Otkaz ugovora o radu koji daje radnik: otkazni rok, forma i predložak izjave
Radnik koji želi prekinuti radni odnos to čini redovitim otkazom ugovora o radu, pri čemu ne mora navoditi razlog. U nastavku donosimo pregled ključnih pravila o otkaznom roku, pisanom obliku i dostavi otkaza, uz gotov predložak izjave o otkazu.
Pravo radnika na redoviti otkaz bez navođenja razloga
Radnik ima pravo redovito otkazati ugovor o radu poštujući otkazni rok, pri čemu, za razliku od poslodavca, ne mora navoditi razlog otkaza. Ovo proizlazi iz kolektivnih ugovora koji izrijekom uređuju ovo pravo, primjerice u odnosu na zaposlenike određenih poslodavaca poput onih obuhvaćenih Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 104..
Konkretno trajanje otkaznog roka koje vrijedi za pojedinog radnika ovisi prije svega o kolektivnom ugovoru koji se na njega primjenjuje, odnosno o odredbama Zakona o radu ako kolektivni ugovor ne postoji ili se ne primjenjuje. Budući da dostavljeni izvori sadrže konkretne rokove isključivo iz pojedinih granskih i poduzetničkih kolektivnih ugovora, preporučujemo da svaki radnik provjeri koji se otkazni rok primjenjuje na njegov radni odnos prema važećem Zakonu o radu ili prema kolektivnom ugovoru njegova poslodavca.
Primjeri otkaznih rokova iz kolektivnih ugovora
- Prema Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 112., otkazni rok kod redovitog otkaza koji daje radnik iznosi dva mjeseca za rukovodne radnike, mjesec dana za radnike VII. stupnja stručne spreme, te petnaest dana za sve ostale radnike.
- Istovjetno rješenje sadrži i stariji Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 111., s istim trajanjem otkaznih rokova prema kategoriji radnika.
- Kolektivni ugovor za HEP grupu u Kolektivni ugovor za HEP grupu, članak 110. uređuje otkazne rokove ovisno o duljini neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca, od dva tjedna do šest mjeseci, no ova odredba se u navedenom obliku odnosi na otkaz koji daje poslodavac te je za rok primjenjiv na otkaz radnika potrebno provjeriti konkretnu odredbu kolektivnog ugovora ili Zakona o radu koji vrijedi za dotičnog radnika.
- Navedeni primjeri pokazuju da otkazni rok može značajno varirati ovisno o poslodavcu i kategoriji radnog mjesta, stoga radnik uvijek treba provjeriti mjerodavan kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.
Pisani oblik i dostava izjave o otkazu
Otkaz ugovora o radu mora imati pisani oblik. Prema Kolektivni ugovor za HEP grupu, članak 109., otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje uz obvezno osiguranje dokaza o dostavi, primjerice potpisom na primjerku otkaza koji ostaje kod poslodavca ili slanjem preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.
Iako se citirana odredba prvenstveno odnosi na otkaz koji daje poslodavac, ista logika – pisani oblik i osiguravanje dokaza o dostavi – preporučuje se i radniku kada sam otkazuje ugovor o radu, kako bi mogao dokazati datum kada je otkaz zaprimljen kod poslodavca te kada je počeo teći otkazni rok. Prema istoj odredbi, otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.
Radnik bi trebao zadržati kopiju predane izjave s potvrdom prijema (potpis i datum ovlaštene osobe poslodavca ili povratnicu ako je otkaz poslan poštom), jer to olakšava dokazivanje trenutka početka otkaznog roka i eventualno rješavanje spornih pitanja oko prestanka radnog odnosa.
Otpremnina, godišnji odmor i dokumenti pri odlasku
Pravo na otpremninu prema izvorima koje smo pregledali vezano je uz otkaz koji daje poslodavac, primjerice prema Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 115. i prema Kolektivni ugovor za HEP grupu, članak 112.. Kada radnik sam otkazuje ugovor o radu, dostavljeni izvori ne sadrže odredbu koja bi mu davala pravo na otpremninu po toj osnovi, stoga to pravo u pravilu ne pripada radniku koji sam daje otkaz, osim ako drugačije ne proizlazi iz ugovora o radu ili posebnog sporazuma s poslodavcem.
Pitanje isplate neiskorištenog godišnjeg odmora, razmjernog dijela plaće, obračuna zadnje plaće te izdavanja potvrde o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa pri prestanku radnog odnosa nije predmet dostavljenih izvora, stoga čitatelja upućujemo da ova prava provjeri izravno u važećem Zakonu o radu i u kolektivnom ugovoru odnosno pravilniku o radu koji vrijede kod njegova poslodavca.
Postupak korak po korak
- Provjerite koji se otkazni rok primjenjuje na vaš radni odnos prema važećem Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu.
- Sastavite pisanu izjavu o otkazu ugovora o radu koja jasno navodi datum i vaš potpis; prema logici odredbe o obliku otkaza, ne morate navoditi razlog otkaza.
- Predajte izjavu poslodavcu osobno uz potvrdu prijema (potpis i datum na kopiji koja ostaje vama) ili je pošaljite preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom, kako biste imali dokaz o datumu dostave.
- Zabilježite datum dostave jer se od njega, prema pravilima o dostavi otkaza, računa početak tijeka otkaznog roka.
- Prije isteka otkaznog roka dogovorite s poslodavcem preuzimanje potvrde o zaposlenju, obračun zadnje plaće i eventualno neiskorišteni godišnji odmor, provjeravajući ta prava u važećim propisima jer nisu obrađena u ovom vodiču.
Predložak: Izjava radnika o redovitom otkazu ugovora o radu
[Ime i prezime radnika] [Adresa prebivališta] [OIB] [Naziv poslodavca] [Sjedište/adresa poslodavca] [OIB poslodavca] Mjesto i datum: [mjesto], [datum] PREDMET: Izjava o redovitom otkazu ugovora o radu Poštovani, temeljem ugovora o radu sklopljenog dana [datum sklapanja ugovora o radu], ovim putem dajem redoviti otkaz ugovora o radu na radnom mjestu [naziv radnog mjesta], sukladno odredbama koje uređuju pravo radnika na redoviti otkaz. Molim da mi potvrdite primitak ove izjave potpisom i datumom na priloženom primjerku, odnosno da se dostava potvrdi povratnicom ukoliko je izjava poslana poštom. Otkazni rok počinje teći od dana dostave ove izjave poslodavcu, a njegovo trajanje molim uskladiti s važećim Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom ili mojim ugovorom o radu. Molim da mi po isteku otkazanog roka, odnosno prestanka radnog odnosa, izdate potvrdu o vrsti poslova koje sam obavljao/obavljala i trajanju radnog odnosa, obračun konačne plaće te obračun eventualno neiskorištenog godišnjeg odmora. S poštovanjem, [Vlastoručni potpis radnika] [Ime i prezime radnika] --- Potvrda o primitku (popunjava poslodavac): Izjava zaprimljena dana: [datum] Ime, prezime i potpis ovlaštene osobe poslodavca: [_______________]
Izvori iz korpusa Europaius
Analizirati dokument →Predlošci ugovoraEuropaius u vašem AI-u
Česta pitanja
Mora li radnik navesti razlog otkaza?
Ne. Prema odredbi koja uređuje redoviti otkaz, radnik može redovito otkazati ugovor o radu ne navodeći razlog, kako proizlazi iz Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 104..
Koliko dugo traje otkazni rok kada otkaz daje radnik?
Ovisi o poslodavcu i kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje; primjerice, prema Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 112. rok iznosi od petnaest dana do dva mjeseca ovisno o kategoriji radnika. Za svoj slučaj obavezno provjerite važeći Zakon o radu ili kolektivni ugovor svog poslodavca, jer opći rokovi iz Zakona o radu nisu sadržani u pregledanim izvorima.
Mora li izjava o otkazu biti u pisanom obliku i kako se dostavlja?
Da, otkaz mora imati pisani oblik, a dostava se treba dokazati potpisom na primjerku koji ostaje kod poslodavca ili preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom, sukladno Kolektivni ugovor za HEP grupu, članak 109..
Ima li radnik pravo na otpremninu kada sam otkazuje ugovor o radu?
Dostavljeni izvori vezuju pravo na otpremninu uz otkaz koji daje poslodavac, primjerice prema Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d., članak 115., dok za otkaz radnika takvo pravo iz pregledanih izvora ne proizlazi; provjerite svoj ugovor o radu i važeći Zakon o radu.
Kada počinje teći otkazni rok?
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza, kako je navedeno u Kolektivni ugovor za HEP grupu, članak 109..