak 213 Ovlasti
- Članak 214 Uporabovnikove potrebe
- Članak 215 Stjecanje plodova i drugih koristi
- Članak 216 Troškovi i tereti
- Članak 217 c/ Pravo stanovanja
- Članak 218 Općenito
- Članak 219 Pravni temelj
- Članak 220 Način osnivanja služnosti na nekretninama
- Članak 221 Zaštita povjerenja
- Članak 222 Način osnivanja služnosti na pokretninama
- Članak 223 b/ Osnivanje odlukom suda ili druge vlasti
- Članak 224 Odluka o nužnom prolazu
- Članak 225 Odluka o nužnim vodovima i uređajima
- Članak 226 Odluka u diobnom i ostavinskom postupku
- Članak 227 Zaštita povjerenja
- Članak 228 Općenito
- Članak 229 Dosjelost služnosti
- Članak 230 Zaštita povjerenja
- Članak 231 Stjecanje s povlasnom stvari
- Članak 232 Stjecanje s poslužnom stvari
- Članak 233 Zahtjev za poštovanje prava služnosti
- Članak 234 Tužba ovlaštenika služnosti
- Članak 235 Tužba predmnjevanoga ovlaštenika služnosti
- Članak 236 Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi
- Članak 237 Propast stvari
- Članak 238 Sjedinjenje
- Članak 239 Odreknuće ovlaštenika
- Članak 240 Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta
- Članak 241 Neizvršavanje
- Članak 242 Ukinuće
- Članak 243 Zaštita tuđega povjerenja
- Članak 244 Prestanak ovlaštenika
- Članak 245 Rasterećenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
- Članak 246 Pojam i sadržaj
- Članak 247 Opterećena nekretnina
- Članak 248 Korisnik tereta
- Članak 249 Sadržaj tereta
- Članak 250 Preinaka sadržaja
- Članak 251 Temeljna vlasnikova obveza
- Članak 252 Pojedinačne obveze davanja ili činjenja
- Članak 253 Osobna odgovornost za pojedinačne obveze
- Članak 254 Stvarnopravna odgovornost za pojedinačne obveze
- Članak 255 Neodvojivost
- Članak 256 Teret i povlasna nekretnina
- Članak 257 Utjecaj diobe
- Članak 258 Prenosivost pojedinih tražbina
- Članak 259 Tereti osobne naravi
- Članak 260 Prenosivost pojedinih tražbina
- Članak 261 Općenito
- Članak 262 Pravni temelj
- Članak 263 Način osnivanja
- Članak 264 Zaštita povjerenja
- Članak 265 Osnivanje odlukom
- Članak 266 Javnopravni stvarni tereti
- Članak 267 Stjecanje s povlasnom nekretninom
- Članak 268 Zahtjev za zaštitu ovlaštenikova prava
- Članak 269 Zahtjev osobno odgovornoj osobi
- Članak 270 Zahtjev stvarnopravno odgovornoj osobi
- Članak 271 Tužba korisnika tereta
- Članak 272 Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu
- Članak 273 Propast stvari
- Članak 274 Odreknuće ovlaštenika
- Članak 275 Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta
- Članak 276 Ukinuće
- Članak 277 Zaštita tuđega povjerenja
- Članak 278 Prestanak korisnika
- Članak 279 Rasterećenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
- Članak 280 Pojam
- Članak 281 Sadržaj prava građenja
- Članak 282 Preinaka sadržaja
- Članak 283 Neodvojivost
- Članak 284 Nositelj prava građenja
- Članak 285 Prometnost
- Članak 286 Općenito
- Članak 287 Pravni temelj
- Članak 288 Način osnivanja
- Članak 289 Osnivanje odlukom
- Članak 290 Prijenos i nasljeđivanje
- Članak 291 Zaštita prava građenja
- Članak 292 Općenito
- Članak 293 Propast stvari i neki drugi razlozi
- Članak 294 Ukinuće
- Članak 295 Posljedice prestanka
- Članak 296 Tuđa prava
- Članak 297 Pojam
- Članak 298 Zalog
- Članak 299 Neodvojivost
- Članak 300 Založni vjerovnik
- Članak 301 Tražbina i založno pravo
- Članak 302 Prednost pri namirivanju
- Članak 303 Prometnost
- Članak 304 Založno pravo kao hipoteka
- Članak 305 Davanje u zalog
- Članak 306 Izvođenje iz vlasništva zaloga
- Članak 307 Založni ugovor
- Članak 308 Način dobrovoljnoga davanja u zalog pokretnina
- Članak 309 Način dobrovoljnoga davanja u zalog nekretnina
- Članak 310 Način dobrovoljnoga davanja u zalog prava
- Članak 311 Osnivanje prisilnoga sudskoga založnoga prava
- Članak 312 Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga založnoga prava na pokretnim i nepokr
- Članak 313 Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga založnoga prava na pravima
- Članak 314 Osnivanje zakonskoga založnoga prava
- Članak 315 Dobrovoljno podzaložno pravo
- Članak 316 Sudsko i zakonsko podzaložno pravo
- Članak 317 Stjecanje od nevlasnika
- Članak 318 Zaštita povjerenja u zemljišne knjige
- Članak 319 Prijenos
- Članak 320 Posjed i upis
- Članak 321 Pravo na posjed
- Članak 322 Čuvanje i povrat zaloga
- Članak 323 Plodovi zaloga
- Članak 324 Uzimanje iz vjerovnikova posjeda
- Članak 325 Davanje u podzalog
- Članak 326 Skriveni nedostatci
- Članak 327 Nužna prodaja zaloga
- Članak 328 Zaštita zaloga
- Članak 329 Založno pravo bez posjeda
- Članak 330 Održanje vrijednosti zaloga
- Članak 331 Civilni plodovi nekretnine kao zalog
- Članak 332 Zaštita
- Članak 333 Opće pravilo
- Članak 334 Posebno o zalogu tražbine
- Članak 335 Zaštita zaloga
- Članak 336 Pravo na namirenje založnoga vjerovnika
- Članak 337 Namirivanje izvansudskim putem
- Članak 338 Zabilježba otkaza i tužbe
- Članak 339 Zahtjev za poštovanje založnoga prava
- Članak 340 Tužba založnoga vjerovnika
- Članak 341 Tužba predmnjevanoga založnoga vjerovnika
- Članak 342 Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu
- Članak 343 Propast zaloga
- Članak 344 Odreknuće
- Članak 345 Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta
- Članak 346 Prestanak osigurane tražbine
- Članak 347 Raspolaganje neizbrisanom hipotekom
- Članak 348 Zabilježba pridržaja prvenstvenoga reda
- Članak 349 Zaštita tuđega povjerenja
- Članak 350 Prestanak založnoga vjerovnika
- Članak 351 Ukinuće
- Članak 352 Rasterećenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
- Članak 353 Prestanak sudskoga i zakonskoga založnoga prava
- Članak 354 Primjena zakona na strane osobe
- Članak 355 Strane osobe
- Članak 356 (NN 91/96, 22/00, 79/06)
- Članak 357 (NN 91/96, 22/00, 79/06)
- Članak 358 Nekretnine na isključenom području
- Članak 359 Opće odredbe o pretvorbi
- Članak 360 Pretvorba prava upravljanja, korištenja i raspolaganja
- Članak 361 Pretvorba prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta
- Članak 362 Predmnjeve
- Članak 363 Zaštita pretvorenih prava
- Članak 364 Upis neuknjiženih prava na nekretninama
- Članak 365 Upis vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja građevinskoga ze
- Članak 366 (NN 91/96, 129/00)
- Članak 367 (NN 91/96, 137/99, 114/01)
- Članak 368 (NN 91/96, 79/06)
- Članak 369 Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenj
- Članak 370 Povezivanje etažnoga vlasništva sa suvlasništvom
- Članak 371 (NN 91/96, 68/98)
- Članak 372 Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnjom ili do
- Članak 373 Pripadci posebnoga dijela nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnj
- Članak 374
- Članak 375 Međuvlasnički ugovor
- Članak 376
- Članak 377 Ugovor u svezi zajedničkih dijelova
- Članak 378 Upravitelj
- Članak 379 (NN 153/09)
- Članak 380 Zajednička pričuva
- Članak 381 Troškovi upravljanja
- Članak 382 Hitni popravci
- Članak 383 Nužni popravci
- Članak 384 Rok za zaključenje ugovora
- Članak 385 Prinudna uprava
- Članak 386 Prestanak rada fondova
- Članak 387 Donošenje podzakonskih propisa
- Članak 388 (NN 91/96, 137/99, 114/01, 141/06, 153/09 152/14)
- Članak 389 Stečena prava
- Članak 390 Iznimke od pretvorbe prava upravljanja, korištenja i raspolaganja
- Članak 391 (NN 91/96, 73/00, 79/06, 146/08, 38/09)
- Članak 392 Nalazni uredi
- Članak 393 Iznimke od primjene Zakona o zakupu poslovnoga prostora
- Članak 394 Prestanak važenja zakona
- Članak 395 Tumačenje i primjena zakonskih odredaba
- Članak 396 Stupanje na snagu
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima.
Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Građansko pravo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o nasljeđivanju Obiteljski zakon Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim pitanjima Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o parničnom postupku Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o koncesijama Stečajni zakon Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o leasingu Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade Zakon o mjenici Zakon o osiguranju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Zakon o kamatama Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650.2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi europske potvrde o Zakon o međunarodnom privatnom pravu Zakon o parničnom postupku 2011-2013 Zakon o javnobilježničkim pristojbama Zakon o zakladama Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Zakon o izvanparničnom postupku Zakon o mirnom rješavanju sporova Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr Nekretnine i gradnja Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o najmu stanova Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o građevnim proizvodima Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o komasaciji Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o društveno poticanoj stanogradnji Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske
Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima Zakon o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima 2023-2025 Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Poduzetništvo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o deviznom poslovanju Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o platnom prometu Zakon o mirovinskom osiguranju Opći porezni zakon Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o trgovini Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o zaštiti potrošača Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o javnoj nabavi Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti Zakon o sudskom registru Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o osiguranju Zakon o reviziji Zakon o zadrugama Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o slobodnim zonama Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti
Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Stečajni zakon 2015-2017 Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta po Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravimapročišćeni tekst zakona NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 Uživajte...
Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIPRIMJERI UGOVORA EU19 Područje slobode, sigurnosti i pravde32020R1784: Uredba (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) (preinaka)32020R1783: Uredba (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka)32019R1111: Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece32016R1104: Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava32016R1103: Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima32015R0848: Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti32014R0655: Uredba (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima32013R0606: Uredba (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima32012R1215: Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima32012R0650: Uredba (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju32012R0662: Uredba (EZ) br. 662/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvođenju postupka za pregovaranje i zaključivanje sporazuma između država članica i trećih zemalja o posebnim pitanjima u vezi važećeg prava za ugovorne i izvanugovorne obveze32010R1259: Uredba Vijeća (EU) br. 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu32009R0664: Uredba Vijeća (EZ) br. 664/2009 od 7. srpnja 2009. o uvođenju postupka za pregovaranje i zaključivanje sporazuma između država članica i trećih zemalja o presudama, priznanjima i izvršenjima presuda i odluka u bračnim sporovima, sporovima o roditeljskoj odgovornosti i sporovima o obvezama uzdržavanja te važećem pravu u vezi sporova o obvezama uzdržavanja32009R0004: Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja32008R0593: Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I)32007R0864: Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze ( „Rim II” )32006R1896: Uredba (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog32004R0861: Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlementa i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti32004R0805: Uredba (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine32003R2201: Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000
Dio prvi OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA
Članak 1Vlasništvo i druga stvarna prava
(1)Svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava: prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava na svemu što može biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2)Samo je jedna vrsta prava vlasništva.
(3)Pravo vlasništva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom.
(4)Kad vlasnik mora nešto trpjeti ili propustiti glede svoje stvari, treba to i ovlaštenik drugoga stvarnoga prava na istoj stvari koji svoje pravo izvodi iz njegova, ako nije što drugo određeno zakonom.
(5)Ovaj Zakon uspostavlja opće uređenje pripadanja stvari osobama; pravila ovoga Zakona primjenjivat će se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute nekom posebnom pravnom uređenju, ako nisu s tim uređenjem u suprotnosti.
(6)Što god je zakonom određeno za pravo vlasništva i vlasnike, vrijedi na odgovarajući način i za sva druga stvarna prava, ako za njih nije što posebno određeno zakonom niti proizlazi iz njihove pravne naravi.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 2Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava
(1)Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne.
(2)Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo što je zakonom s njima izjednačeno.
(3)Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.
(4)Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednačuje s nekretninama.
(5)Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podložne ljudskoj vlasti.
(6)Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo što drugo biti izjednačeno sa stvarima; u takvu se to slučaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasništvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglašeno nekretninom.
(7)U sumnji je li što pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 3Sposobnost stvari
(1)Sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava jesu sve stvari, osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu.
(2)Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra).
(3)O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4)Pravno nisu dijelovi općega dobra one zgrade i druge građevine koje su na njemu izgrađene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 4Stvari od interesa za Republiku Hrvatsku
(1)Stvari za koje je na temelju Ustava Republike Hrvatske posebnim zakonom određeno da su dobra od interesa za nju pa imaju njezinu osobitu zaštitu, a nisu opća dobra, sposobne su biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
(2)Vlasnici i ovlaštenici drugih prava na stvarima iz stavka 1. ovoga članka smiju se služiti tim svojim pravima u skladu sa zakonom određenim načinom uporabe i iskorištavanja tih stvari, a za ograničenja kojima su time podvrgnuti, pripada im pravo na naknadu određenu zakonom.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 5Stvar i njezine pripadnosti
(1)Objekt prava vlasništva je pojedinačno određena stvar.
(2)Tko ima pravo vlasništva ili koje od drugih stvarnih prava na nekoj stvari, ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije drukčije određeno.
(3)Pripadnost stvari je svaki njezin dio, sve što se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji. Pripadnost stvari je i sve ono što je njezin pripadak (pertinencija).
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje
Članak 6Dijelovi stvari
(1)Dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti, a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio), ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije što drugo određeno.
(2)Na dijelovima stvari koji nisu bitni (odvojivi dijelovi) postoje ona ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati.
(3)Bila stvar fizički djeljiva ili ne, nju se može pravno razdijeliti na sadržajno jednake dijelove kojima je veličina računski određena njihovim razmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije što drugo određeno. Svaki idealni dio stvari njezin je odvojeni dio.
(4)Stjecatelj cijele stvari ili stvarnih prava na njoj koji nije znao niti je morao znati da na njezinu odvojivom dijelu postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari, stekao je cijelu stvar, odnosno pravo na njoj bez obzira na to pravo druge osobe. U takvu slučaju to je njezino pravo prestalo, a da li će ona moći za to tražiti naknadu od otuđivatelja, prosuđivat će se prema obveznopravnim pravilima.
(5)Odvajanjem dijela stvari ne prestaju dotadašnja prava ako nije što posebno određeno.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 7Pripadak stvari
(1)Pripadak (pertinencija ili pobočna stvar) je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom.
(2)Prolazna uporaba jedne stvari za svrhu druge stvari ne daje joj svojstvo pripatka.
(3)Prolazni prestanak služenja pripatka svrsi glavne stvari, kao i prolazni prestanak prostornoga odnosa prema njoj, ne oduzima pripatku to svojstvo.
(4)Smatra se da su namijenjeni da trajno služe svrsi zgrade trajno namijenjene nekoj proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti (poslovna zgrada), kao glavnoj stvari, strojevi i slični uređaji namijenjeni toj djelatnosti.
(5)Smatra se da su namijenjeni da trajno služe svrsi nekretnine trajno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, kao glavnoj stvari, strojevi i stoka namijenjeni daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivredni proizvodi i sjeme potrebni za daljnju poljoprivrednu proizvodnju kroz ono vrijeme za koje se može očekivati da će takvi ili slični biti dobiveni tom proizvodnjom, kao i postojeće gnojivo i gorivo.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 8Koristi
(1)Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava.
(2)Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem nečijega rada, a i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu.
(3)Plodovi nekoga prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, kao kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari - dobiveni dijelovi stvari.
(4)Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao što su to najamnine, zakupnine i kamate.
(5)Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati.
(6)Tko je dužan predati plodove neke stvari ili prava, ovlašten je zahtijevati naknadu troškova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada više od vrijednosti plodova koje je dužan predati.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda
Članak 9Osobito o nekretninama
(1)Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
(2)Trava, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje.
(3)Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.
(4)Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajući način vrijedi i za zgrade i druge građevine koje od zemljišta ili od općega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašćuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu.
(5)Strojevi i slični uređaji koji bi inače bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi da su oni vlasništvo druge osobe. Učinak te zabilježbe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj učinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme stečajnoga i ovršnoga postupka.
(6)Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda Dio drugi POSJED
Glava 1. OPĆE ODREDBE
Članak 10Posjednik
(1)Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
(2)Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.
(3)Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik.
(4)Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično.
(5)S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.
(6)Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje
Članak 11Samostalni posjednik
(1)Tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik.
(2)Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.
(3)Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda
Članak 12Pomoćnik u posjedovanju
(1)Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari.
(2)Dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda
Glava 2. STJECANJE
Članak 13Izvorno i izvedeno stjecanje
Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).
Članak 14Predaja
(1)Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.
(2)Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za račun stjecatelja.
(3)Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladištaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znači predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu - posjed robe je stekla ova druga.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje
Članak 15Predaja očitovanjem volje
(1)Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.
(2)Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu stvar.
(3)Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 16Stjecanje posjeda prava
(1)Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
(2)Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine činiti na toj nekretnini nešto što bi taj inače mogao činiti, pa to taj zbog toga propusti učiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
(3)Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne služnosti činiti to glede druge nekretnine, kao poslužne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine.
(4)Kad posjednik nekretnine počne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuštati da na nekretnini koju posjeduje čini nešto što bi inače mogao činiti, posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine.
(5)U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka uzima se da je posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju.
(6)Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje
Članak 17Nasljeđivanje posjeda
(1)Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.
(2)Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome.
(3)Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Glava 3. KAKVOĆA POSJEDA
Članak 18Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda
(1)Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).
(2)Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
(3)Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
(4)Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.
(5)Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
(6)Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda
Glava 4. TRAJNOST I ZAŠTITA
Članak 19Načelo trajnosti
(1)Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno.
(2)Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 20Samovlasno smetanje
(1)Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed.
(2)Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
(3)Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.
(4)Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 21Pravo na zaštitu posjeda
(1)Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
(2)I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.
(3)Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
(4)Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.
(5)Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 22Sudska zaštita
(1)Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
(2)Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
(3)Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 23
(1)Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.
(2)Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje
Članak 24
(1)Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
(2)Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 25
(1)Posjed koji je s ostavitelja prešao na nasljednike ovlašten je štititi svaki nasljednik, odnosno sunasljednik od samovlasnoga smetanja treće osobe.
(2)Kad objektom posjeda upravlja na temelju svojega ovlaštenja izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavitelja prešao na nasljednika, odnosno nasljednike.
(3)Odredbom stavka 2. ovoga članka ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršitelju oporuke, odnosno skrbniku ostavine.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 26
Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje
Članak 27Dopuštena samopomoć
(1)Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).
(2)Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju.
(3)Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje
Glava 5. PRESTANAK
Članak 28Prestanak posjeda stvari
(1)Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar.
(2)Dotadašnjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 29Prestanak posjeda prava
(1)Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava.
(2)Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi; prestaje, međutim, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.
(3)Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje Dio treći PRAVO VLASNIŠTVA
Glava 1. O VLASNIŠTVU UOPĆE
Članak 30Vlasnikova prava
(1)Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
(2)U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 31Opća ograničenja
Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, pa je općenito prilikom izvršavanja svoga prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito:
-vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta,
-vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi zahvat u svoju stvar kad je taj nužan radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je veća od one što iz toga zahvata proizlazi za vlasnika, nego je samo ovlašten potraživati naknadu za pretrpljenu štetu,
-vlasnik nekretnine nije ovlašten braniti tuđe zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema nikakva opravdanoga interesa da ih isključi.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda
Članak 32(NN 91/96, 38/09)
Posebna ograničenja
(1)Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na temelju ovoga ili posebnih zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskoga okoliša i zdravlja ljudi.
(2)Vlasnik neke od stvari koje su na temelju Ustava posebnim zakonom proglašene stvarima od interesa za Republiku, i za koje je propisan poseban način njihove uporabe i iskorištavanja od strane njihovih vlasnika i ovlaštenika drugih prava na njima, dužan je izvršavati svoje pravo vlasništva s time u skladu, ali mu pripada pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut.
(3)Kad je radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan je ovlašten uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravišta, ako posebni zakon ne određuje što drugo.
(4)U izvršavanju privremenoga upravljanja, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može stvari dati u zakup.
(5)Ugovor o zakupu sklapa se na određeno vrijeme.
(6)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka zakupnina se može koristiti samo za održavanje stvari ili za ispunjenje druge obveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju.
(7)Vlasnik ima pravo na vraćanje posjeda stvari i prije proteka roka iz ugovora, ako u cijelosti isplati uložena sredstva ili ispuni drugu obvezu zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju.
Članak 33Naknada
(1)Pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju.
(2)Bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje.
(3)Ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje - on ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje.
(4)Ne bude li razlog radi kojega je bilo provedeno neko izvlaštenje ostvaren u propisanom, odnosno razumnom roku, izvlaštenik ima pravo zahtijevati da se uspostavi prijašnje pravno i faktično stanje koliko je to najviše moguće, ali tada smije zadržati samo onoliko od primljene naknade koliko je na gubitku u odnosu na stanje kakvo bi prema redovitom tijeku stvari bilo bez izvlaštenja.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda
Članak 34Ograničenja na temelju pravnoga posla
(1)Ako nije što drugo određeno, vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti, a može ga i opteretiti.
(2)Odredi li vlasnik pravnim poslom zabranu otuđenja ili opterećenja svoje stvari, to ga obvezuje. Ta će zabrana djelovati i prema trećima, ako je osnovana u korist bračnoga druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja, a i upisana je u zemljišnu knjigu, odnosno u javni upisnik bez čega se ne može steći stvar za koju je zabrana određena.
(3)Odredi li vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasništva, to ga obvezuje. Ograničenje uvjetom ili rokom djelovat će i prema trećima, ako je upisano u zemljišnu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez čega se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno.
(4)Vlasnik čije će pravo vlasništva prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka (prethodni vlasnik) dužan je postupati obzirno prema onome tko čeka da time postane vlasnikom (potonji vlasnik) te mu prenijeti vlasništvo pošto istekne rok ili se ispuni uvjet, pri čemu će se njihov međusobni odnos prosuđivati kao da je prethodni vlasnik bio plodouživatelj. Kad je vlasništvo uvjetovano ili oročeno djelovanjem prema trećima, tada samim ispunjenjem uvjeta, odnosno istekom roka ono pripada potonjem vlasniku, ako zakonom nije drukčije određeno, a pravna raspolaganja stvarju koja je bio poduzeo prethodni vlasnik gube učinak.
(5)Vlasnik koji je dobio ili je pridržao pravo vlasništva određene stvari radi osiguranja ispunjenja neke tražbine, obvezan je propustiti služiti se i raspolagati tom stvari osim za namirenje te tražbine, a ovlašten je, ne bude li mu tražbina o dospijeću ispunjena, namiriti je iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem. Ograničenje vlasništva radi osiguranja tražbine djelovat će i prema trećima ako je upisano u zemljišnu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno.
(6)I kad djeluju i prema trećima, vlasnikova ograničenja, uvjetovanja, oročenja i opterećenja stvari ne utječu na tuđa prava koja već postoje na stvari, osim ako njihovi nositelji na to u pisanom obliku izričito pristanu, a ne utječu ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli treći koji nisu znali niti su mogli znati za tu ograničenost, uvjetovanost, oročenost ili opterećenost.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje
Članak 35(NN 91/96, 146/08)
Osobito o vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba javnoga prava
(1)Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno.
(2)Stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže, upravlja i koristi se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(3)Namjenu stvari u vlasništvu Republike Hrvatske određuje zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona.
(4)Svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.
(5)Stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova (javna dobra u javnoj uporabi) rabe u skladu s tom namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadležno za određivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadržalo u svojoj neposrednoj uporabi.
(6)Pravo vlasništva na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje nisu namijenjene za opću ni za javnu uporabu izvršava tijelo nadležno za određivanje namjene, ako to nije povjerilo kojem drugom tijelu, ustanovi ili osobi, a čisti prihod od tih stvari prihod je državnoga proračuna.
(7)Tko god odlučuje o općim dobrima ili o stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, ili njima upravlja, dužan je postupati kao dobar domaćin i odgovara za to.
(8)Na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda
Glava 2. SUVLASNIŠTVO
Odjeljak 1. Opće odredbe
Članak 36Suvlasnički dijelovi
(1)Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
(2)U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 37Idealni dio stvari
(1)Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.
(2)Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje.
(3)U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.
(4)Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.
(5)Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.
(6)Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 38Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvari
(1)Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.
(2)Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju.
(3)Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i podijele sve koristi.
(4)Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak 2. Upravljanje stvarju
Članak 39Pravo na upravljanje
(1)Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.
(2)Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 40Poslovi redovite uprave
(1)O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova.
(2)Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.
(3)Ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud.
(4)Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret.
(5)Sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 41Izvanredni poslovi
(1)Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.
(2)U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.
(3)Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 42Odluka o izvršavanju posjeda i vlasničkih ovlasti
(1)Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.
(2)Donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao je redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 43Odluka o uspostavi etažnoga vlasništva
(1)Sastoji li se nekretnina od zemljišta sa zgradom, suvlasnik čiji je suvlasnički dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trećega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela te nekretnine (etažno vlasništvo).
(2)Uspostavom vlasništva određenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s čijim se suvlasničkim dijelom povezalo etažno vlasništvo usredotočuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograničavajući ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadržanim u glavi 4. trećega dijela ovoga Zakona.
(3)Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etažno vlasništvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako međusobno tako i prema trećima, uređuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trećega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opća pravila o suvlasništvu sadržana u ovoj glavi Zakona, ako nije što drugo određeno.
(4)Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odlučiti da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako da će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasničke nekretnine, pa makar taj suvlasnički dio i nije toliko velik koliko se inače traži za odgovarajući suvlasnički dio po odredbama članka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(5)Suglasno očitovanje volje svih suvlasnika da će uspostaviti vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasničkoga dijela, smatra se do uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvršavanju suvlasničkih ovlasti.
(6)Što vrijedi za zemljište sa zgradom, vrijedi na odgovarajući način i za pravo građenja kad je izgrađena zgrada.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje
Članak 44Upravitelj
(1)Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju određenoj osobi kao upravitelju, koji će djelovati kao njihov opunomoćenik. Za upravitelja mogu izabrati jednoga ili nekolicinu između sebe, a mogu upravljanje povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(2)Za suvlasnika koji posjeduje suvlasničku stvar ili njezin samostalni dio na temelju odluke suvlasnika kojom su međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasničkih ovlasti, smatra se da mu je povjerena redovita uprava nad time, ako nisu što drugo sporazumno odredili svi suvlasnici.
(3)Kad ima više upravitelja, oni odlučuju većinom glasova, ako suvlasnici nisu odlučili drukčije.
(4)Odlučivanje o postavljaju i djelokrugu upravitelja posao je izvanredne uprave, ali ako se suvlasnici ne mogu o tome suglasiti, svaki od njih može zahtijevati da umjesto njih o tome odluči sud u izvanparničnom postupku.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 45Pravni položaj upravitelja
(1)Upravitelj je nalogoprimac suvlasnika pa se glede njegovih prava, dužnosti i prestanka odnosa s njim, ako nije što drugo određeno, primjenjuju odgovarajuća pravila o nalogu, s time što:
-upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme mogu suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji će početi teći prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu,
-upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od pet godina mogu, nakon proteka pet godina, otkazati suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova, ne navodeći otkazni razlog,
-ako za to postoji važan razlog, upravitelja mogu u svako doba smijeniti suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova,
-ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dužnosti, sud će ga smijeniti na zahtjev bilo kojega suvlasnika i odrediti drugoga upravitelja; smijenjena osoba ne može nikad više biti postavljena za upravitelja iste stvari,
-upravitelj koji je postavljen na neodređeno vrijeme ovlašten je otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji će početi teći prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu.
(2)Kad upravitelju prestane mandat odlukom suvlasnika koji za nju nisu imali suglasnost svih, ti su suvlasnici dužni poduzeti što je potrebno da se do donošenja odluke o daljnjem upravljanju upravlja stvari u skladu s predmnijevanom voljom svih, za što i odgovaraju ostalim suvlasnicima.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje Odjeljak 3. Zaštita
Članak 46
(1)Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.
(2)Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak 4. Razvrgnuće
Članak 47Pravo na razvrgnuće
(1)Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
(2)Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.
(3)Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći prava na razvrgnuće, ali može valjano ugovoriti ograničenja prava na razvrgnuće.
(4)Ugovor o ograničenju prava na razvrgnuće neće vezati nasljednike, ali zabilježe li se ograničenja prava na razvrgnuće u zemljišnim knjigama - vezat će svakoga.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 48Ostvarivanje prava na razvrgnuće
(1)Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.
(2)Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.
(3)Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 49Način razvrgnuća
(1)Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga.
(2)Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta.
(3)Suvlasnici mogu sporazumno odabrati osobu koja će umjesto njih odlučiti o načinu razvrgnuća.
(4)Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 50Način sudskoga razvrgnuća
(1)Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
(2)Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
(3)Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.
(4)Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 51Pravo na razvrgnuće isplatom
(1)Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.
(3)Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 52Razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari
(1)Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe.
(2)Sud će udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovoga članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan.
(3)Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda
Članak 53Razvrgnuće uspostavom etažnoga vlasništva
Ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 54Troškovi razvrgnuća
Troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda
Članak 55Pravni učinci razvrgnuća
(1)Svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje.
(2)Zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva, odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava na temelju sporazuma, odnosno odluke suda iz stavka 1. ovoga članka jest predaja pokretnina u samostalan posjed, odnosno uknjižba prava na nekretninama u zemljišnim knjigama, ako nije što posebno propisano.
(3)U slučaju sudskoga razvrgnuća, izvršenje odluke o razvrgnuću moći će zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuću, bez obzira na to na čiji je zahtjev sud odlučivao.
(4)Nakon razvrgnuća svi suvlasnici koji su sudjelovali u razvrgnuću solidarno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke onoga što je svaki pojedini od njih stekao, odnosno trebao steći na temelju iz stavka 1. ovoga članka.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda
Članak 56Tuđa prava
(1)Razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba, prava suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuću, a kad razvrgnuće nije bilo potpuno - ni onih stvari i prava s kojima sudionici nisu sudjelovali u razvrgnuću.
(2)Sva založna prava, služnosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnuća teretila podijeljenu stvar mogu se izvršavati kao i do tada. Ipak, kad se izvršavanje stvarne služnosti odnosi samo na jedan dio, prestaje to pravo u pogledu ostalih dijelova.
(3)Ako neka služnost ili stvarni teret daje pravo na koristi, može pri diobi gospodujuće nekretnine svaki ovlaštenik, a pri diobi poslužne nekretnine svaki opterećenik zahtijevati da sud uredi izvršavanje na pravedan način.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Glava 3. Zajedničko vlasništvo
Članak 57Neodređenost udjela u vlasništvu
(1)Stvar je u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva.
(2)Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona.
(3)Kad je stvar na temelju zakona u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, nema utjecaja na to činjenica da je u zemljišnim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasništvo samo nekoga od njih, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti.
(4)U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda
Članak 58Udio zajedničara
(1)Zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti u cijelosti ili djelomično samo na drugoga zajedničara iste stvari, inače ne može pravnim poslovima među živima valjano raspolagati svojim udjelom.
(2)Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike.
(3)Odgovornost osobe za dugove obuhvaća i odgovornost udjelom u zajedničkom vlasništvu.
Članak 59Izvršavanje zajedničkoga vlasništva
(1)Zajedničar je ovlašten izvršavati sve vlasničke ovlasti glede zajedničke stvari jedino zajedno sa svim ostalim zajedničarima, ako što drugo nije određeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedničara.
(2)Plodovi i druge koristi od zajedničke stvari pripadaju zajedničarima te stvari jednako kao i ona.
(3)Troškove i terete koji se odnose na zajedničku stvar snose zajedničari solidarno.
(4)Svaki je zajedničar ovlašten zahtijevati da se zajedničko pravo vlasništva nekretnina upiše u zemljišne knjige u korist svih zajedničara kao njihovo zajedničko vlasništvo, a isto tako i da se zajedničko vlasništvo pokretnina upiše u javne upisnike ako se vode za pokretnine.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje
Članak 60Upravljanje zajedničkom stvari
(1)Svaki zajednički vlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.
(2)Zajedničkom stvari upravljaju zajedničari zajednički, donoseći sve odluke sporazumno, ako odlučivanje nije povjereno upravitelju.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 61Raspolaganja zajedničkom stvari
(1)Zajedničkim stvarima raspolažu zajedničari zajednički; pojedini od njih može stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali.
(2)Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, a radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, treća će osoba moći, na temelju pravnoga posla koji nije sklopljen sa svim zajedničarima, steći pravo vlasništva:
-na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavila na temelju naplatnoga posla, postupajući u dobroj vjeri,
-na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se štiti povjerenje u zemljišne knjige ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajedničko.
(3)Odredbe stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na stjecanje drugih stvarnih prava na zajedničkoj stvari.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 62Zaštita
(1)Svaki zajedničar ima pravo glede zajedničke stvari postavljati ostalim zajedničarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegova zajedničkoga vlasništva.
(2)Svaki zajedničar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.
Članak 63Pravo na diobu
(1)Svaki zajedničar ima pravo na diobu stvari koja je moguća i dopuštena; to mu pravo ne zastarijeva.
(2)Svaki je zajedničar ovlašten u svako doba zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu. Određivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici, sve dok se i oni ne podijele.
(3)Veličina suvlasničkoga dijela koji će diobom pripasti dotadašnjem zajedničaru određuje se sporazumom svih zajedničara, a inače o tome odlučuje sud na zahtjev bilo kojega od zajedničara.
(4)Sud odlučuje o veličini suvlasničkoga dijela prema mjerilima koja za određivanje veličine udjela zakon postavlja za odnosni slučaj zajedničkoga vlasništva, a u sumnji će se uzeti da niti jedan od zajedničara nema više prava nego drugi.
(5)Pri određivanju dijelova uzet će se u obzir i one udjele u zajedničkom vlasništvu koje su jedni zajedničari valjano ustupili drugima.
(6)Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnosi isključivo na fizičku diobu stvari, ako izričito nije postavljena za diobu određivanjem suvlasničkih dijelova, ili protegnuta i na određene druge načine diobe.
Članak 64Tuđa prava na diobu
Pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada određenom zajedničaru na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu imaju:
-vjerovnici glede udjela njihova dužnika,
-nasljednici glede ostaviteljeva udjela,
-svatko glede udjela bilo kojega od zajedničara, ako za to ima pravni interes.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 65Podredna primjena pravila o suvlasništvu
Glede onoga što o zajedničkom vlasništvu nije određeno ovim ili drugim zakonom, niti proizlazi iz naravi takva vlasništva, prosuđivat će se prava i dužnosti zajedničara odgovarajućom primjenom pravila postavljenih za suvlasnike.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda
Glava 4. VLASNIŠTVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE
Odjeljak 1. Opće odredbe
Članak 66Suvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebnoga dijela
(1)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.
(2)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.
(3)Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom.
(4)Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 67Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci
(1)Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.
(2)Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.
(3)Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.
(4)Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.
(5)Glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.
(6)Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 68Odgovarajući suvlasnički dio
(1)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio).
(2)Je li neki suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći i biti na njemu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, utvrđuje sud svojom odlukom, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.
(3)Ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda
Članak 69Neodvojivost
(1)Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi .
(2)Upisi u zemljišnim knjigama na odgovarajućem suvlasničkom dijelu protežu se na vlasništvo posebnoga dijela nekretnine i onda kad mu prethode u prvenstvenom redu.
(3)U slučaju prisilne dražbe suvlasničkoga dijela nekretnine na kojemu je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, na kupca prelaze sva ograničenja koja proizlaze iz vlasništva posebnog dijela nekretnine, bez obzira na mjesto u zemljišnoj knjizi i bez uračunavanja u najvišu ponudu.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 70Više ovlaštenika glede istoga posebnoga dijela
(1)Ako bi na bilo kojem temelju odgovarajući suvlasnički dio nekretnine zajedno s vlasništvom određenoga posebnoga dijela stekle dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sva će prava i dužnosti u svezi s vlasništvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moći izvršavati samo solidarno, pa će se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona.
(2)Sve što je u glavi 4. trećega dijela ovoga Zakona određeno glede suvlasnika na čijem je dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, vrijedi za sve osobe iz stavka 1. ovoga članka, s time da ih se sve zajedno smatra tim suvlasnikom.
(3)Međusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga članka prosuđuju se, ovisno o vrsti sudjelovanja tih osoba u suvlasništvu odgovarajućega suvlasničkoga dijela, po pravilima o suvlasništvu odnosno o zajedničkom vlasništvu, ali nikada suprotno pravilu iz stavka 1. ovoga članka.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje Odjeljak 2. Uspostava vlasništva posebnoga dijela
Članak 71Zahtjev za uspostavu
(1)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
(2)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na zahtjev zajedničkih vlasnika koji imaju u svome zajedničkom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio te nekretnine, ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom, s time da će se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba članka 70. ovoga Zakona.
(3)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na suglasni zahtjev više suvlasnika te nekretnine, ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio, a ispunjene su i sve pretpostavke određene zakonom, s time da će se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba članka 70. ovoga Zakona.
(4)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno nositelja prava građenja koji dijele tu nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 75. ovoga Zakona.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Rješenje
Članak 72Način uspostave
(1)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.
(2)Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Članak 73(NN 91/96, 79/06)
Pravni temelj
(1)Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine.
(2)Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.
(3)Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.
(4)Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.
(5)Vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj Zakon određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje
Članak 74(NN 91/96, 79/06)
Odgovarajući dio i korisne vrijednosti
(1)Je li suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.
(2)Korisne vrijednosti utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku, po pravilima da se:
-korisna vrijednost stana ili druge prostorije izračunava iz korisne površine stana ili druge prostorije i odgovarajućih dodataka ili odbitaka za razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaćanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, položaja i sl., a nisu nastale na trošak samo jednoga od suvlasnika,
-prigodom izračunavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne površine stana ili druge prostorije,
-korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju,
-prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama članka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona,
-korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu; ali ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju.
(3)Iznimno, od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako su suvlasnici nekretnine suglasno odlučili da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio, pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci.
Članak 75
(1)Vlasnik zemljišta sa zgradom, odnosno nositelj prava građenja sa zgradom može svojim očitovanjem volje učinjenim zemljišnoknjižnom sudu podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasništva na određenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi.
(2)Dioba prava vlasništva na suvlasničke dijelove proizvodi pravni učinak upisom u zemljišnu knjigu; da bi bilo uspostavljeno i pravo vlasništva na posebnim dijelovima zgrade u korist suvlasničkoga dijela nastaloga tom diobom, trebaju se ispuniti i pretpostavke pod kojima je moguća uspostava prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade, s time da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajuća odredba vlasnika zemljišta, odnosno nositelja prava građenja.
(3)Podijeli li vlasnik zemljišta, odnosno nositelj prava građenja svoju nekretninu na kojoj tek treba biti izgrađena zgrada na suvlasničke dijelove, on može očitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasništva na određenom stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade ako ona bude izgrađena, u kojem će slučaju vlasništvo posebnoga dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgrađena te uz pretpostavke iz stavka 2. ovoga članka.
(4)Ako je prodavatelj odredio kako će se upravljati nekretninom, to će djelovati i prema trećima ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Članak 76Naknadna promjena korisnih vrijednosti
(1)Premda je već utvrđena, korisna će se vrijednost nanovo utvrđivati na zahtjev za to ovlaštene osobe ako su se promijenile prilike na neki od načina predviđenih odredbama članka 77. ili 78. ovoga Zakona.
(2)Sud koji nanovo odredi neku korisnu vrijednost, ujedno će utvrditi mijenja li se, i koliko zbroj svih korisnih vrijednosti stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine.
Članak 77
(1)Na zahtjev svakoga suvlasnika nekretnine, a nakon završetka gradnje i svakoga tko želi steći vlasništvo posebnoga dijela, sud će nanovo utvrđivati korisnu vrijednost ako su se od tada izmijenile prilike u tom smislu:
-da se utvrđena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije utvrđena prije završetka gradnje, promijenila do završetka gradnje za najmanje 2% radnjama za koje je potrebna građevna dozvola, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomoćnosti uporabne dozvole,
-da se nakon završene gradnje bitno promijenila utvrđena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije takvim građevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna građevna dozvola, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomoćnosti uporabne dozvole.
(2)Utvrdi li se ponovo korisna vrijednost zbog promjene iz stavka 1. ovoga članka, dužni su suvlasnici međusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasničke dijelove koji su potrebni kako bi svakom etažnom vlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrđenja korisnih vrijednosti nužan za uspostavu njegova prava vlasništva na posebnom dijelu (odgovarajući suvlasnički dio).
Članak 78
(1)Korisnu će se vrijednost ponovno utvrđivati i ako se prije utvrđena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih prostorija koji neposredno prostorno graniče, ili zbog prijenosa sporednih dijelova jednoga posebnoga dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrđivanje korisne vrijednosti stave vlasnici posebnih dijelova koji izvode promjene ili prijenos.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se korisna vrijednost stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih vrijednosti prije i nakon promjene ili prijenosa.
(3)Utvrdi li se ponovno korisna vrijednost u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, suvlasnici čija je korisna vrijednost povećana dužni su punu naknadu onim suvlasnicima kojima se korisna vrijednost njihovih dijelova smanjila.
Odjeljak 3. Izvršavanje ovlasti glede posebnoga dijela
Članak 79Uprava umjesto svih suvlasnika
(1)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upravlja tim posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika, pri čemu je ovlašten da sve vlasničke ovlasti i dužnosti izvršava kao da je taj posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.
(2)Suvlasniku na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine pripadaju svi plodovi i druge koristi od toga dijela, ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu.
Članak 80Dužnost održavanja
(1)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta.
(2)Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s izvršavanjem dužnosti iz stavka 1. ovoga članka, ili zbog njezina neizvršavanja, odgovara im onaj suvlasnik čija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više suvlasnika - oni odgovaraju za tu štetu solidarno.
(3)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine; imovinsku štetu koju u svezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje
Članak 81Najam i zakup
(1)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je taj dio, cijeli ili pojedine njegove dijelove, iznajmiti ili dati u zakup, ne tražeći za to odobrenje ostalih suvlasnika, ako nije što drugo ugovoreno i upisano u zemljišnoj knjizi.
(2)Odnose između suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine i osoba koje njegov posebni dio rabe ili iskorištavaju kao stanari, najmoprimci, zakupoprimci i dr., uređuju odnosna pravila obveznoga prava, ako nisu uređeni posebnim zakonom.
Članak 82(NN 91/96, 141/06)
Promjene stanja
(1)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila:
-promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari,
-ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti,
-radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi,
-vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu.
(2)Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga članka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom.
(3)Što je u stavku 1. ovoga članka određeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u slučaju prijenosa sporednih dijelova koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.
(4)Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 83Primjereno osiguranje
(1)Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onoga što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti poduzima ili je već poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih, svaki od suvlasnika cijele nekretnine je ovlašten od njega zahtijevati primjereno osiguranje.
(2)Poduzimanje bilo čega što je suvlasnik po zakonu dužan ili ovlašten obaviti ne može biti uvjetovano davanjem osiguranja.
(3)O zahtjevu za davanjem osiguranja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud u izvanparničnom postupku, ako nije što drugo propisano, ili ako se u svezi s onim što je suvlasnik poduzeo ili poduzima već vodi neki drugi postupak u kojem je moguće odrediti davanje primjerenoga osiguranja.
Članak 84Troškovi posebnoga dijela
(1)Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine održava taj dio o svome trošku te snosi sve javne obveze i terete u svezi s vlasništvom toga dijela, ako nije što drugo zakonom određeno.
(2)Kad dužnik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela nekretnine (naknade zbog trošenja električne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade dobavljačima odnosno davateljima usluga.
(3)Ako je dužnik obveze iz stavka 2. ovoga Zakona osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili iskorištava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela, taj suvlasnik jamči dobavljaču za ispunjenje te obveze.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje Odjeljak 4. Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine
Članak 85Uprava svih suvlasnika
(1)Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.
(2)Suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.
(3)Ako odgovarajući suvlasnički dio na kojem je uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine steknu dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sve te osobe sudjeluju u upravljanju kao da su one sve zajedno jedan suvlasnik cijele stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila obveznoga prava o solidarnosti vjerovnika, odnosno dužnika.
(4)Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (međuvlasnički ugovor).
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 86(NN 91/96, 146/08)
Poslovi redovite uprave Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito:
-redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja,
-stvaranje primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove,
-uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine,
-primjereno osiguranje nekretnine,
-imenovanje i opoziv zajedničkoga upravitelja,
-određivanje i promjene kućnog reda,
-iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela, s tim da je dopušteno otkazati najam mjesta u zajedničkoj garaži ili zajedničkom parkiralištu čim nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok od tri mjeseca, pa makar bilo i što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, -iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničkih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda
Članak 87(NN 91/96, 141/06)
Izvanredni poslovi
(1)Osim za one poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine.
(2)Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te ako te poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika.
(3)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljšicu kojom se na zajedničkim dijelovima i uređajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda
Članak 88Pravo svakoga suvlasnika
Svaki suvlasnik nekretnine ovlašten je, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi:
-rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz članka 86. ovoga Zakona, o kojem je većinom glasova donesena odluka,
-stvaranje primjerene zajedničke pričuve ili primjereno povećavanje, odnosno smanjivanje te pričuve koju je odredila većina, prema pravilu da pri određivanju pričuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim troškovima, voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika,
-da se tom suvlasniku, ako bi mu bilo nemoguće odmah platiti dio troškova nekoga posla održavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duljim od jedne godine, a nije pokriven pričuvom, dopušta da plati u mjesečnim obrocima u razdoblju ne dužem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovu suvlasničkom dijelu, s uobičajenim kamatama na dug osiguran hipotekom,
-zaključenje primjerenoga osiguranja od požara ili od odgovornosti trećim osobama,
-postavljanje zajedničkoga upravitelja, ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dužnosti,
-ukidanje ili izmjenu onih odredaba kućnoga reda koje je donijela većina, ako one vrijeđaju takve interese toga suvlasnika koji zaslužuju zaštitu, ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega,
-otkazivanje ugovora o najmu jednoga mjesta u zajedničkoj garaži ili parkiralištu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnoga dijela zgrade.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Presuda
Članak 89Troškovi cijele nekretnine
(1)Troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.
(2)Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.
(3)Suvlasnici mogu odrediti drukčiji ključ raspodjele troškova i doprinosa zajedničkoj pričuvi nego u stavku 1. i 2. ovoga članka, i to:
-odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao što su troškovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih suvlasnika da te uređaje rabe i nemogućnost utvrđivanja stvarnoga potroška svakoga pojedinoga suvlasnika,
-suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih troškova za održavanje i poboljšavanje nekretnine te doprinosa zajedničkoj pričuvi.
(4)Svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova pravilu iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka i je li valjana odluka iz stavka 3. ovoga članka, a kad nema valjane odluke o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, da po pravednoj ocjeni utvrdi ključ za raspodjelu troškova s obzirom na različitu mogućnost uporabe tih uređaja.
(5)Odredbe suvlasnika o ključu raspodjele troškova iz stavka 3. ovoga članka, ako su potpisi suvlasnika javno ovjerovljeni, kao i pravomoćne odluke suda koji je utvrdio ključ raspodjele troškova po pravednoj ocjeni, zabilježit će se na zahtjev u zemljišnoj knjizi.
(6)Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajedničke pričuve u skladu s njezinom namjenom, oni se neće dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u tu pričuvu.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 90Zajednička pričuva
(1)Zajednička pričuva iz članka 85. stavka 2. ovoga Zakona je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova.
(2)Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.
(3)Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojega suvlasnika, uloženom na način da donosi plodove.
(4)Dopuštena su samo ona plaćanja iz pričuve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokriće tih troškova; ovrhu je dopušteno provoditi na zajedničkoj pričuvi samo radi podmirenja tih tražbina.
(5)Upravitelj kojem je završila uprava dužan je bez odgađanja položiti račun o pričuvi i ostatak predati novom upravitelju; razriješi li sud upravitelja, naložit će mu da u roku od četrnaest dana pod prijetnjom ovrhe preda utvrđeni ostatak novom upravitelju.
(6)Suvlasnik koji je otuđio svoj suvlasnički dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u zajedničku pričuvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao doprinos toga suvlasničkoga dijela.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda
Članak 91Koristi
(1)Plodovi i druge koristi od stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela pripadaju svim suvlasnicima nekretnine razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, ali svakom od suvlasnika koji je ujedno i vlasnik nekoga posebnoga dijela te nekretnine pripadaju ti plodovi i druge koristi samo za onoliko za koliko mu je suvlasnički dio veći od odgovarajućega suvlasničkoga dijela.
(2)Plodovi i druge koristi od nekretnine na koje se ne odnosi odredba stavka 1. ovoga članka pripadaju svim suvlasnicima razmjerno njihovim dijelovima.
(3)Ništave su sve odredbe pravnih poslova koje bi bile suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 92Dužnost prijave štete
(1)Svaki suvlasnik je ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja, a i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenoga suvlasničkoga dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine.
(2)Kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 93Upraviteljeve dužnosti i ovlasti
(1)Upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.
(2)U upravljanju nekretninom upravitelj je ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, što uključuje i ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za vođenje tih postupaka.
(3)Upraviteljev odnos sa suvlasnicima glede njegova upravljanja nekretninom ravna se po općim pravilima o zastupanju i posebnim pravilima o upravitelju kojega postavljaju suvlasnici, ako što drugo ne proizlazi iz položaja koji upravitelju nekretnine daju odredbe glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
(4)Upravitelj je obvezan koliko je najviše moguće čuvati interese svih suvlasnika nekretnine i u obavljanju poslova redovite uprave slijediti upute većine, a izvanredne poslove poduzimati samo na temelju suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje; uz to je osobito dužan:
-položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine,
-izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšice, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini, te to na prikladan način objaviti u kući najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine,
-prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, kao i za veće radove radi poboljšice.
(5)Suvlasnici, u čije ime upravitelj upravlja nekretninom, dužni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih tiču obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan način; ono što bi neobaviješteni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja više nije upravitelj, ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobađa dužnike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Presuda, Presuda, Presuda Odjeljak 5. Prestanak vlasništva na posebnom dijelu
Članak 94Propast predmeta
Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasništva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, a s time ujedno prestaje i vlasništvo sporednih dijelova.
Članak 95Brisanje
(1)Osim u slučaju iz članka 94. ovoga Zakona, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine prestaje uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.
(2)Za uknjižbu brisanja iz stavka 1. ovoga članka na temelju odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio.
Članak 96Prestanak suvlasništva
Kad dotadašnji suvlasnik nekretnine prestane biti suvlasnikom odgovarajućega suvlasničkoga dijela, prestalo je za njega i vlasništvo onoga posebnoga dijela koje je bilo uspostavljeno na tom odgovarajućem dijelu; ali prestanak vlasništva posebnoga dijela ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini.
Članak 97Isključenje iz suvlasničke zajednice
Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom njegovi suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice, pod pretpostavkama koje određuju članci 98. i 99. ovoga Zakona.
Članak 98Isključenje na zahtjev većine
(1)Suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice određenoga suvlasnika na čijem je odgovarajućem suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo nekoga posebnoga dijela nekretnine, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka.
(2)Kad je vlasništvo posebnih dijelova uspostavljeno na više od polovine suvlasničkih dijelova neke nekretnine, suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će se zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice bilo kojega određenoga suvlasnika, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka.
(3)Odluka o isključenju određenoga suvlasnika može se donijeti:
-ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskoga suda, a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu, tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude,
-ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika,
-ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili počini kažnjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kući, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti.
(4)Radnje i ponašanja suvlasnikovoga bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju se za radnje toga suvlasnika.
(5)Suvlasnici koji su odlučili da će zahtijevati isključenje određenoga suvlasnika tužbom će zahtijevati da sud utvrdi postojanje razloga za isključenje i odluči da je tuženik dužan otuđiti svoj suvlasnički dio i napustiti posjed, jer će se u protivnom na zahtjev tužitelja, koji ne može biti stavljen u roku kraćem od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, tuženikov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi.
(6)Time što suvlasnički dio stekne druga osoba, zajednica s isključenim suvlasnikom prestaje.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda
Članak 99Isključenje na zahtjev manjine
(1)Ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga suvlasnika, koji ga ničim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem, učinio mu tegobnim zajedničko stanovanje, ili je počinio kažnjivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukućana, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeđeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu podršku da bi većina donijela odluku iz članka 98. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, može tužbom zahtijevati od ovoga da se ubuduće suzdržava od takvih postupaka.
(2)Radnje i ponašanja suvlasnikova bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju se za radnje toga suvlasnika.
(3)Nastave li se takvi postupci i nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da se tuženik dužan suzdržavati od njih, povrijeđeni suvlasnik može i sam podnijeti tužbu iz članka 98. stavka 5. ovoga Zakona, u kojem će se slučaju na odgovarajući način primjenjivati odredbe koje inače vrijede kad tu tužbu podnose suvlasnici koji su donijeli odluku da će zahtijevati isključenje.
Glava 5. SUSJEDSKA PRAVA
Članak 100Opće odredbe
(1)Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom.
(2)Kad odredbe ovoga Zakona naređuju vlasniku neko trpljenje, propuštanje ili činjenje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva, tada su ovlašteni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Jednako kao i vlasnik ovlašteni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova.
(3)Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.
(4)Trpljenje, propuštanje i činjenje koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine može se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenoga iz njegova.
(5)Ono što je određeno za susjedska prava vlasnika zemljišta vrijedi na odgovarajući način i za vlasnike ostalih nekretnina, uključujući i suvlasnike na čijim je suvlasničkim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Rješenje
Članak 101Zajednička ograda
(1)Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.
(2)Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.
(3)Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.
(4)Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike.
Članak 102Vlastita ograda
(1)Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.
(2)Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.
(3)Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda
Članak 103Međa
(1)Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
(2)Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
(3)Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
(4)Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5)Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6)I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje, Rješenje
Članak 104Stablo na međi
(1)Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane.
(2)Stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe.
(3)Što je određeno glede stabla, na odgovarajući se način primjenjuje i na drugo raslinje.
Članak 105Grane i korijenje
(1)Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta.
(2)Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.
(3)Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga članka, ostaje mu pravo na naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka.
(4)Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju međusobnoga graničenja šuma.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda