Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o porezu na dohodak - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj zakon propisuje način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih osoba. On definira tko je porezni obveznik, koji se primici smatraju dohotkom i kako se određuje porezno razdoblje.

Što regulira

  • Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak.
  • Pripadnost poreza na dohodak prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
  • Definiciju poreznog obveznika, rezidenta i nerezidenta.
  • Izvore dohotka koji podliježu oporezivanju.

Koga se tiče

  • Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak.
  • Nasljednike za porezne obveze ostavitelja i za dohodak iz naslijeđenih izvora.

Ključne točke

  • Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu, osim u posebnim slučajevima.
  • Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a ako više osoba ostvaruje dohodak zajednički, svaka je obveznik za svoj udio.
  • Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, ili je zaposlena u državnoj službi RH.
  • Dohotkom se ne smatraju određeni primici, poput obiteljskih mirovina, državnih nagrada, potpora za zdravstvene potrebe i određenih socijalnih potpora.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o porezu na dohodak - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja

je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Porezi i carine Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dobit Opći porezni zakon Zakon o računovodstvu Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o carinskoj službi Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o proračunu Zakon o igrama na sreću Zakon o doprinosima Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o poreznoj upravi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Zakon o trošarinama Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o posebnom porezu na motorna vozila Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba Zakon o posebnom porezu kavu i bezalkoholna pića Zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava Zakon o poreznom savjetništvu Zakon o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Zakon o brdsko-planinskim područjima Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije Carinski zakonik EU Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Zakon o lokalnim porezima Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila Zakon o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od

  1. svibnja 1998 Zakon o porezu na dodanu vrijednost Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) Zakon o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela Zakon o dodatnom porezu na dobit Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit Zakon o Središnjem registru stanovništva Zakon o fiskalizaciji Zakon o porezu na dohodakpročišćeni tekst NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24 na snazi od 01.01.
  2. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o porezu na dohodak 2024-2024Zakon o porezu na dohodak 2023-2023Zakon o porezu na dohodak 2021-2022Zakon o porezu na dohodak 2020-2020Zakon o porezu na dohodak 2019-2019Zakon o porezu na dohodak 2017-2018Zakon o porezu na dohodak 2016-2016Zakon o porezu na dohodak 2015-2015Zakon o porezu na dohodak 2014-2014Ministarstvo financija - porezna upravaIsplate.info DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak
  3. (NN 115/16, 121/19, 114/23, 152/24)

(1)Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
(2)Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Kada porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi.
(4)Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom. POGLAVLJE II. POREZNI OBVEZNIK Članak 2. Pojam poreznog obveznika
(1)Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.
(2)Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(3)Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak nasljedniku se utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju. Članak 3. Rezident
(1)Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
(2)Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. Članak
  1. Nerezident Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona. POGLAVLJE III. IZVORI DOHOTKA Članak
  2. (NN 115/16, 106/18)
(1)Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka.
(2)Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka
  1. ovoga članka, jest:
  2. dohodak od nesamostalnog rada
  3. dohodak od samostalne djelatnosti
  4. dohodak od imovine i imovinskih prava
  5. dohodak od kapitala i/ili
  6. drugi dohodak. POGLAVLJE IV. OPSEG POREZNE OBVEZE Članak
  7. (NN 115/16, 106/18)
(1)Oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak iz članka 5. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka).
(2)Oporezivi dohodak nerezidenta čini dohodak iz stavka 1. ovoga članka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
(3)Po osnovi primitaka koje ostvare fizičke osobe – nerezidenti u svojstvu izvođača (umjetnika, zabavljača, športaša) ne postoji obveza obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak kada se za njihove nastupe prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba plaća naknada toj inozemnoj osobi te se na iste naknade (plaćanja), sukladno propisima o oporezivanju dobiti, plaća porez po odbitku. POGLAVLJE V. POREZNO RAZDOBLJE Članak 7.
(1)Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (dalje u tekstu: porezno razdoblje), osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
  2. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezidenti i/ili
  3. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3)U slučajevima iz stavka
  1. ovoga članka prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece. POGLAVLJE VI. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM Članak
  2. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 151/22)
(1)Dohotkom se ne smatraju:
  1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina
  2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili
  4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava i/ili
  5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.
(2)Dohotkom se ne smatraju niti: 1. primici po posebnim propisima:
  1. a)potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
  2. b)socijalne potpore
  3. c)doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica
  4. d)primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina
  5. e)potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda 2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja 3. nasljedstva i darovi, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno 4. primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga Zakona 5. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine 6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu 7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa 8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe 9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit te članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. ovoga Zakona 10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili 11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.
(3)Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
(4)Ako su primici iz stavaka
  1. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5)Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s primicima koji se ne smatraju dohotkom.
  1. Pravilnik o porezu na dohodak POGLAVLJE VII. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK Članak
  2. (NN 115/16, 121/19, 138/20, 151/22, 114/23)
(1)Porez na dohodak ne plaća se na:
  1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske
  2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda
  3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb
  4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa
  5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima
  6. primitke učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa
  7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu
  8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj
  9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka
  10. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa
  11. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka
  12. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa
  13. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka
  14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka
  15. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa
  16. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju
  17. potpora djetetu za školovanje do
  18. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka
  19. ovoga Zakona, ukupno do propisanog iznosa
  20. stipendije učenicima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima, ukupno do propisanog iznosa
  21. stipendije studenata u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima i studenata na poslijediplomskoj razini te poslijedoktoranada za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima
  22. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa
  23. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa
  24. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 67,00 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 804,00 eura godišnje
  25. stipendije studentima u redovitom statusu na visokim učilištima, izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja
  26. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju
  27. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa
  28. Primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih novčanih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti ili mjere trajnog ukidanja prava na obavljanje ribolova obalnim mrežama potegačama, malim plivaricama i gospodarskog sakupljanja crvenog koralja uz uništenje plovila ili ribolovnih alata, u skladu s posebnim propisima, i knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila odnosno ribolovnih alata
  29. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14.,
  30. i
  31. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka
  32. ovoga Zakona, koji se isplaćuju studentima na poslijediplomskoj razini, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama
  33. i
  34. ovoga stavka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa
  35. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa,
  36. nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnim propisima i/ili
  37. primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu
  38. primitke, po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do propisanog iznosa.
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka
  1. točaka 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21., 23.,
  2. i
  3. ovoga članka. POGLAVLJE VIII. OSOBNA OSLOBOĐENJA Članak
  4. Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak, i to:
  5. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
  6. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
  7. dužnosnici Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih agencija, stručnjaci na zadatku za Ujedinjene narode i njihove specijalizirane agencije
  8. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i/ili
  9. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova. POGLAVLJE IX. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA Članak
  10. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23) Primici i izdaci
(1)Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(2)Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.
(4)Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarska snaga (pravnom sljedniku).
(5)Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarske djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.
(6)Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.
(7)Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:
  1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi i/ili
  2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.
(8)Ako se porezni obveznik zbog osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.
(9)Primitak se ne utvrđuje po osnovi tražbina od nepovezane osobe koje su se pokazale nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima.
(10)Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina koje su potvrđene u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.
(11)Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljene u stečajnom postupku nad dužnikom ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje radi naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.
(12)Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koje su zastarjele i koje u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 665,00 euro po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 40,00 eura od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.
(13)Ako se porezni obveznik odrekne tražbine za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan ovim Zakonom. Članak 12. (NN 115/16, 151/22) Dohodak
(1)Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2)Dohodak iz članka
  1. ovoga Zakona utvrđuje se kao:
  2. godišnji dohodak ili
  3. konačan dohodak.
(3)Godišnjim dohotkom iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima koji se ne smatraju konačnim.
(4)Konačnim dohotkom iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava i kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim.
(5)Dohodak se može utvrđivati i u paušalnom iznosu te se tako utvrđeni dohodak smatra konačnim.
(6)Dohodak se može utvrđivati zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti ili zajedničkim korištenjem imovine i imovinskih prava.
(7)Inozemni dohodak je dohodak iz članka 5. ovoga Zakona koji rezident ostvari u inozemstvu ili iz inozemstva.
(8)Dohodak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u euro primjenom srednjeg tečaja koji Hrvatska narodna banka objavljuje na dan isplate. DIO DRUGI UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA POGLAVLJE I. OPĆA ODREDBA Članak
  1. Godišnjim dohotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. POGLAVLJE II. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA Članak
  2. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23, 152/24) Utvrđivanje osobnog odbitka
(1)Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 600,00 eura i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak.
(2)Dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovnog osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka
  1. ovoga članka u visini iznosa: R. br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos (u eurima i centima) 1 2 3 4
  2. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,5 300,00
  3. Prvo uzdržavano dijete 0,5 300,00
  4. Drugo uzdržavano dijete 0,7 420,00
  5. Treće uzdržavano dijete 1,0 600,00
  6. Četvrto uzdržavano dijete 1,4 840,00
  7. Peto uzdržavano dijete 1,9 1140,00
  8. Šesto uzdržavano dijete 2,5 1500,00
  9. Sedmo uzdržavano dijete 3,2 1920,00
  10. Osmo uzdržavano dijete 4,0 2400,00
  11. Deveto uzdržavano dijete 4,9 2940,00
  12. Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete
  13. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,3 180,00
  14. Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu ili prava na inkluzivni dodatak poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br.
  15. 1,0 600,00
(4)Djecom se u smislu stavka 3. ovoga članka smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.
(5)Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 3. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
(6)Osobama s invaliditetom u smislu stavka 3. ovoga članka smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.
(7)Osobni odbitak poreznog obveznika čini osnovni osobni odbitak uvećan za dijelove i iznose osobnog odbitka na koje porezni obveznik ostvaruje pravo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Članak 15. (NN 115/16, 151/22, 114/23) Dio osobnog odbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje
(1)Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(2)Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osobni odbitak uvećava se za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava na temelju odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje način ostvarivanja prava iz stavka
  1. ovoga članka. Članak
  2. (NN 115/16, 114/23) Osobni odbitak nerezidenta
(1)Nerezidentu se ostvareni dohodak iz članka
  1. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.
(2)Nerezidentu se osobni odbitak može uvećati i za dio osobnog odbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje na način i pod uvjetima propisanim člankom 15. ovoga Zakona.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku
  2. ovoga Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident. Članak
  5. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 151/22, 114/23) Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka
(1)U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona na godišnjoj razini.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:
  2. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora
  3. doplatak za djecu
  4. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora
  5. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
  6. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
  7. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji
  8. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku
  9. stavku
  10. točki
  11. ovoga Zakona
  12. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak
  13. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
  14. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja
  15. potpore djetetu za školovanje do
  16. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka
  17. ovoga Zakona i/ili
  18. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i/ili
  19. nacionalna naknada za starije osobe.
(3)Osobni odbitak prema članku
  1. ovoga Zakona priznaje se nakon osobnog odbitka iz članka
  2. stavaka
  3. i
  4. ovoga Zakona, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
(4)U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koristi osobni odbitak isti se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(5)Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se sporazume drukčije.
(6)Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka
  3. ovoga članka u iznosu većem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
(7)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku
  2. ovoga Zakona utvrđuje dohodak može, u skladu s ovim Zakonom, u navedenim postupcima godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka
  3. ovoga Zakona.
(8)Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka
  3. ovoga članka, u godišnjem iznosu do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:
  4. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka
  5. ovoga Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i
  6. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka
  7. ovoga Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članaka
  8. –
  9. ovoga Zakona.
(9)Ministar financija pravilnikom propisuje načine korištenja i vjerodostojne isprave za korištenje osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove. 8. Pravilnik o porezu na dohodak POGLAVLJE III. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA Članak 18.
(1)Godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti prema stavku
  1. ovoga članka i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a umanjen za osobni odbitak iz članaka
  2. –
  3. ovoga Zakona, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2)Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
  1. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se za:
  2. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona
  5. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima
  6. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona i/ili
  9. preneseni gubitak iz članka
  10. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz točaka
  11. –
  12. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka
  13. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu. POGLAVLJE IV. GODIŠNJE POREZNE STOPE Članak
  14. (NN 115/16, 106/18, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24) Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi na poreznu osnovicu do visine 60.000,00 eura te po višoj stopi na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura. Članak 19.a (NN 115/16, 114/23, 152/24)
(1)Visine poreznih stopa iz članka 19. ovoga Zakona određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.
(2)Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:
  1. općina − nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 30 %
  2. grad − nižu stopu u granicama od 15 % do 21 % te višu stopu u granicama od 25 % do 31 %
  3. veliki grad i grad sjedište županije − nižu stopu u granicama od 15 % do 22 % te višu stopu u granicama od 25 % do 32 %
  4. Grad Zagreb − nižu stopu u granicama od 15 % do 23 % te višu stopu u granicama od 25 % do 33 %.
(3)Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka
  1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, donosi se najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, sa stupanjem na snagu
  2. siječnja iduće godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.
(4)Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.
(5)Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se stopa od 20 % na poreznu osnovicu do visine 60.000,00 eura i 30 % na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura.
(6)Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku iz stavka
  1. ovoga članka na prijedlog izvršnog tijela. POGLAVLJE V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA Članak
  2. Dohodak od nesamostalnog rada Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka
  3. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 114/23) Primici po osnovi nesamostalnog rada
(1)Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:
  1. a)plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa
  2. b)primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa
  3. c)plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba
  4. d)naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi
  5. e)premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa
  6. f)svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit 3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama i/ili 5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
(2)Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
  1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje
  2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine svojim radnicima u vrijeme njihovog umirovljenja, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja
  3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod i/ili
  4. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
(3)Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka
  3. i
  4. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.
(4)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke (plaću), i to:
  2. primici po osnovi autorskih naknada pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvoreno radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu
  3. primici po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, pod uvjetom da radnik istodobno nije član uprave ili izvršni direktor kod poslodavca ili isplatitelja te da je primitak ostvaren temeljem rada predstavnika radnika u organu poslodavca sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi i drugih posebnih propisa i/ili
  4. primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plaće iz stavaka
  5. i
  6. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka
  7. i
  8. ovoga članka.
(5)Primici iz stavka
  1. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku
  2. ovoga Zakona, osim primitaka iz stavka
  3. točke
  4. ovoga članka koji se smatraju dohotkom od kapitala iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona.
(6)Radnicima, u smislu stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos. Članak
  3. (NN 115/16, 138/20) Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
(1)Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno, plaće omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, te fizičkim osobama koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plaće, i to:
  3. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu
  4. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka, odnosno plaće, u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu te odjeća određena prema posebnim pravilima poslodavca
  5. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima
  6. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona
  9. obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno, plaće
  10. članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i isplatitelja primitka, odnosno plaće i/ili
  11. trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
  12. stavka
  13. ovoga Zakona u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja.
(2)Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, i to:
  1. naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije
  2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja
  4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe
  5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije i/ili
  6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 79/
  7. i 114/11.) koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do
  8. prosinca 2011.
(3)Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka
  1. ovoga Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju. Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se niti zatezne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata. Članak
  2. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka
  3. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinosi za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa. Članak
  4. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23, 152/24) Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(1)Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
(2)Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku
  1. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom
  2. stavcima
  3. i
  4. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom
  5. stavkom
  6. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka
  7. ovoga Zakona.
(3)Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se primjenom stopa utvrđenih prema članku 19.a ovoga Zakona, i to: – niže stope na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 5000,00 eura te – više stope na mjesečnu poreznu osnovicu koji prelazi iznos od 5000,00 eura.
(4)Na način propisan stavcima
  1. –
  2. ovoga članka, dužna je postupiti i inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju te primitke.
(5)Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Članak
  3. (NN 115/16, 114/23) Posebni slučajevi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(1)Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza na dohodak iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.
(2)Predujam poreza na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja obavlja se na način:
  3. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena i/ili
  4. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.
(3)Iz primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih u naravi iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, predujam poreza na dohodak plaća se najkasnije do
  3. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren.
(4)Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz članka 24. ovoga Zakona i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana isplate. Na isti način postupaju i navedeni isplatitelji primitaka ako na vlastiti zahtjev preuzmu obvezu obračunavanja, obustavljanja i uplate predujma poreza na dohodak za svoje radnike.
(5)Prema primitku od kojeg se prema odredbama ovoga Zakona utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plaće iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona na dan dospjelosti primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
(6)Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/
  3. i 89/14.), nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja, kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadržava iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak.
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
  1. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  2. Porezna kartica
(1)Osobni odbitak iz članka
  1. ovoga Zakona, pripadnost općini/gradu i ostali podaci bitni za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje isključivo na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičku osobu koja ostvaruje primitke iz članka
  2. ovoga Zakona imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovine ili sam porezni obveznik.
(2)Poreznu karticu iz stavka 1. ovoga članka, poslodavcu i isplatitelju plaće ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, dok za umirovljenika – korisnika mirovine koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak Porezna uprava dostavlja elektroničkim putem po službenoj dužnosti.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu karticu može besplatno izdati Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili mirovine dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.
(4)Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti vjerodostojne isprave.
(5)Prihvaćene i evidentirane promjene iz stavka 4. ovoga članka poslodavac i isplatitelj plaće, mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim isplatama plaća i mirovina.
(6)Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka iz porezne kartice bivšeg radnika.
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj porezne kartice iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  3. Evidencije i izvješća
(1)Poslodavci, isplatitelji ili sami porezni obveznici dužni su voditi propisane evidencije o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaća i mirovina) iz članka 21. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom predujmu porezu na dohodak, te dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika. 8. Pravilnik o porezu na dohodak Članak 27.a (NN 115/16, 121/19) Obilježja nesamostalnog rada
(1)Za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada.
(2)Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.
(3)Obilježja kriterija: – kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva – financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te – odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje elemente koji pobliže određuju kriterije te način provedbe ovoga članka u vezi s obilježjima nesamostalnog rada. POGLAVLJE VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI Članak
  1. (NN 115/16, 151/22) Dohodak od samostalne djelatnosti Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva i dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije. Članak
  2. (NN 115/16, 151/22, 114/23) Samostalne djelatnosti
(1)Samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
  1. djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti i/ili
  2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka
  3. ovoga članka.
(2)Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
  1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti
  2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti
  3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti i/ili
  4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.
(3)Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10. 685,00 eura.
(4)Djelatnošću proizvodnje električne energije smatra se djelatnost proizvodnje električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Ako fizičke osobe, proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, ostvare ukupan godišnji primitak veći od trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, obveznici su poreza na dohodak. Članak 30. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
(1)Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka i članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka
  4. stavka
  5. točke
  6. ovoga Zakona mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s člancima
  7. i
  8. ovoga Zakona. Članak
  9. (NN 115/16, 32/20) Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
(1)Primici po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u tekstu: poslovni primici) su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(2)Poslovni primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(3)U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(4)Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(5)Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
(6)Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.
(7)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.
(8)U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka porezni obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunane amortizacije.
(9)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak.
  2. Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu Članak
  3. (NN 115/16, 151/22, 114/23) Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
(1)Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u tekstu: poslovni izdaci) su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2)U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.
(3)Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4)Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.
(5)Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu s člankom 65. i člankom 70. stavkom 1. ovoga Zakona.
(6)Poslovnim izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.
(7)Poslovni izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.
(8)Poslovnim izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona (plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9)Poslovnim izdacima smatraju se i otpisi prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim zakonom kojim se uređuje porez na dobit.
(10)Poslovnim izdacima po osnovi otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.
(11)Poslovnim izdacima se smatraju i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 9. točki 18. ovoga Zakona.
(12)Poslovnim izdacima se smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju« te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, smatraju se izdatkom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 22,00 eura. Članak 33. Izdaci koji se porezno ne priznaju
(1)Izdaci koji se porezno ne priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti su:
  1. 50% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom
  2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci
  3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa
  4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa i/ili
  5. 50% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.
(2)Iznimno od stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3)Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti. Članak 34. Poslovne knjige i evidencije
(1)Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2)Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4)Porezni obveznik za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora izdati račun, osim ako je zakonom kojim je uređen opći porezni postupak i zakonom koji uređuje fiskalizaciju propisano drukčije.
(5)Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti vode jedne poslovne knjige.
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. 8. Pravilnik o porezu na dohodak Članak 35. (NN 115/16, 151/22, 114/23) Popis dugotrajne imovine
(1)Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.
(2)U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 665,00 eura i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.
(3)U popis dugotrajne imovine unosi se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4)Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s propisima kojima se uređuje porez na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti. Članak 36. (NN 115/16, 106/18) Promjena načina oporezivanja
(1)Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje porez na dobit. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisanu izjavu podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2)Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka kojom se traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(3)Promjena načina oporezivanja na temelju pisane izjave iz stavka 1. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine.
(4)U opravdanim slučajevima i na temelju pisane izjave poreznog obveznika Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje.
(5)Opravdanim slučajevima iz stavka
  1. ovoga članka osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te bitno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja. Odluka Ustavnog suda Članak
  2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
(1)Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka
  1. ovoga Zakona i dohotka koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima
  2. –
  3. ovoga Zakona, mjesečni predujam se utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.
(2)Mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na način iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do isteka roka za podnošenje sljedeće godišnje porezne prijave.
(3)Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadržava sve bitne sastojke iz porezne prijave.
(4)Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
(5)Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti.
(6)Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno, odnosno donijeti rješenje i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje način izračuna predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka. 8. Pravilnik o porezu na dohodak Članak 38. Porezni gubitak
(1)Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka
  1. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema člancima
  2. –
  3. ovoga Zakona.
(2)Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen.
(3)Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja.
(4)Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog razdoblja.
(5)Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka. POGLAVLJE VII. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA KOJI SE NE SMATRA KONAČNIM Članak 39. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/23) Drugi dohodak
(1)Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku
  1. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavaka
  2. i
  3. ovoga članka.
(2)Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:
  1. nesamostalnog rada iz članka
  2. ovoga Zakona
  3. samostalne djelatnosti iz članka
  4. ovoga Zakona
  5. imovine i imovinskih prava iz članaka
  6. –
  7. ovoga Zakona
  8. kapitala iz članaka
  9. –
  10. ovoga Zakona.
(3)Primicima prema stavcima
  1. i
  2. ovoga članka osobito se smatraju:
  3. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu
  4. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava
  5. primici po osnovi djelatnosti športaša
  6. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti
  7. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku
  8. stavku
  9. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka
  10. ovoga Zakona
  11. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka
  12. stavka
  13. točke
  14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
  15. primici učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka
  16. stavka
  17. točke
  18. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
  19. stipendije učenicima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima iz članka
  20. stavka
  21. točke
  22. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
  23. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima amaterima za njihovo športsko usavršavanje iz članka
  24. stavka
  25. točke
  26. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
  27. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka
  28. stavka
  29. točke
  30. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa i/ili
  31. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4)Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.
(5)Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka
  1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka
  2. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:
  3. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost
  4. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili
  5. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.
(6)Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka
  1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima
  2. –
  3. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.
(7)Porezni obveznik koji prema stavku
  1. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu s člancima
  2. –
  3. ovoga Zakona ne može koristiti izdatke iz stavka
  4. ovoga članka.
(8)Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.
(9)Ministar financija pravilnikom propisuje vrste primitaka u naravi iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka i način njihova utvrđivanja.
  3. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  4. (NN 115/16, 121/19, 138/20, 114/23, 152/24) Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
(1)Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona plaća se po odbitku, primjenom niže stope utvrđene prema članku 19.a ovoga Zakona bez priznavanja osobnog odbitka iz članka
  3. ovoga Zakona.
(2)Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka
  1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku
  2. stavku
  3. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po nižoj stopi utvrđenoj prema članku 19.a ovoga Zakona od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona.
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
  1. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  2. Izvješćivanje
(1)Isplatitelji ili sami porezni obveznici obvezni su o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom i uplaćenom predujmu porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika. POGLAVLJE VIII. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI Članak 42. Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
(1)Fizičkoj osobi kojoj je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunani porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti.
(2)Fizičkoj osobi iz stavka
  1. ovoga članka obračunani porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti prije umanjenja iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Fizička osoba – član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaća porez na dohodak od obiteljske mirovine, odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema zakonu kojim su uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članak 43. Olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar
(1)Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti.
(2)Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.
(3)Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.
(4)Smatra se da porezni obveznik iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(5)Način ostvarivanja porezne olakšice iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način ostvarivanja poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima donesenim na temelju zakona kojim se uređuje porez na dobit.
  3. Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima Članak
  4. Poticaji zapošljavanja
(1)Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima.
(2)Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.
(3)Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.
(4)Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.
(5)Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.
(6)Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima.
(7)Iznos umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.
(8)Porezne olakšice iz ovoga članka priznaju se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave iz članka
  1. ovoga Zakona. Članak
  2. (NN 115/16, 106/18) Poticaji istraživanja i razvoja Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka
  3. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. POGLAVLJE IX. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA Odjeljak
  4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA Članak
  5. (NN 115/16, 106/18, 121/19, 114/23, 152/24) Godišnji porez na dohodak
(1)Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
(2)Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka
  1. ovoga Zakona umanjuje se: – fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovoga Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku
  5. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka
  6. stavka
  7. točke
  8. ovoga Zakona) – fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka
  9. stavka
  10. točke
  11. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku
  12. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka
  13. stavka
  14. točke
  15. ovoga Zakona).
(3)Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema porez­noj osnovici iz članka
  1. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100 % razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovoga Zakona u razdoblju od pet godina.
(4)Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i na fizičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene u skladu s tim propisom, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno propisu kojim se uređuju boravci stranaca u Republici Hrvatskoj.
(5)Razdoblje od pet godina iz stavka
  1. ovoga članka primjenjuje se od
  2. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka
  3. i
  4. ovoga članka.
(6)Porezni obveznik koji ostvaruje pravo na umanjenje iz stavka
  1. ovoga članka, iznimno može isto dokazivati podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na način iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona ili do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona.
(7)Umanjenje iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka
  2. ovoga članka.
(8)Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojem obveznik navršava određenu godinu života.
(9)Umanjenje iz stavka
  1. ovoga članka isključuje korištenje umanjenja iz stavaka
  2. i
  3. ovoga članka.
(10)Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavcima
  1. do
  2. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku
  3. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
(11)Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(12)Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave.
(13)Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
  1. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima
  2. –
  3. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.
(14)Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje ostvarivanje prava na umanjenja i primjene umanjenja propisanih ovim člankom te način provedbe ovoga članka. Članak 47. (NN 115/16, 114/23) Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(1)Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka
  1. ovoga Zakona obvezan je za radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada iz članka
  2. ovoga Zakona izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do
  3. prosinca, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak iz članka
  4. stavaka
  5. i
  6. ovoga Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
(2)Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina obvezan je izvršiti godišnji obračun iz stavka
  1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali plaću, mirovinu ili primitke iz članka
  2. ovoga Zakona u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina.
(3)Poslodavac i isplatitelj primitaka obvezan je postupiti na način iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka
  3. stavaka
  4. i
  5. ovoga Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice.
(4)Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka
  1. ovoga Zakona u godišnjem obračunu iz stavka
  2. ovoga članka isključivo koristi podatke kako su iskazani na poreznoj kartici uzimajući u obzir od kada vrijede iskazani podaci. Odjeljak
  3. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA Članak
  4. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
(1)Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi:
  1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
  2. ovoga Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima
  3. –
  4. ovoga Zakona i/ili
  5. porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi.
(2)Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.
(3)Porezni obveznik iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene oporezive dohotke, osim dohotka koji ostvari po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno posebnom propisu ne podliježe oporezivanju i dohotka koji Republika Hrvatska sukladno međunarodnim ugovorima izuzima od oporezivanja te dohotka koji se smatra konačnim.
(4)Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom. Članak 49. (NN 115/16, 106/18, 114/23) Porezni obveznici koji ne podnose godišnju poreznu prijavu
(1)Godišnju poreznu prijavu ne podnosi, u skladu s ovim Zakonom, porezni obveznik za:
  1. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članaka
  2. –
  3. ovoga Zakona
  4. dohodak od kapitala iz članaka
  5. –
  6. ovoga Zakona
  7. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku
  8. ovoga Zakona
  9. drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi prema članku 76.a ovoga Zakona i drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) prema članku 76.b ovoga Zakona,
  10. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku
  11. ovoga Zakona.
(2)Godišnju poreznu prijavu ne podnose niti porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza. Članak 50. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
(1)Obveznici poreza na dohodak iz članka 48. ovoga Zakona dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.
(2)Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj godišnje porezne prijave.
  1. Pravilnik o porezu na dohodak Odjeljak
  2. POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK Članak
  3. (NN 115/16, 114/23) Opće odredbe
(1)Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti, osim u slučajevima iz članka 52. ovoga Zakona.
(2)Godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ostvaren u poreznom razdoblju.
(3)Poseban postupak iz stavka
  1. ovoga članka primjenjuje se na porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz stavka
  2. ovoga članka. Članak
  3. Porezni obveznici na koje se poseban postupak ne primjenjuje
(1)Poseban postupak iz članka
  1. ovoga Zakona ne primjenjuje se na:
  2. porezne obveznike koji sukladno odredbama članka
  3. ovoga Zakona obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
  4. porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak iz članka
  5. ovoga Zakona i/ili
  6. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovu ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, ako mu je ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću.
(2)U slučaju iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka postupit će se u skladu s odredbom članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. (NN 115/16, 121/19) Način ostvarivanja prava poreznih obveznika u posebnom postupku
(1)Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka te podacima o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, mogu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku te istom priložiti vjerodostojne isprave.
(2)Na način iz stavka
  1. ovoga članka mogu postupiti i porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti u skladu s člankom
  2. stavkom
  3. ovoga Zakona te porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe.
(3)U slučaju iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka primijenit će se poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u obrascu.
(4)Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva, u posebnom postupku iz članka članka
  1. ovoga Zakona, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom
  2. stavkom
  3. ovoga Zakona. Ako porezni obveznici ne dostave izvješće iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona do roka propisanog za dostavu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu na podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku u roku iz stavka
  6. ovoga članka.
(5)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka, porezni obveznik dužan je dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a najkasnije do
  2. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
(6)Odredbe stavaka
  1. i
  2. ovoga članka primjenjuju se i na porezne obveznike koji, sukladno odredbama ovoga Zakona, nisu bili obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja budući da su po osnovi primitka ostvarenog u ili iz inozemstva u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak iz tog primitka plaćali u inozemstvu.
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca te vjerodostojne isprave za priznavanje prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  3. (NN 115/16, 32/20, 114/23) Postupanje Porezne uprave u posebnom postupku, izdavanje privremenog poreznog rješenja i podnošenje prigovora
(1)Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak iz članka 51. ovoga Zakona, obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, odnosno podataka koje je dostavio porezni obveznik, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje privremeno porezno rješenje.
(2)Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvršena osobna dostava. Porezna uprava će temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak za uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak sukladno ovom Zakonu i propisu kojim je uređen opći porezni postupak.
(3)Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka
  1. ovoga članka donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do
  2. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon roka propisanog stavkom
  3. ovoga članka mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
(4)O prigovoru iz stavka 3. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.
(5)Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.
(6)Osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.
(7)Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana dostave poreznog rješenja.
(8)Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom
  1. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka
  2. ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.
(9)Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom
  1. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak obvezan je dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor iz stavka
  2. ovoga članka.
(10)Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 7. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak obvezan je dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od dana osobne dostave u smislu ovoga Zakona.
(11)U slučaju provedbe posebnog postupka iz članka 51. ovoga Zakona, kojim je utvrđeno da razlike godišnjeg poreza na dohodak za uplatu ili povrat nema ili da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza ili povrata poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.
(12)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o porezu na dohodak DIO TREĆI UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak
  3. (NN 115/16, 106/18)
(1)Konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka koji se smatra konačnim.
(2)Za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
(3)Pri utvrđivanju konačnog dohotka i konačnog poreza na dohodak ne priznaju se osobni odbici iz članka 14 . – 16. ovoga Zakona.
(4)Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz stavka
  1. ovoga članka, osim dohotka iz članaka
  2. i
  3. ovoga Zakona, može na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak utvrđivati u skladu s člancima
  4. –
  5. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.
(5)U slučajevima iz stavka
  1. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka
  2. ovoga Zakona. POGLAVLJE II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA Članak
  3. Dohodak od imovine i imovinskih prava Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. Članak
  4. (NN 115/16, 106/18, 151/22, 152/24) Dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava
(1)Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(2)Iznimno od članka
  1. ovoga Zakona i stavka
  2. ovoga članka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima
  3. i
  4. ovoga Zakona.
(3)Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 2. ovoga članka je fizička osoba – građanin, iznajmljivač kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost.
(4)Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Odluku o visini iznosa paušalnog poreza predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenom za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim Zakonom, i to: Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti Iznos paušalnog poreza u eurima i centima I 100,00 − 300,00 II 70,00 − 200,00 III 30,00 − 150,00 IV,0 20,00 − 100,00
(5)Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka
  1. ovoga članka može se mijenjati najkasnije do
  2. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od
  3. siječnja sljedeće godine do donošenja nove odluke kojom će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.
(6)Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.
(7)Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještanoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj određuje se: Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti Iznos paušalnog poreza u eurima i centima I 200,00 II 135,00 III 90,00 IV, 0 60,00
(8)Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog izvršnog tijela.
(9)Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se mogu priznati u izvješću koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
(10)U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o stvarno nastalim izdacima iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  3. (NN 115/16, 114/23, 152/24) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
(1)Dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
(2)Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja nekretnine ili imovinskog prava odnosno u razdoblju od pet godina od dana kada su stečene nekretnine osposobljene za uporabu u slučaju izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja i otuđenja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.
(4)Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ne oporezuje se:
  3. ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka
  4. stavaka
  5. i
  6. ovoga Zakona
  7. ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona
  8. ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka
  9. stavaka
  10. i
  11. ovoga Zakona, te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama
  12. ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama.
(5)Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka
  1. stavaka
  2. i
  3. ovoga Zakona, porezni obveznik dužan je dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom.
(6)Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 3. ovoga članka ne oporezuje se ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m².
(7)Ako je nekretnina iz stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od dvije godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka
  3. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.
(8)Ako su nekretnine i imovinska prava iz stavka
  1. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka
  2. ovoga članka.
(9)Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iskazuju se najviše do visine porezne osnovice.
(10)Porezni obveznici koji ostvare gubitke od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu, radi priznavanja istih, Poreznoj upravi podnijeti godišnje izvješće u kojem se iskazuje ukupno ostvaren iznos dohotka te ukupno ostvaren iznos gubitaka na zadnji dan godine za koju se izvješće podnosi, i to u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
(11)U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(12)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o ostvarenim gubicima od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o porezu na dohodak Članak
  3. Dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine
(1)Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovine.
(2)Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.
(3)Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.
(4)Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka
  1. ovoga Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz ovoga članka. Članak
  2. Procjena dohotka od imovine
(1)Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 56. ovoga Zakona zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
(2)Porezni obveznik obvezan je prijaviti dohodak od imovine iz stavka
  1. ovoga članka na način i u rokovima propisanim člankom
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, a obveznik je po toj osnovi poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od i

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.