Otkazni rok i otpremnina: izračun i prava radnika

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza (čl. 121. st. 1. ZR-a) i kod redovitog otkaza traje najmanje od dva tjedna (manje od godine dana rada) do tri mjeseca (20 godina rada), uz produljenje za radnike starije od 50 odnosno 55 godina (čl. 122.).

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali radni odnos u tom slučaju prestaje najkasnije šest mjeseci od početka otkaznog roka (čl. 121. st. 5. i 8.). Ako smatrate da je otkaz nezakonit ili da je otpremnina pogrešno obračunata, zahtjev poslodavcu podnosite u roku od 15 dana od dostave odluke, a tužbu u daljnjih 15 dana; za novčana potraživanja, uključujući otpremninu, prethodni zahtjev nije uvjet za tužbu (čl. 133.). Potraživanje otpremnine zastarijeva za pet godina (čl. 139.).

1. Utvrdite vrstu otkaza i datum dostave.

   Otkazni rok i otpremnina ovise o vrsti otkaza. Kod poslovno uvjetovanog i osobno uvjetovanog otkaza (čl. 115. st. 1. t. 1. i 2. ZR-a) pripada vam puni otkazni rok i, nakon dvije godine rada, otpremnina. Kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja otkazni rok je upola kraći (čl. 122. st. 3.), a otpremnine nema (čl. 126. st. 2.). Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka, a otpremnina u pravilu ne pripada.

   Otkaz mora biti pisan, obrazložen i dostavljen vama osobno (čl. 120.). Zabilježite točan dan kada ste ga primili, jer od tog dana teče otkazni rok (čl. 121. st. 1.) i rok od 15 dana za zahtjev za zaštitu prava (čl. 133.). Ako je dostava uređena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, primjenjuju se ta pravila, a inače odredbe o dostavi iz Zakona o parničnom postupku (čl. 132.).

2. Izračunajte najkraći otkazni rok prema stažu kod poslodavca.

   Prema čl. 122. st. 1. ZR-a otkazni rok iznosi najmanje: dva tjedna za manje od godinu dana neprekidnog rada; mjesec dana nakon jedne godine; mjesec i dva tjedna nakon dvije godine; dva mjeseca nakon pet godina; dva mjeseca i dva tjedna nakon deset godina; tri mjeseca nakon dvadeset godina. Radniku s najmanje dvadeset godina rada kod poslodavca rok se produljuje za dva tjedna ako je navršio 50 godina, odnosno za mjesec dana ako je navršio 55 godina (st. 2.).

   Primjer: radnik s 12 godina staža kod poslodavca dobiva poslovno uvjetovani otkaz – otkazni rok je najmanje dva mjeseca i dva tjedna. Isti radnik otpušten zbog skrivljenog ponašanja ima otkazni rok od mjesec i jednog tjedna. Radnik koji u trenutku otkaza ima 65 godina i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na otkazni rok (st. 8.). Provjerite i kolektivni ugovor, koji često propisuje dulje rokove.

3. Pratite prekide otkaznog roka.

   Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (čl. 121. st. 5. ZR-a). Ako ste na bolovanju na dan dostave otkaza, rok počinje teći tek od dana kada se vratite na posao (st. 2.). Ako se razbolite tijekom roka, rok se zaustavlja i nastavlja nakon povratka; radni odnos ipak prestaje najkasnije šest mjeseci od početka otkaznog roka (st. 8.).

   Rok ne teče ni tijekom trudnoće, rodiljnog, roditeljskog i očinskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena radi njege djeteta te bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (st. 3.). Teče, međutim, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta (st. 7.), pa vas poslodavac može uputiti na godišnji odmor u otkaznom roku. Ako vas je poslodavac oslobodio obveze rada prije bolovanja, rok u pravilu teče i za vrijeme bolovanja (st. 6.), osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne određuju drukčije.

4. Rad u otkaznom roku ili oslobođenje od rada.

   Tijekom otkaznog roka ugovor o radu vrijedi u cijelosti: radite, primate plaću i ostvarujete sva prava. Plaća u otkaznom roku je ona iz vašeg ugovora o radu; poslodavac je ne smije jednostrano smanjiti. Za vrijeme otkaznog roka imate pravo biti odsutni s posla najmanje četiri sata tjedno uz naknadu plaće radi traženja novog zaposlenja (čl. 122. st. 5.). Raspored tih sati dogovorite s poslodavcem pisano, da kasnije ne bude spora o izostancima.

   Poslodavac vas može osloboditi obveze rada. Tada vam mora isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da ste radili do isteka otkaznog roka (čl. 122. st. 4.), uključujući staž, doprinose i razmjerni godišnji odmor. Oslobađanje mora biti navedeno u odluci o otkazu ili u posebnoj pisanoj odluci; tražite je, jer o njoj ovisi i tijek roka za vrijeme bolovanja.

5. Provjerite imate li pravo na otpremninu.

   Otpremnina pripada radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada (čl. 126. st. 1. ZR-a). Ne pripada radniku kojem se otkazuje zbog skrivljenog ponašanja niti radniku koji u trenutku otkaza ima najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (st. 2.). Ne pripada ni kod sporazumnog prestanka, osim ako je ugovorena, ni kod isteka ugovora na određeno vrijeme.

   Razdoblje rada računa se kod istog poslodavca. Ako je vaš ugovor o radu prenesen na novog poslodavca statusnom promjenom ili prijenosom poduzeća, zadržavate sva prava stečena do dana prijenosa (čl. 137. st. 2. ZR-a), pa se staž kod prethodnika računa i za otpremninu. Ako vas je poslodavac nakon nezakonitog otkaza morao vratiti na rad, pa vam kasnije dao poslovno uvjetovani otkaz, za taj novi otkaz pripada vam otpremnina pod općim uvjetima.

6. Izračunajte zakonsku otpremninu na konkretnim brojevima.

   Zakonski minimum iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (čl. 126. st. 3. ZR-a). Ako zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne određuju drukčije, ukupna otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća (st. 4.).

   Primjer: prosječna bruto plaća u posljednja tri mjeseca iznosi 1.500 eura, a radnik ima 12 navršenih godina rada. Trećina plaće je 500 eura, pomnoženo s 12 daje 6.000 eura. Gornja granica je 6 × 1.500 = 9.000 eura, pa zakonski minimum iznosi 6.000 eura. Radnik s 20 godina dobio bi izračunom 10.000 eura, ali ograničenje bi ga svelo na 9.000 eura, osim ako kolektivni ugovor ne propisuje više. Kolektivni ugovori u javnim službama i velikim tvrtkama često određuju veće iznose po godini rada.

7. Provjerite porezni tretman i neto iznos.

   Otpremnina je primitak od nesamostalnog rada, ali dio otpremnine do propisanog iznosa ne oporezuje se (čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak). Visinu neoporezivog iznosa propisuje ministar financija pravilnikom o porezu na dohodak; za poslovno uvjetovani otkaz on se određuje po svakoj navršenoj godini rada kod poslodavca. Iznos iznad neoporezivog dijela oporezuje se kao plaća.

   U obračunu koji vam poslodavac mora dostaviti najkasnije 15 dana od isplate (čl. 93. st. 1. ZR-a) mora biti vidljivo koliki je dio otpremnine neoporeziv, a koliki je oporezovan. Usporedite ga s pravilnikom koji vrijedi na dan isplate. Otpremnina ne utječe na pravo na novčanu naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: radnik s poslovno uvjetovanim otkazom može ostvariti oboje, ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.

8. Naplatite neisplaćenu otpremninu.

   Otpremnina u pravilu dospijeva prestankom radnog odnosa, ako kolektivni ugovor ili odluka o otkazu ne određuju drukčije. Poslodavac koji je na dan dospijeća ne isplati, ili je ne isplati u cijelosti, dužan vam je do kraja tog mjeseca dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti (čl. 93. st. 2. ZR-a). Taj obračun je ovršna isprava (st. 5.): s njim možete od Financijske agencije zatražiti izravnu naplatu s računa poslodavca, i to prije svih drugih tražbina osim uzdržavanja djeteta (čl. 209. Ovršnog zakona).

   Ako obračun ne dobijete ili je iznos pogrešan, tužbu za isplatu podnesite općinskom sudu nadležnom za radne sporove, bez prethodnog zahtjeva poslodavcu (čl. 133. st. 3. ZR-a). Radnici su oslobođeni sudskih pristojbi. Ako je nad poslodavcem otvoren stečaj, Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplaćuje polovicu otpremnine utvrđene u stečaju, najviše do polovice najvišeg zakonom propisanog iznosa otpremnine (čl. 8. Zakona o osiguranju radničkih tražbina).

• Pogrešan dan početka roka. Otkazni rok ne teče od datuma na odluci, nego od dana dostave. Ako vam je otkaz uručen tjedan dana nakon datuma odluke, poslodavac koji računa od datuma odluke skraćuje vam rok i dužan je platiti razliku.
• Bolovanje u otkaznom roku. Poslodavci ponekad odjave radnika na dan isteka „papirnatog“ roka iako je radnik bio na bolovanju. Rok se produljuje za dane bolovanja, osim kada ste prije toga oslobođeni rada; najkasnije nakon šest mjeseci od početka roka radni odnos ipak prestaje.
• Pogrešna osnovica za otpremninu. Osnovica je prosječna plaća iz tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ne osnovna plaća bez dodataka. Provjerite jesu li u nju ušli dodaci za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom koje ste redovito primali, te je li pravilno utvrđen broj navršenih godina.
• Odricanje od otpremnine prije otkaza. Izjava kojom unaprijed pristajete na nižu otpremninu od zakonske ili kolektivnim ugovorom propisane ne obvezuje vas ako je dana prije dospijeća otpremnine. Ne potpisujte takve izjave uz odluku o otkazu.
• Skrivljeni otkaz kao način uštede. Otkaz zbog skrivljenog ponašanja skraćuje otkazni rok na pola i isključuje otpremninu. Ako je pravi razlog ukidanje radnog mjesta, u zahtjevu za zaštitu prava i u tužbi tražite utvrđenje da otkaz nije dopušten; teret dokaza opravdanog razloga je na poslodavcu (čl. 135. st. 3. ZR-a).
• Novi radnik na istom mjestu. Poslodavac koji je dao poslovno uvjetovani otkaz ne smije šest mjeseci od dostave odluke na istim poslovima zaposliti drugoga, a ako se potreba javi, mora posao ponuditi vama (čl. 115. st. 5. i 6. ZR-a). Pratite oglase poslodavca; zapošljavanje drugoga u tom razdoblju snažan je dokaz da razlog otkaza nije postojao.

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: 03.11.2026 · Izvori: Zakon o radu, čl. 121. – Otkazni rok, Zakon o radu, čl. 122. – Najmanje trajanje otkaznog roka, Zakon o radu, čl. 126. – Otpremnina, Zakon o radu, čl. 115. – Redoviti otkaz ugovora o radu, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.