Sporazumni prestanak ugovora o radu (sporazum o prestanku radnog odnosa)

Sporazumni prestanak radnog odnosa nastaje kada poslodavac i radnik potpišu zajednički akt kojim se utvrđuje da radni odnos prestaje određenog dana, uz suglasnost obiju strana, bez otkaza jedne strane drugoj. U praksi se takav prestanak često koristi i u okviru posebnih poticajnih mjera koje poslodavac ponudi određenoj kategoriji radnika, primjerice onima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu.

Iz sudske prakse proizlazi da se sporazumni prestanak radnog odnosa može temeljiti i na općem aktu poslodavca kojim se uređuju poticajne mjere za pojedinu kategoriju radnika, pri čemu takav akt mora biti jednako primjenjivan na sve radnike iz iste kategorije, u skladu s ustavnim jamstvom jednakosti pred zakonom razrađenim u odluci Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3624/2006.

Iz istog izvora vidljivo je da je poslodavac u konkretnom slučaju bio dužan poštovati rok u kojem je radnik trebao pisano prihvatiti poticajnu mjeru te dan prestanka radnog odnosa utvrđen samim sporazumom, uključujući iznimku prema kojoj se dan prestanka može vezati uz dan ispunjenja uvjeta za mirovinu ako se taj uvjet ispunjava tek naknadno – vidi Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3624/2006.

Datum prestanka radnog odnosa jedan je od najvažnijih elemenata sporazuma jer određuje trenutak od kojeg prestaju sve obveze iz radnog odnosa, uključujući isplatu plaće, te od kojeg počinju teći eventualna prava vezana uz mirovinsko ili zdravstveno osiguranje. Prema navedenoj odluci Ustavnog suda, u konkretnom postupku poticajna mjera poslodavca predviđala je da dan prestanka radnog odnosa utvrđen sporazumom ne može biti kasniji od određenog datuma, osim iznimno za radnike koji uvjete za mirovinu ispunjavaju kasnije, kada se dan prestanka veže uz dan ispunjenja tih uvjeta.

Budući da opći Zakon o radu nije obuhvaćen dostupnim izvorima, opće zakonske odredbe o obliku i obveznom sadržaju sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao ni rokovi koji vrijede izvan konteksta konkretnih poticajnih mjera, nisu ovdje potvrđeni te ih čitatelj treba provjeriti u važećem tekstu Zakona o radu.

• Pravo na otpremninu može proizlaziti iz općeg akta poslodavca o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa, kojim se ta prava konkretno uređuju za pojedinu kategoriju radnika, kako proizlazi iz predmeta razmatranog u Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3624/2006.
• U spomenutom slučaju radnik je pristanak na sporazumni prestanak izričito uvjetovao osiguranjem isplate pripadajuće otpremnine sukladno odredbi akta poslodavca o poticajnim mjerama.
• Opći iznosi, formule izračuna ili zakonski minimumi otpremnine nisu sadržani u dostupnim izvorima, stoga se preporučuje provjera važećeg Zakona o radu i internih akata poslodavca prije potpisivanja sporazuma.
• Osim otpremnine, u sporazumu je moguće dogovoriti i druga pitanja poput isplate neiskorištenog godišnjeg odmora, povrata službene opreme te sadržaja potvrde o radu, no ta pitanja nisu predmet dostupnih izvora te ih valja urediti prema općim propisima o radu.

• Točan datum prestanka radnog odnosa, jer o njemu ovisi trenutak prestanka svih prava i obveza iz radnog odnosa te datum koji se unosi u matičnu evidenciju kao datum prestanka svojstva osiguranika u skladu s Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, članak 4..
• Postoji li i primjenjuje li se na radnika neki opći akt poslodavca o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa te koja prava iz njega proizlaze, s obzirom na to da takav akt mora biti jednako primjenjiv na sve radnike iste kategorije prema Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3624/2006.
• Visinu i rok isplate otpremnine, ako je primjenjiva, te način njezina obračuna prema internom aktu poslodavca ili pojedinačnom dogovoru.
• Ispunjava li radnik uvjete za starosnu mirovinu ili druga prava koja mogu utjecati na datum i uvjete prestanka, imajući u vidu da se prijelazni uvjeti za pojedine godine mogu razlikovati od općeg pravila, kako je razmatrano u citiranoj odluci Ustavnog suda.
• Sadržaj potvrde o razlogu prestanka radnog odnosa, jer se taj podatak evidentira kao razlog prestanka svojstva osiguranika u matičnoj evidenciji.

Prestanak radnog odnosa, uključujući sporazumni prestanak, evidentira se u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koja među ostalim sadrži podatke o datumu stjecanja i datumu prestanka svojstva osiguranika te o razlogu prestanka tog svojstva, sukladno Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, članak 4..

Podaci o osiguraniku provjeravaju se kod obveznika uvidom u evidenciju o radnicima koju vodi poslodavac te u druge odgovarajuće evidencije, čime se osigurava točnost podataka o prestanku radnog odnosa koji se dalje koriste u sustavu mirovinskog osiguranja, u skladu s Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, članak 12..

Dostupni izvori ne sadrže konkretne odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje niti o eventualnim posljedicama sporazumnog prestanka na tu naknadu u odnosu na otkaz od strane poslodavca, stoga se radniku savjetuje da to pitanje provjeri izravno kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i u važećem propisu o tržištu rada prije potpisivanja sporazuma.